Međunarodno istraživanje "Eurostudent"

Pristup visokom obrazovanju ovisi o stupnju obrazovanja roditelja

IRO Ninoslav Šćukanec

– Potrebno je, stoga, različitim mjerama omogućiti da svi imaju iste prilike sudjelovati u visokom obrazovanju, neovisno o socio-ekonomskom statusu, podrijetlu, rodu, rasi, dobi, pripadnosti određenoj etničkoj skupini, zdravstvenom stanju i dr. – kaže Ninoslav Šćukanec.

Eurostudent je međunarodno istraživanje o socijalnim i ekonomskim uvjetima studentskog života koje se provodi u 30 zemalja europskog prostora visokog obrazovanja. Nacionalno izvješće Eurostudent za Hrvatsku javnosti će biti predstavljeno 14. travnja 2016. u 10 sati u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH (Donje Svetice 38, Dvorana I u prizemlju), koje je nositelj istraživanja. Izradio ga je Institut za ravoj obrazovanja, a izvješće će predstaviti ministar Predrag Šustar i njegovi autori.

Jedan od nalaza istraživanja Eurostudent ukazuje da je stupanj obrazovanja roditelja jedan od važnih čimbenika koji utječu na odluku o nastavku školovanja na visokoškolskoj razini. Izgledi za pristup visokom obrazovanju povoljniji su za osobe koje dolaze iz obrazovanijih obitelji. Ukupno 46 posto hrvatskih studenata dolazi iz obitelji u kojima je barem jedan roditelj visokoobrazovan, 51 posto iz obitelji u kojima barem jedan roditelj ima završenu srednju školu, a tek 3 posto iz obitelji u kojima je najveći završeni stupanj obrazovanja roditelja osnovna škola.

Ovi postoci ne odgovaraju distribuciji u populaciji: kada pogledamo populaciju muškaraca i žena u dobi između 40 i 60 godina, dobnu skupinu kojoj pripada većina roditelja anketiranih studenata, među roditeljima studentske populacije ima značajno manje očeva i majki s nižim obrazovanjem, nego što je to slučaj u referentnoj populaciji.

Zbog toga autori istraživanja nosiocima obrazovnih politika preporučaju kontinuiran rad na unapređivanju mjera za poticanje i omogućavanje pristupa visokom obrazovanju pojedincima iz obitelji niže obrazovanih roditelja. Također, važno je kontinuirano raditi s djecom iz obitelji u kojima roditelji imaju nižu razinu obrazovanja, uz profesionalnu orijentaciju ili druge inicijative koje potiču nastavak obrazovanja na višim razinama.

Cilj socijalne dimenzije visokog obrazovanja je da „studentska populacija koja upisuje, pohađa i završava visoko obrazovanje na svim razinama odražava različitost naših društava” uz naglasak da „studenti trebaju biti u mogućnosti završiti studijske programe bez prepreka koje proizlaze iz njihova socijalnog i ekonomskog statusa“ (Bolonjski proces, London Communiqué, 2007.).

Potrebno je, stoga, različitim mjerama omogućiti da svi imaju iste prilike sudjelovati u visokom obrazovanju, neovisno o socio-ekonomskom statusu, podrijetlu, rodu, rasi, dobi, pripadnosti određenoj etničkoj skupini, zdravstvenom stanju i dr. Otežan pristup i nezavršavanje visokog obrazovanja povezani su s rizikom otežanoga socijalnog uključivanja. – ističe Ninoslav Šćukanec, jedan od autora i urednik izvješća "Eurostudent".

Rasprava o ovim i drugim temama koje se odnose na socijalnu dimenziju visokog obrazovanja bit će otvorena na predstavljanju izvješća. Najavu ključnih rezultata istraživanja možete pratiti putem Facebook događaja. Više detalja o predstavljanju dostupno je na mrežnoj i Facebook stranici Instituta za razvoj obrazovanja.

 

Komentari na članak

Vezani članci

Mama i dijete

Tribina u Frankopanskoj

Studenti upozoravaju na probleme studenata roditelja

Tim #Mihael čiji su članovi studenti s Akademije dramskih umjetnosti, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, organizira tribinu kojom želi osvijestiti javnost o postojećem problemu nedovoljne institucionalne i društvene podrške sveprisutnim, ali često zanemarivanim i nevidljivim članovima akademske zajednice, a to su studenti roditelji.

Vijesti

Istraživanje o uvođenju obaveznog vojnog roka

"Muškarci danas više nisu muškarci i ne znaju promijeniti žarulju"

EduCentar istražio je mišljenje javnosti o uvođenju obaveznog vojnog roka. Jedan dio ispitanika smatra da je to odličan oblik odgoja, a drugi ga smatraju bacanjem državnog novca.

Štrajk u školama

Bez dogovora

Štrajk u školama se nastavlja

Štrajk prosvjetara nastavlja se nakon što su predstavnici sindikata odbili Vladino Pismo namjere. Prosvjetari i dalje traže povećanje plaća zaposlenima u obrazovanju i znanosti za 4 posto.

EDU-LAB prezentacija

Zaključci radionice na VERN'u

Predstavljeni alati za uspješnu suradnju visokog obrazovanja i gospodarstva

Studentska natjecanja i radionice samo su neki od domaćih primjera koje u Siemensu navode kao alate za uspješnu suradnju s akademskom zajednicom i obrazovanje budućih stručnjaka prema potrebama same organizacije.

novac_kovanice

Studentski zbor reagirao na optužbe MZOS-a

Studentski predstavnici nisu krivi za kašnjenje isplate stipendija

Zbor MZOS-u zamjera i činjenicu da su javno, imenom i prezimenom, prozvali studentske predstavnike koji "u svoje slobodno vrijeme, i bez ikakvih naknada, sudjeluju u radnim tijelima kako bi pokušali poboljšati razne okolnosti studiranja".