Otkriveno zašto je „Lašćina" jedini studentski dom u Zagrebu bez domskog odbora
Budući da je SN „Lašćina" jedini dom bez vlastitog predstavništva, kontaktirali smo stanare navedenog doma i saznali zbog čega su skeptični po pitanju svrhe osnivanja odbora.
Budući da je SN „Lašćina" jedini dom bez vlastitog predstavništva, kontaktirali smo stanare navedenog doma i saznali zbog čega su skeptični po pitanju svrhe osnivanja odbora.
Pravilnik o studentskim odborima Sveučilišta u Zagrebu donesen je s ciljem savjetovanja i rješavanja potencijalnih problema koji se tiču studentskog smještaja uključenog u djelokrug rada Studentskog centra. Istim je Pravilnikom donesena odredba prema kojoj svaki studentski dom u Zagrebu treba imati svoj odbor, a sve u svrhu poboljšanja kvalitete života studenata tijekom razdoblja akademskog obrazovanja. Beneficije koje utječu na porast kvalitete života u domovima jesu mogućnosti participacije svih studenata zainteresiranih za raspravu o određenim problemima, mogućnost predlaganja ideja s ciljem pokretanja promjena, ali i kontrola zadovoljstva korisnika studentskim restoranima. Osim navedenog, u slučaju bilo kakve nužde, predsjednik odbora dužan je u roku od tri dana sazvati sastanak ako isti bude zatražen od strane bilo kojeg člana odbora, SC-a Zagreb ili predsjednika Studentskog zbora.
Zašto ni jedan stanar SN-a Lašćina nije voljan voditi odbor?
Otkad je Pravilnik stupio na snagu, svoje su pravo na podizanje standarda života selekcijom predstavništva iskoristili studentski domovi Stjepan Radić, Cvjetno naselje te dom Dr. Ante Starčević. Nakon što je Studentski.hr objavljivao intervjue s predstavnicima postojećih domskih odbora, primijetili smo kako Lašćinu ne predstavlja nitko. Razlog opisanoj situaciji jest činjenica da Lašćina jedina nije formirala svoj odbor. Je li takvoj situaciji uzrok činjenica da su stanovnici Lašćine poprilično pasivni s obzirom na to da među njima nije bilo potencijalnih kandidata koji bi imali tendenciju posvetiti se formiranju odbora ili je problem u nesvrsishodnim studentskim institucijama?
Kako bismo saznali više o razlozima izostanka inicijative u studentskom domu Lašćina kontaktirali smo same stanovnike doma kojih bi se eventualne odluke odbora i ticale.
Unatoč očekivanjima kojima smo krenuli u istraživanje ove teme, komentari stanovnika Lašćine ipak ne govore u prilog tome da potreba za odborom postoji. U nastavku u cijelosti prenosimo izjavu Karla Anića, studenta politologije na Fakultetu političkih znanosti s privremenim boravištem u spornom domu.
– Osobno sam u Lašćini zato što mi je to daleko najbolji izbor: najjeftiniji, najbliže mome faksu i tu mi je ekipa. Dom je dosta manji od Save i Cvjetnog pa kola manje ljudi, ali se zbog toga bolje znaju i povezaniji su. Neki kažu da je Lašćina najmirniji dom, ali to vrijedi samo za neke paviljone. Prvi, gdje je smještena Tulumara, sigurno nije miran, bar po vikendima. Studenti se općenito žale na infrastrukturu, da se često kvari i da je staromodna. To je istina, namještaj je dosta star i internet zna ponekad nestati, ali za 200 kn na mjesec bahato je i tražiti više. Za onoga kome je važno da dobije krov nad glavom, grijanje i hranu, Lašćina je i više nego dovoljna. Kome treba smještaj s pet zvjezdica sigurno ga neće ovdje naći. Također, sobe su dosta prostrane, puno veće od Savinih konzervi.
No, osim što Karlo smatra kako su uvjeti na Lašćini u skladu s cijenom koju su studenti dužni platiti za smještaj na mjesečnoj bazi, skrenuo nam je pažnju na drugi problem:
– Što se tiče domskih predstavnika, znam da ih nemamo i uopće ne žalim zbog toga. Nitko ne žali. Ne vidim nikakve koristi za stanare Lašćine kada bismo imali predstavnika. Predstavništvo je apsolutno beskorisno ako nema neke ovlasti, resurse ili institucijska sredstva. Koliko ja znam, domska predstavništva te stvari nemaju. Nek' im se da prava moć, pa će se moći pričati o njihovoj koristi. Ovo što sada postoji je samo igrokaz. Inače, nije da su stvari na Lašćini svake godine iste. Recimo ove godine je napravljeno odlagalište za bicikle i popravljeni su kvarovi na bojlerima u nekim paviljonima. Nije revolucija, ali je lijepa gesta.
Odlučili smo stoga kontaktirati Nediljka Jerkovića, predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, kako bismo saznali koje su stvarne ovlasti studentskih odbora. U razgovoru nam je rekao kako smatra da je izjava kolege s Lašćine o tome kako su Domski odbori igrokaz te da su im potrebne određene ovlasti i sredstva kako bi nešto postigli neprimjerena:
– Potrebno je pogledati domske odbore u ostalim domovima koji svojim radom, zalaganjem i utrošenim slobodnim vremenom rade ogroman posao za studente stanare studentskih domova. Uzmimo za primjer Radićeve dane koje organizira domski odbor studentskog doma Stjepan Radić.
Na naš upit o tome postoji li ipak namjera da se plan o osnivanju odbora unatoč svemu realizira, Nedo odgovara kako se niti jedan kandidat nije odazvao tijekom dosadašnjih pokušaja okupljanja skupine volontera. Ipak, Nediljko ističe da bi se, u slučaju da postoje kandidati koji žele voditi odbor u navedenom studentskom domu, postupak formiranja Domskog odbora pokrenuo u najkraćem mogućem roku.
Naposljetku, možda bismo ipak trebali prvenstveno potaknuti odgovorne institucije na davanje većih ovlasti odborima umjesto pozivati studente na osnivanje jednog. Takva bi promjena nedvojbeno rezultirala postizanjem prvotnog cilja ove priče, odnosno pokretanjem inicijative za osnivanjem studentskog odbora Studentskog naselja Lašćina.
