Inozemne visokoškolske kvalifikacije

Odluka o nepriznavanju diploma iz Srbije i BiH: vratiti se u Hrvatsku i ne moći dobiti posao za koji smo se školovali?

Jasna Ožanić

Vijest o nepriznavanju diploma iz Srbije i BiH u Hrvatskoj iznenadila je studente koji studiraju u tim susjednim zemljama. Prema toj odluci hrvatski studenti neće moći nastaviti visoko obrazovanje u Hrvatskoj niti se zaposliti. Zašto je tome tako, čime je to određeno, je li odluka konačna?

Studiranje u susjednim zemljama praksa je mnogih hrvatskih studenata. Zato ih je vijest o nepriznavanju diploma iz Srbije i BiH u Hrvatskoj itekako iznenadila. Vratiti se u Hrvatsku nakon studija i ne moći pronaći posao u struci nije nikako poželjan ishod studiranja. Što je dovelo do ovakve odluke i postoji li mogućnost da se ona promijeni?

Odgovor na pitanje zašto se u Hrvatskoj neće moći priznati diplome iz Srbije i BiH može dati Agencija za znanost i visoko obrazovanje jer u nadležnosti te institucije provodi se postupak priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija. To znači da AZVO ima ovlast potvrđivanja vrijednosti kvalifikacije stečene na određenoj viskokoobrazovnoj instituciji u inozemstvu. Akreditaciju viskokoobrazovnim institucijama s jedne strane daje matična država, a s druge strane postupak vrednovanja treba obaviti i Europski registar za osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja. Također, Agencija za visoko obrazovanje pojedine države treba biti članom Europske udruge za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju kako bi visokoškolske kvalifikacije stečene u određenoj državi bile priznate u drugim državama.

Na ovom se pravilu Lisabonske konvencije temelji odluka o nepriznavanju visokoškolskih kvalifikacija stečenih u Srbiji i BiH. Naime, te države ne ispunjavaju sve odredbe po kojima bi se njihove diplome mogle priznati u Hrvatskoj. Visokoobrazovne institucije unutar Srbije i Bosne i Hercegovine Europski registar nije akreditirao i nisu članice Europske udruge. Stoga je odluka da se kvalifikacije iz Srbije i BiH ne priznaju u Hrvatskoj opravdana te iz ovoga proizlazi da odluka zapravo nije bila u rukama hrvatske, već europske komisije.

Srbija i BiH nepriznat su status zadobile zbog pronađenih nedostataka u osiguravanju kvalitete visokoškolskog obrazovanja. Ako srpska Komisija za akreditaciju otkloni nedostatke u za to određenom roku, vratit će joj se članstvo u Europskoj udruzi, a time i u Europskom registru. Dakle, odluka o nepriznavanju diploma iz Srbije u Hrvatskoj nije definitivna. Studentska mobilnost između Hrvatske i susjednih balkanskih zemalja s vremenom bi se mogla nastaviti.

Komentari na članak

Vezani članci

Studentska isprava

Pridružuje se KIF-u, FER-u i ostalima

Jedan od najvećih zagrebačkih fakulteta ukida indekse

Od 1. siječnja nova je službena isprava iksica.

AIESEC BALKAN KONGRES 2

Balkan Cooperation Congress

Održan prvi AIESEC-ov Balkanski kongres s ciljem unapređenja stanja u regiji

Ideja kongresa bila je spajanje mladih delegata u multikulturalnom okruženju sa svrhom razvijanja novih vještina, ideja, razbijanja predrasuda te stvaranja novih mladih lidera.

Splitski rektorat

Svečana dodjela

Sveukupno 31 student i dvije skupine dobitnici novčane Rektorove nagrade Sveučilišta u Splitu

Donesena je odluka o dodjeli Rektorove nagrade studentima Sveučilišta u Splitu. Na svečanoj dodjeli 15. lipnja dobitnike očekuje i novčana nagrada.

učenje

Kampanja FAKSIranje

VIDEO: Objavljeni spotovi o visokom obrazovanju u Hrvatskoj

U sklopu kampanje FAKSIranje Agencija za znanost i visoko obrazovanje objavila je promotivne spotove kojima želi informirate javnost o prijelazu iz srednjoškolskog u sustav visokog obrazovanja.

youth unemployment

Nezaposlenost u regiji

Bosna i Hercegovina bilježi 60% nezaposlenih mladih osoba

Veliki problem Bosne i Hercegovine, osim inercije mladih, neadekvatnosti sistema obrazovanja i nepravednog funkcioniranja tržišta rada, je i obrazovanje kadrova za poslove za kojima nema potražnje na tržištu rada.