Institut za razvoj obrazovanja upozorava na nedostatke

Novo javno sveučilište u Slavonskom Brodu?

Institut za razvoj obrazovanja

Jeste li čuli da se otvara sveučilište u Slavonskom Brodu? Je li nam to potrebno ili nije? Institut za razvoj obrazovanja poslao je priopćenje u kojem objašnjava stvarnu situaciju u hrvatskom obrazovanju.

Kao vodeća stručna organizacija u regiji koja se bavi istraživanjem i razvojem politika visokog obrazovanja, Institut za razvoj obrazovanja (IRO) smatra važnim upoznati javnost s ključnim izazovima vezanim uz inicijative osnivanja novih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.

Prvi izazov proizlazi iz činjenice da trenutna krovna strategija u području visokog obrazovanja, Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije RH, ne predviđa osnivanje novih javnih sveučilišta, već naprotiv, problematizira održivost postojećeg broja javnih visokih učilišta.

U Strategiji stoji da „postojeća mreža visokih učilišta u Hrvatskoj svojim geografskim rasporedom obuhvaća sve dijelove Hrvatske, međutim svojom brojnošću nadilazi nacionalni potencijal i raspoložive kapacitete“ (str. 92). Strategija nadalje navodi da su se „zbog razmjerno malog tržišta visokog obrazovanja i slabe mobilnost studenata nerijetko uvodili novi studijski programi, što je dovelo do neopravdanog bujanja visokih učilišta i gubitka na kvaliteti“.

Stoga, ističe se u Strategiji, „upitna je dugoročna održivost pojedinih regionalnih ustanova koje nemaju kritičnu masu za osiguranje kvalitete obrazovnog, odnosno istraživačkog rada“ (str. 93). Ovu Strategiju izglasao je Sabor Republike Hrvatske 2014. godine na prijedlog Vlade RH pa se logično nameće pitanje kako to da u 2015.godini ta ista Vlada i Sabor preuzimaju osnivačka prava nad Sveučilištem Sjever, čime ono postaje osmo javno sveučilište u Hrvatskoj te trenutno stavljaju u proceduru osnivanje još jednog javnog sveučilišta u Slavonskom Brodu.

Drugi izazov proizlazi iz trenutno važećeg strateškog dokumenta „Mreža visokih učilišta i studijskih programa u Republici Hrvatskoj“ koju je Sabor RH usvojio 2011. i koji je namijenjen „nadležnim tijelima Republike Hrvatske za djelovanje na području visokog obrazovanja, "posebice u postupcima donošenja odluka o opravdanosti osnivanja novih visokih učilišta i/ili odobravanja novih studijskih programa“ (str.11).

Ovaj dokument izričito tvrdi da je „uspostavom sedam javnih sveučilišta Republika Hrvatska dosegnula maksimum koji je ostvariv, s obzirom na raspoloživ znanstveno-nastavni potencijal sada i u idućih 10 do 15 godina“ (str.12) te da „u ovome trenutku Republika Hrvatska ima dostatan broj javnih sveučilišta i do daljnjega ne bi trebalo osnivati nova javna sveučilišta, barem dok se ne konsolidiraju postojeća i dok ne prođe prvi krug reakreditacije, koja će pokazati stvarno stanje na njima“ (str.26.). Vlada RH trebala bi stoga pružiti dostatne razloge za pokretanjem dodatna dva nova javna sveučilišta.

Treći izazov proizlazi iz same procedure osnivanja novih javnih sveučilišta koja nije usklađena u svim segmentima s trenutno važećim pravnim propisima. Primjerice, novoosnovano Sveučilište Sjever nije upisano u upisnik znanstvenih organizacija pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH, što znači da nema dopusnicu za znanstvenu djelatnost. Budući da sveučilišta obavljaju, sukladno važećim propisima, i znanstvenu, i djelatnost visokog obrazovanja, nije jasno kako je Vlada RH uopće mogla preuzeti osnivačka prava nad sveučilištem koje nema dopusnicu za obavljanje znanstvene djelatnosti. S druge pak strane, Vlada RH je na dnevni red sjednice 17. rujna 2015. uvrstila "Nacrt prijedloga Zakona o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu", bez da je prethodno objavila rezultate javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka Prijedloga Zakona o Sveučilištu u Slavonskom Brodu iz lipnja ove godine Dodatno, javno savjetovanje o samom prijedlogu Zakona nije uopće provedeno, već je spomenuti Zakon stavljen na dnevni red Vlade, i to s prijedlogom da se uputi u hitnu proceduru.

Četvrto, zbog negativnog demografskog trenda, postojeća javna visoka učilišta, a time i ona novoosnovana, imat će izazov s popunjavanjem upisnih kapaciteta uslijed smanjenog broja dostupnih kandidata za upis u narednom desetljeću, što je prepoznato kao problem i u navedenim strateškim dokumentima.

