Sveučilište u Zadru

Preminuo prof. dr. sc. Zdenko Brusić

Prof. dr. sc. Zdenko Brusić
Pogledaj fotogaleriju
dr. sc. Mate Parica, doc. dr. sc. Mato Ilkić i prof. dr. sc. Zdenko Brusić
doc. dr. sc. Irena Radić Rossi i prof. dr. sc. Zdenko Brusić
Ekipa "Gnalić 1968.", prvi s desna Zdenko Brusić
Prof. dr. sc. Zdenko Brusić
Condura Croatica, replika u Ninu

Brusić je bio zaljubljenik u svoj poziv, više nego dobar profesor kojeg su ostali profesori i studenti voljeli i poštovali.

Nakon duge bolesti, hrvatski arheolog i umirovljeni profesor Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, dr. sc. Zdenko Brusić, preminuo je 10. studenog 2014. godine u 76. godini života u Zadru. Bio je ugledni znanstvenik i intelektualac, a ostati će zapamćen kao jedan od pionira i otaca hrvatske podvodne arheologije.

Zdenko Brusić rođen je 16. rujna 1938. godine u Šibeniku gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Studirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i magistrirao 1973. godine s temom Eneolit i rano brončano doba na sjeverozapadnom Balkanu. Na istom fakultetu 1981. godine obranio je svoju doktorsku disertaciju pod nazivom Import helenističke i rimske reljefne keramike u Liburniju.

Radio je kao kustos muzeja u Ninu od 1966. do 1969. godine, zatim do 1982. u Muzeju grada Šibenika. Bio je i direktor Arheološkog muzeja u Zadru do 1987. godine, nakon čega je obavljao dužnost kustosa Prapovijesnog odjela do 1998., kada je prešao na Filozofski fakultet u Zadru. 

Godine 1999. izabran je za znanstveno nastavno zvanje izvanrednog profesora za predmet Prapovijesna arheologija, a 2004. promaknut je u zvanje redovitog profesora. U razdoblju od 2010. do 2013. godine predavao je i kao gostujući profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Mostaru.

Tijekom studija i rada u muzejskim ustanovama sudjelovao je u brojnim istraživanjima. neki od lokaliteta na kojima je radio su  Muline na otoku Ugljanu, Danilo kod Šibenika, Dobova u Sloveniji, Nin, Povljana na Pagu, Kašič kod Zadra, Bribir, Biograd te Srima kod Šibenika. Također je vodio i samostalna istraživanja na lokalitetima Velika Mrdakovica, Tradanj i Šarina Draga kod Šibenika, Vrbica kod Bribira, Pokrovnik, Sitno Donje kod Perkovića, Pećane, Kosi kod Ljupča, Ninu, Zadru i dr.

Posebno treba izdvojiti njegovu aktivnost u podvodnim arheološkim istraživanjima. Istraživao je antičke brodolome u blizini otoka Zlarina i Oblika kod Šibenika, niz nalazišta na otoku Mljetu (Stoba, Sobra, Pomena, Glavat i dr.), te ostatke srednjovjekovnih brodoloma kod Šuđurđa na Šipanu, Drevina kod Dubrovnika, Gnalića kod Biograda, Bisage u Kornatima.

Osim istraživanja antičkih i srednjovjekovnih brodoloma istraživao je i ostatke antičkih luka u Savudriji, Červaru i Poreču u Istri, zatim Polačama na otoku Mljetu, Visu, Murteru i na više mjesta u Pašmanskom i Zadarskom kanalu.

Više godina istraživao je antičku luku Enone (Nin), gdje je otkrio prve liburnske brodove šivane konstrukcije, a kod današnje ninske luke pronašao je dva starohrvatska broda iz 11. stoljeća, tzv. Condura Croatica. Nakon istraživanja i vađenja ovih brodova sudjelovao je u njihovoj konzervaciji, prezentaciji i izradi replika.

