Na Veleučilištu Velika Gorica predstavljen program „Garancija za mlade“

Ministar Mrsić: Obrazujemo mlade za Zavod za zapošljavanje, a ne za tržište rada

20. sjednica Vijeća studenata

Garancija za mlade nameće se kao reformska mjera koja ide za time da se u Hrvatskoj konačno počnu obrazovati mladi ljudi za hrvatsko tržište rada i da se na temelju toga nađemo u poziciji zemalja koje imaju vrlo mali broj nezaposlenih mladih.

Veleučilište Velika Gorica bilo je domaćin 20. sjednice Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola, na kojoj je, kao specijalni gost, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavio program Garancija za mlade.

Garancija za mlade ne predstavlja samo sredstvo kojim ćemo donijeti novce iz Europe, zaposliti mlade i zadržati ih u Hrvatskoj, nego je i jedna mjera kojom se želi, u prvom redu, reformirati strukovno obrazovanje, a sve s ciljem da broj mladih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bude što manji. – istaknuo je ministar Mrsić te nadodao kako problem hrvatskog obrazovnog sustava nije od jučer, već da se proteže unatrag 20 godina: „Dugo vremena smo obrazovali mlade ljude za Zavod za zapošljavanje, a ne za tržište rada. Neka zanimanja za koja smo obrazovali, i za koja još uvijek obrazujemo, hrvatsko tržište rada jednostavno ne traži.“

Produciranje kadrova koje tržište rada ne može zaposliti jedna je od najvećih boljki hrvatskog obrazovnog sustava.

„Svake godine izbacujemo razrede i razrede frizera na tržište rada, a za njima nema tolike potrebe. S druge strane, imamo opetovane zahtjeve poslodavaca da obrazujemo što više zavarivača, brodocjevara, montera. Jednostavno, strukovno obrazovanje ne odgovara potrebama tržišta rada.“ – istaknuo je Mrsić.

Stoga se Garancija za mlade nameće i kao reformska mjera koja ide za time da se u Hrvatskoj konačno počnu obrazovati mladi ljudi za hrvatsko tržište rada i da se na temelju toga nađemo u poziciji zemalja koje imaju vrlo mali broj nezaposlenih mladih, kao što su Njemačka i Austrija.

Program Garancija za mlade pruža znatne olakšice poslodavcima pri zapošljavanju mladih od 15 do 29 godina. Varijanta ima nekoliko, a ovise o tome ima li mlada osoba već radnog staža, ili joj je ovo prvi posao, koliko je dugo prijavljena na Zavod za zapošljavanje, je li joj za nastavak rada potrebno neko stručno usavršavanje i sl. Također, Garancija uključuje i pripadnike romske nacionalne manjine.

U stvaranju pozitivnije obrazovne klime, iznimno je važan odnos tržišta rada i sustava obrazovanja. Na tom tragu su veleučilišta i visoke škole, jer, osluškujući tržište rada, te institucije polako kreću putem obrazovanja za stvarne potrebe tržišta.

Ministar je istaknuo da je stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj u odnosu na 2013. godinu smanjena za 10 %, a sve zahvaljujući mjerama aktivne politike zapošljavanja mladih koje provodi Vlada. Ipak, mjere samo podupiru, ali ne i zamjenjuju zapošljavanje. tako se u 2014. godini 83 % mladih još uvijek zapošljavalo bez korištenja Vladinih mjera.

Najviše mladih koji se uspješno zapošljavaju su oni koji imaju visoku stručnu spremu, no takvih je u Hrvatskoj još uvijek malo. Drugi kriterij koji najviše privlači poslodavce jest radno iskustvo, no i ono je još uvijek nije uvriježena praksa. Studenti uglavnom rade preko studentskih ugovora. Ministar je iskritizirao sistem rada putem Studentskog servisa u Hrvatskoj, jer, kako kaže, studenti većinom ne rade u struci za koju se školuju, poslodavci ih često izrabljuju, a uz to ne postoji mogućnost da im teče staž ili da im se uplaćuju redovni doprinosi na plaću. Stoga se predviđa i reforma ovakvog tipa studentskog rada.

Od aktivnih mjera politike zapošljavanja među mladima je najkorišteniji SOR. Skraćenica je to za „stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa“, a među mladima je popularniji naziv „rad za 1600, odnosno 2400 kuna“. Od 2011. do 2014. godine njega je iskoristilo 65,7% mladih, od kojih se 65,6% nakon toga zaposlilo unutar 6 mjeseci.