Naposljetku, peti izazov, i u slučaju Sveučilišta Sjever, i Sveučilišta Slavonski Brod, kao većinski izvor osiguravanja financijskih sredstava potrebnih za podmirivanje troškova koji će nastati osnivanjem navodi se državni proračun. Važno je naglasiti da ni u jednom od dva navedena slučaja nije izrađena detaljna financijsko-ekonomska analiza koja pokazuje o kojim iznosima se točno radi, kakve će financijske posljedice povećanje javno financiranih sveučilišta sa sedam na devet imati na već postojeća sveučilišta, s obzirom da nije planirano povećanje ukupnog iznosa proračunskih sredstava za visoko obrazovanje te na koji način će biti osigurana dugoročna financijska održivost navedene dvije institucije.

IRO se ovim očitovanjem nema namjeru svrstati u pristalice ili protivnike osnivanja novih sveučilišta, već želi ukazati na potrebu valoriziranja postojećih strateških dokumenata i propisa te na potrebu izrade studije izvodljivosti pri pokretanju novih javnih sveučilišta kako bi se osigurala dugoročna održivost i razvoj sektora visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Dodatno, smaraju da opisani nedostaci imaju izrazito negativan učinak na izgradnju povjerenja u sustav znanosti i visokog obrazovanja u kojem bi se razvoj trebao događati planski, sustavno i transparentno, što nije slučaj za spomenute procese. Stoga IRO poziva sve odgovorne donosioce javnih politika, posebno Vladu i Sabor RH, da preispitaju svoje aktivnosti vezane za osnivanje novog javnog Sveučilišta u Slavonskom Brodu i Sveučilišta Sjever.

Komentari na članak

Vezani članci

https://www.flickr.com/photos/adasorous/4946875340/in/photolist-8x92G9-k7WT7i-k7WaCV-d4VET-Ps83C-24E1GZ-JVFMHa-k7XRR9-6LoQh2-TktPwc-eYBs2-arZCvc-8vVA8c-268nSD9-23SDvcp-aW9hm8-SKx38h-dCnnJn-77FBw8-23MtxZm-jdYyDV-77k3DN-29qxTmZ-9eUjB7-akQNSN-8q91ct-77rsfa-9eRckp-akALy5-aKyYtp-9EMuUK-gpQ3Wa-73hSZf-ngyeh-aXApQk-8MAKcy-77dxan-pk331J-6f9BUt-6fdPm3-9eRbKg-pKzNcM-6vkWf9-9eUjKy-77g8QF-GNXCTw-Fbwvnc-aUeVMF-24LegMz-77k6e5

Poslijediplomsko obrazovanje

Službeno počinje nastava na novom studiju Poduzetništvo i EU fondovi

Nastava 27. po redu studijskog programa na Sveučilištu Sjever započinje ovog petka za prvu generaciju studenata. Njih će 16 na poslijediplomskom sveučilišnom specijalističkom studiju stjecati znanja na polju poduzetništva i EU fondova.

Menza na Sveučilištu Sjever, kampus u Koprivnici

Studentska prehrana

Sa Sveučilišta Sjever objašnjavaju razloge odgode otvaranja menze

Premda je planirano otvaranje studentske menze u Koprivnici u lipnju, ono je odgođeno za rujan. Sveučilište Sjever u priopćenju navodi i razloge tome.

Let MIG-om

Sajam stipendija i visokog obrazovanja

Napravite "đir" u MIG-u, pronađite slavnog dvojnika i "dejtajte" sa stipendistima na Sajmu stipendija

IRO svake godine nastoji unaprijediti Sajam i obogatiti njegovu ponudu inovativnim sadržajima i zanimljivim programom za učenike i studente. Tako će na ovogodišnjem Sajmu predstaviti inovativan program „Speed dating sa stipendistima“, a posjetitelji će imati priliku isprobati i simulator letenja te aplikaciju „Slavni dvojnik“.

skripte učenje

Obrazovna ponuda

Sveučilište Sjever gradi prepoznatljivost kroz međunarodne projekte; u tijeku „ISD Uni”

Aktualni projekt u kojem kao partner sudjeluje Sveučilište Sjever potiče jačanje komunikacije među visokoškolskim institucijama poboljšanjem uloge obrazovnih institucija kao intelektualnih centara za povećanje specifične baze znanja u regiji.

Sveučilište Sjever razvija svoje studijske programe suradnjom s Akademijom tehničkih znanosti

Sporazum o suradnji

Sveučilište Sjever razvija svoje studijske programe suradnjom s Akademijom tehničkih znanosti

Potpisan je sporazum između Sveučilišta Sjever i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Time je omogućeno uzajamno pružanje znanstvenih, stručnih, poslovnih i organizacijskih usluga radi poboljšanja ukupne efikasnosti i uspješnosti djelovanja institucija.