Zdenko Brusić bio je zaljubljenik u podvodnu arheologiju. Zajedno sa šibenskim arheologom Zlatkom Gunjačom i konzervatrom i restaruratorom Daliborom Martinovićem, 1967. godine sudjelovao je u prvim podvodnim arheološkim istraživanjima u Hrvatskoj. Moglo bi se reći kako su zajedno preronili cijeli šibenski akvatorij.

Početkom osamdesetih godina Brusić, Martinović i Gunjača bili su vodeći ronilačko - arheološki tim na Jadranu, a njihova otkrića imala su golemi značaj za hrvatsku nacionalnu, ali i svjetsku arheologiju.

Zahvaljujući iznimnom trudu Ksenije Radulić, Sofije Petricioli, Ive Petriciolija, Božidara Vilhara i Zdenka Brusića, do 1973. provedeno je pet kraćih zaštitnih akcija prilikom kojih su izvađeni najatraktivniji površinski nalazi, preostali nakon pljačke nalazišta. Vađenje potonulih predmeta predstavljalo je senzaciju u domaćim i svjetskim razmjerima te potaknulo osnivanje Zavičajnog muzeja u Biogradu na Moru.

Brusić je sudjelovao i u otkriću brodoloma kod otočića Gnalića, koji je službeno evidentiran 1967. godine. To je bila svjetska arheološka senzacija, a  to je ostala i do danas. Na istraživanju Gnalića još se uvijek radi.

Nekolicina znanstvenika s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, predvođeni prof. dr. sc. Zdenkom Brusićem, počasnim članom Hrvatskog arheološkog društva, u 2010. godini obavili su niz zahtjevnih i složenih podvodnih arheoloških istraživanja na području sjevernog i srednjeg Jadrana.

Brusić je bio suradnik niza projekata vezanih uz povijesno-arheološka istraživanja zadarsko-šibenskog prostora te glavni istraživač na projektu Podmorska arheološka istraživanja antičkih luka hrvatskog priobalja. Jedan od poslijednjih projekata na kojem je Brusić radio bilo je nastojanje da se zaštiti dalmatinska janjetina kao jedinstvena vrijednost i najstariji gastronomski brend ovog dijela svijeta.

Dr. sc. Zdenko Brusić objavio je velik broj znanstvenih i stručnih radova, vodio je niz arheoloških istraživačkih projekata koji su donijeli prijelomne spoznaje o prošlosti šibenskog područja, Dalmacije, ali i Mediterana. Bio je  zaljubljenik u svoj poziv, entuzijast i neumorni radnik, radio je do posljednjeg trena svog života. Bio je više nego dobar profesor kojeg su studenti i ostali profesori voljeli i poštovali.


Posljednji ispraćaj bit će u četvrtak na Silbi.

Komentari na članak

Vezani članci

Matthew McConaughey

Alright, alright, alright

Matthew McConaughey ove jeseni ulazi u profesorske vode

McConaughey će s redateljem prvog filma Igre gladi, Garyjem Rossom, voditi kolegij iz teorije i snimanja filmova.

Profesor i studenti

Pravilna komunikacija

8 rečenica koje ne smijete reći profesorima

Bez obzira radi li se o pitanju postavljenom na predavanju ili o razgovoru na konzultacijama, neke rečenice nikad ne smijete reći profesorima.

unizd

Sveučilište u Zadru organizira

VIII. dani iberoromanskih jezika i kultura

Odsjek za iberoromanske studije ogranizira 8. dane iberoromanskih jezika i kultura unutar kojih će se naći veoma zanimljiv i edukativan program.

Štrajk na PMF-u - Matematika

Štrajk prosvjetnih djelatnika

Kaos na PMF-u zbog štrajka

Najveći problem je zatvorenost jedne od tri referade na fakultetu, one na Matematičkom odsjeku. Spomenuta referada zatvorena je u petak, početkom štrajka. Velik je to problem za buduće studente diplomskog studija, ali i brucoše.

Jasna Ožanić

Predavanje i tribina Sveučilišta u Zadru

Teologija tijela

Sveučilište u Zadru i Zadarska nadbiskupija organiziraju predavanje i tribinu.