Ono na što se, međutim, želi staviti naglasak mjera je koja mladima omogućuje ugovor o radu na neodređeno, koji se s poslodavcem sklapa na 5 godina. Pogodnosti ove mjere mogu koristiti i poslodavci koji su već zaposlili mladu osobu do 30 godina, ako za nju već nije iskorištena ova mjera. Samo u prva 2 mjeseca 2015. godine na taj je način zaposleno preko 6000 mladih. Najveća prednost ove mjere jest sigurnost koja mladima omogućuje planiranje obitelji i rješavanje stambenog pitanja. S obzirom na to da postoje mnogi mladi ljudi koji nisu ni u sustavu obrazovanja niti prijavljeni na Zavod za zapošljavanje, odnosno, završili su ili prekinuli školovanje, a nisu pronašli posao, oni dugo ostaju uz roditelje koji su ih primorani financirati. Ministar je to nazvao „mediteranskim mentalitetom“, za razliku od onog, primjerice, „skandinavskog“, kod kojeg je slučaj da mladi već sa 16 godina odlaze od doma.

Ministar Mrsić optimističan je kad govori o statistici Zavoda za zapošljavanje. U prošloj je godini, u odnosu na 2013., ulazak u evidenciju nezaposlenih smanjen za 6,5 %, a izlazak povećan za 6,6%. Isto je tako za 4,9% povećano i zapošljavanje iz evidencije Zavoda, što je ukupno 21 % više u odnosu na 2012. godinu. Povećana stopa zapošljavanja, kaže ministar, posebno je vidljiva u sjeverozapadnim županijama Hrvatske, gdje dolazi do značajnijeg razvoja malog i srednjeg poduzetništva.

Za mjere za zapošljavanje koje mogu koristiti mladi iz strukturnih fondova EU osigurano je više od 132 milijuna kuna, a iz Europskog socijalnog fonda još 14 milijardi kuna – sve za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Više o mjerama i načinu njihova korištenja možete pročitati ovdje.

No, problem je hrvatskog obrazovnog sustava i tržišta rada najviše u tome što su više u međusobnoj koliziji nego u koraku. Manjak prakse tijekom školovanja, kao i školovanje za funkcije koje su u Hrvatskoj manje potrebne, veliki su problemi hrvatskog gospodarstva i budućnosti. Primjerice, Bolonjom populariziranu titulu prvostupnika naši poslodavci vrlo slabo prepoznaju. Većina se studenata tako odlučuje za nastavak školovanja do iduće diplome, kako im ne bi propala i ova prva koju već imaju.

Isto tako, mlade ljude školovane za razna strukovna i obrtnička zanimanja potrebno je tek „priučiti“ stvarnim metodama rada te njihovo osposobljavanje za rad, umjesto u školi, počinje tek nakon nje. Ministar je naglasio kako se mora početi pružati obrazovanje koje će rezultirati zapošljavanjem. Nažalost, završio je ministar, vremena u kojima se moglo školovati, te po završetku školovanja pronaći stabilno radno mjesto, pa čak na njemu dočekati i mirovinu – odavno su iza nas.

Komentari na članak

Vezani članci

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola

Alarmantni rezultati istraživanja

Većina studenata namjerava konkurirati na tržištu rada izvan Hrvatske

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH napravilo je istraživanje javnog mnijenja na temu zapošljavanja. Rezultati su alarmantni.

Zgrada rektorata Sveučilišta u Puli

Sveučilište u Puli

Istra: Natječaj za sudjelovanje u edukacijskom programu Poslovnog usavršavanja za mlade START ME UP 2014

Natječaj je otvoren do 10. listopada 2014. Ciljna su skupina studenti/-ice viših godina studija te mladi (do 30 godina) s višom ili visokom stručnom spremom.

Studenti Republike Srpske

Studentska nevjerica

BiH: Studenti se učlanjuju u političke stranke radi pronalaska posla

Studenti su nezadovoljni angažmanom političkih stranaka oko njihovih problema

EP

Odlična prilika za mlade

Prijavite se za plaćeno stažiranje u institucijama EU

Institucije Europske unije otvorile su natječaje za plaćeno stažiranje. Rokovi za prijavu na pojedina stažiranja su i do 30. listopada ove godine.

SHKM Vukovar 2017.

SHKM Vukovar 2017.

FOTO i VIDEO: 25 000 mladih hodočasnika nade ispunilo Slavoniju radošću

U gradu heroju održao se jubilarni deseti Susret hrvatske katoličke mladeži na kojem su brojni mladi pokazali radost, ljubav, vjeru i nadu u Gospodina.