Intervju: Mate Damić

''Mjerodavne institucije često zaborave kako su one tu zbog studenata, a ne obratno.''

Mate Damić

Popričali smo s novoizabranim predsjednikom Hrvatskog studentskog zbora o radu i projektima Zbora, njegovom pogledu na studentsku aktivnost te o gorućim problemima Sveučilišta i akademske zajednice.

Protekli tjedan održani su izbori Hrvatskog studentskog zbora, a predsjedništvo je preuzeo student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Mate Damić koji je prije bio tajnik za međunarodnu suradnju. Osim ove funkcije, Damić obnaša i funkciju predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Popričali smo s njim o radu i projektima Hrvatskog studentskog zbora, njegovom pogledu na studentsku aktivnost te o gorućim problemima Sveučilišta i akademske zajednice.

Za sve koji to još ne znaju, što je Hrvatski studentski zbor?

Studentski zbor je jedino legitimno i legalno predstavničko tijelo koje zastupa studente na svim razinama, a svoje predstavnike studenti mogu birati na općim studentskim izborima koji se održavaju svake dvije godine. Bitno je naglasiti da je Studentski zbor nepolitička, nestranačka, neprofitna i nevladina organizacija te je u svom djelovanju potpuno samostalan. Djeluje na dvije osnovne razine: fakultetskoj, gdje izabrani predstavnici sudjeluju u radu fakultetskih vijeća, i na sveučilišnoj, u okviru Senata i drugih sveučilišnih tijela.

Koji je osnovni cilj djelovanja Studentskog zbora?

Uloga Studentskog zbora je zaštita i borba za prava studenata na svim poljima i razinama, od studentskog standarda do povećanja kvalitete studija i bolje povezanosti tržišta rada i sektora visokog obrazovanja. Osim toga, važna uloga je i zastupanje te predstavljanje studenata u svim tijelima Sveučilišta, kao i u sveučilišnim ustanovama poput Studentskog centra (koji je trenutno u sanaciji) i SRCA u kontaktima s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa i svim ostalim državnim tijelima gdje se raspravlja o studentima i sa studentima.

 Kojim projektima se trenutno Zbor bavi?

Studentski zbor sudjeluje u velikom broju projekata preko svoje 33 sastavnice na Sveučilištu. Zbor je partner gotovo svim kulturnim, znanstvenim, sportskim i stručnim manifestacijama koje organiziraju studenti i studentske udruge našeg Sveučilišta pa je zapravo lakše reći kojim se projektima Zbor trenutno ne bavi. Ipak, na razini Sveučilišta kao najvažnije projekte mogu navesti borbu za očuvanje studentskog standarda preko izmjena pravilnika o studentskoj prehrani, novog zakona o zdravstvenom osiguranju i zaštitu cijena studentskog smještaja.

 Dugo si u Studentskom zboru, što je prevagnulo u odluci da se kandidiraš za predsjednika Zbora?

U proteklih godinu dana došlo je do značajnih promjena u položaju studenata, a one će se osjećati još dugo. Prvo je došlo do izmjene programskih ugovora kojima je mnogim studentima naglo došlo do velikog povećanja školarina. Zatim su uslijedile izmjene Pravilnika o studentskoj prehrani i izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju za studente s navršenih 26 godina. Osim toga, uočeni  su veliki nedostatci u Strategiji o razvoju visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj koji predviđaju smanjenje prava studenata, a kao alternativu nude studentske kredite. Kako sam bio uključen u pregovore s Ministarstvom smatrao sam jako bitnim da buduća skupština ima kontinuitet i nastavi s poslom gdje je prijašnja stala te da se što manje vremena izgubi u tranziciji. Nadam se da će tako zaista i biti pa će nova skupština nastaviti s kvalitetnim radom prošlog saziva.

Koje su osnovne odrednice tvojeg plana i programa rada Zbora u narednom mandatu?

Tri odrednice mojeg plana rada Zbora su borba za studentski standard, suradnja unutar Hrvatskog studentskog zbora i jačanje međunarodne suradnje. Dva najbitnija dijela studentskog standarda hrvatskih studenata su smještaj i prehrana. Pravilnik o prehrani je donesen, naknadno su unesene i određene izmjene, ali najbitnije je to da su oformljena lokalna povjerenstva koja nadgledaju provođenje pravilnika, a u kojima su studenti većina. U periodu do početka sljedeće akademske godine moraju biti ispoštovane sve odrednice pravilnika te ćemo se boriti za povećanje kvalitete i kvantitete studentskih obroka, za izmjenu menija i uvrštavanje što većeg broja proizvoda koje studenti najčešće konzumiraju u kategoriju sa subvencijom od 71,24 %. Borit ćemo se i za zaštitu cijena studentskog smještaja na trenutnoj razini, a ukoliko mjerodavne institucije budu inzistirale na povećanju cijena smještaja nećemo odustati od toga da se ovo poskupljenje kompenzira kroz smanjenje školarina, povećanje stipendija ili značajne porezne olakšice za roditelje studenata. Za ostvarenje naših ciljeva jako je bitna suradnja svih sveučilišta i Vijeća veleučilišta i visokih škola unutar Hrvatskog studentskog zbora  jer jedino zajedničkim i koordiniranim nastupom možemo dogovoriti najviše toga za studente. Međunarodna suradnja je također jako bitna jer otvara nova vrata našim studentima, širi vidike, omogućava uvid u najbolje prakse drugih zemalja po pitanju rješavanja studentskih problema. Dugoročni cilj jačanja međunarodne suradnje je veći angažman naših studenata prema svim relevantnim europskim institucijama te uključivanje u pisanje strategija i operativnih planova razvoja visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Na ovaj način će studenti zapravo sami moći anticipirati moguće probleme sustava te osmisliti načine njihova rješavanja prije nego oni eskaliraju.

Koji problemi trenutno najviše muče studente zagrebačkog Sveučilišta?

Poskupljenje studentske prehrane, najave poskupljenja studentskog smještaja, nedostatak smještajnih kapaciteta, nedovoljan broj državnih i ostalih stipendija za izvrsnost i socio-ekonomski status studenata te naravno ogroman postotak nezaposlenosti među mladom populacijom s diplomom.

Puno se priča o studentskom standardu. Kako se on može poboljšati?

Sa strane države većim ulaganjima države i tretiranjem visokog obrazovanja kao javnog dobra i najvažnijeg sektora razvoja Hrvatske koji će u budućnosti generirati ekonomski rast.  Bitno je i senzibilizirati javnost za studentske probleme, što naravno u razdoblju krize nije lako, no upravo hrvatski studenti su ti koji će na kraju našu zemlju izvući iz krize svojim sposobnostima, znanjem i inovativnošću, a u budućnosti će i biti nositelji razvoja na svim područjima.

Jesu li studenti na Sveučilištu u Zagrebu pasivni?

Ne bih rekao da su studenti Sveučilišta u Zagrebu pasivni, dokaz za ovo je broj studentskih udruga i projekata na kojima one rade, kao i veliki broj izvanrednih studenata koji se bave znanstvenim istraživanjima i pisanjima znanstvenih radova. Ipak, kada se govori o studentskom aktivizmu moglo bi se reći da su studenti pomalo razočarani u institucije i okolinu, što uvjetuje njihovu pasivnost.

Kako staviti studenta u centralno mjesto obrazovnog sustava?

Student je centar obrazovnog sustava jer da nema studenata obrazovni sustav bi postao sam sebi svrha te bi se urušio, a upravo današnji studenti su generacija koja će u budućnosti nositi obrazovni sustav. Nažalost, mjerodavne institucije često zaborave kako su one tu zbog studenata a ne obratno, no Studentski zbor je tu upravo da ih podsjeti na ovu činjenicu. Za ovo je bitna povratna komunikacija između svih studentskih zborova sastavnica prema Studentskom zboru Sveučilišta, a onda i Hrvatskog studentskog zbora jer samo zajedničkim pravovremenim reakcijama i anticipiranjem problema Studentski zbor može na adekvatan način surađivati sa MZOS-om i svim ostalim relevantnim institucijama te u budućnosti utjecati na to da student  zaista bude centar obrazovnog sustava.

Kako „običan“ student ima priliku kroz Studentski zbor ostvariti svoje ciljeve; osobnim angažmanom ili posredno?

Svaki student je dio studentskog zbora, a izabrani studentski predstavnici su tu da koliko god mogu pomognu u rješavanju svakodnevnih studentskih problema, svi studenti su dobrodošli s idejama poboljšanja rada Studentskog zbora ili idejama za nove projekte koji će koristiti studentima našeg sveučilišta, a najveći i najkonkretniji doprinos mogu dati u suradnji sa studentskim zborom sastavnice na kojoj studiraju.

Koliko studentskih projektata sufinancira Studentski zbor i koji je kriterij izbora?

Studentski zbor je ove godine sufinancirao više od 150 studentskih projekata sa svih fakulteta zagrebačkog Sveučilišta. Kriterij izbora je naravno prije svega kvaliteta projekata te udovoljavanje uvjetima natječaja i pravilnika o studentskim projektima koji određuje koliki postotak natječajnih sredstava ide za koje projekte. Kategorije projekata su kultura, međunarodna suradnja, mediji, stručni programi, sportske aktivnosti te ostali projekti.

Kakva je međunarodna suradnja Studentskog zbora Svučilišta u u Zagrebu?

Međunarodna suradnja SZZG je na izrazito visokoj razini, a potvrda toga je i činjenica da je SZZG u suradnji s HSZ-om bio domaćin i organizator 65. Generalne skupštine Europske studentske unije, krovnog predstavničkog tijela više od 11 milijuna europskih studenata iz 39 zemalja potpisnica Bolonjskog procesa. Cilj je da međunarodna suradnja i dalje ostane jaka karika djelovanja SZZG-a kako bi u budućnosti što veći broj naših studenata imao prilike raditi s kolegama iz cijele Europe. 

Komentari na članak

Vezani članci

Uključivanje mladih u politiku

Pokrenimo promjene kreativnošću i inovacijama

Mladi, uključite se u politiku!

Mladi bi trebali sudjelovati u politici zato što se ona tiče i njih i zapravo određuje način na koji će živjeti. Kako bi postali bolji građani, potrebno je svojim političkim radom doprinijeti zajednici u kojoj žive i djeluju.

novi sport

Novi sport

Bossaball - pokažite kreativnost u sportu

Glazba, akrobacije, ritam, lopta i zabava ujedinjeni su u novi sport - bossaball.

SCZG izvana

Priopćenje SZZG-a

Zbor predložio nove cijene studentskog smještaja

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu uputio je predstavnicima medija priopćenje vezano uz poskupljenje studentskog smještaja u Zagrebu koje prenosimo u cijelosti.

Vip alumni iskustvo

Prilika za mlade i visokoobrazovane bez radnog iskustva

Još se niste prijavili za Vip alumni program? Požurite!

Kandidatima za Vip alumni program poručujem da se potrude biti izabrani jer će kroz godinu dana steći jako bogato znanje i iskustvo. - rekao je Domagoj Rudeš, polaznik prvog Vip alumni programa.

Come to the dark side

Studentski.hr otvara svoja vrata voditeljima prodaje oglasnog prostora i administratorima

Voditelji prodaje i administratori, prijavite se za rad na Studentskom.hr!

Ako si zainteresiran za radno mjesto voditelja prodaje oglasnog prostora ili administratora, pošalji molbu i životopis na ivana.herceg@studentski.hr do 1.10.2014.