Studentski.hr istražuje javnu tajnu

Kupovina studentskih domova - što izmijeniti u sustavu?

Prolaz u Cvjetnom naselju

Svi studenti znaju barem jednog kolegu koji je prodao ili kupio mjesto u domu. Razlozi su većinom istog karaktera, no odlučili smo propitati i studente što oni, kao kupci, smatraju da bi se trebalo promijeniti u strukturi.

U prethodna dva tjedna, Studentski.hr proveo je istraživanje preko Googleove anonimne ankete o kupovini mjesta u studentskim domovima. Anketu je potaknula sve češća inspekcija koju provode domovi i u konačnici studentski centar. Svi studenti znaju barem jednog kolegu koji je prodao ili kupio mjesto u domu. Razlozi su većinom istog karaktera, no odlučili smo propitati i studente što oni, kao kupci, smatraju da bi se trebalo promijeniti u strukturi. Anketu su sveukupno ispunile 44 osobe, 12 osoba muškog spola i 32 osobe ženskog spola.

Zašto studenti posežu za kupovinom mjesta?

Jedno od interesantnijih pitanja u ovoj anketi bilo je koliko često studenti kupuju dom, a poznato je da studenti-kupci u tim uvjetima konstantno žive na rubu. Apsolutno je nemoguće odrediti hoće li inspekcija doći u 3 ujutro ili će pokucati na vrata u vrijeme kada ste na fakultetu i odustati od vaših vrata u sljedećih mjesec dana. 26 ispitanika je izjavilo da su jednom kupili svoje mjesto u domu, a osam osoba je izjavilo kako je to učinilo dva puta. Sveukupno deset osoba izjavilo je kako je svoj smještaj na ovaj način nabavilo tri ili više puta.

Već prvih nekoliko odgovora uputilo je na razloge kupovanja: skoro pa nemogući uvjeti natječaja Studentskog centra, velika konkurentnost na tržištu, manji troškovi života, isključenost iz natječaja zbog pada godine i, na kraju, najbolja ekipa. 

„Moji roditelji nemaju toliko novaca da mi plaćaju stan i džeparac koji mi je potreban da preživim. Znači, ne ubrajam nikakve cigarete i izlaske nego samo da se prehranim. Idem na težak fakultet i trudim se i učim,al' vidiš nisu svi fakulteti isti i nije lako na svakom fakultetu ostvariti dobar prosjek i ne ostaviti ništa za jesen da bi dobila izravno dom. Uz faks pokušavam raditi da rasteretim svoje roditelje, no ne mogu također toliko zaraditi da sufinanciram dio za stan, tako da je moja jedina opcija ili kupiti dom ili odustati od fakulteta ili da superbrzim i učinkovitim i točnim HŽ-om putujem 5 sati svaki dan gore-dolje.“

Osim teške financijske situacije, tu su problemi i dodatnih bodova.

„Nisam imala novaca za stan, a dom nisam dobila jer je konkurencija prevelika. Ne toliko što se tiče prosjeka ocjena i studentskih uspjeha već dodatnih bodova (bodovi zbog razvedenih roditelja, puno braće i sestara, djeca branitelja, obitelj podstanari) koje ja nisam imala.“

Anketu su ispunili i ljudi koji su nezadovoljni što domove dobivaju ljudi kojima nisu potrebni.

„Ne kupujem. Ali se želim izjasniti u anketi. Ljudi imaju stanove po Zagrebu i dom im ne treba, a oni koji jedva spajaju kraj s krajem ne mogu dobiti isti.“

Od 44 ispitanika inspekciju je susrelo njih deset. Nećemo vam otkrivati kako su se pojedinci uspjeli izvući iz ove veoma nezahvalne pozicije jer smatramo da je ova anketa dovoljno provokativnog i nelagodnog karaktera za studente koji pripadaju ovoj „ilegalnoj“ skupini zbog okolnosti na koje ne mogu utjecati. 

Kako je kupnja isplativa?

Ako ste student izvan mjesta studiranja barem ste jednom odlučno krenuli surfati beskrajnim oglasima na internetu u potrazi za pravim stanom. Iako u usporedbi s Barcelonom cijene stanova izgledaju kao prava sitnica, za hrvatsko podneblje i recesijske prilike četveroznamenkaste cifre nisu ni u kojem slučaju ohrabrujuće. Ponajviše za roditelje koji će vas, ako ne radite, teško financirati iz svojih plaća ili naknadi s Burze rada. Prosječna cijena stanova  u Zagrebu (od 40 do 60 kvadrata) kreće se oko 1500 kuna - daljnje brojke nećemo ni izlistavati. Naravno, u ovu prosječnu cijenu nisu uračunate i režije koje opako rastu tijekom zimskih mjeseci. Studenti se većinom fokusiraju na stanove koji su u cjenovnom razredu do 1000 kuna, a takvih je ili malo ili se brzo razgrabe na tržištu.

Prethodne akademske godine hitovi u oglasnicima (i u medijima) bile su prodajne akcije studenata koji su na javni način odlučili obznaniti kako baš oni prodaju svoje mjesto u domu. Iz tih oglasa dobili smo informacije o cjenovnom rangu pojedine sobe. Ove cijene uvelike ovise o dobroj volji prodavača, ali i o poziciji sobe u kompleksu paviljona. Prosjek koji smo dobili iz anketiranih studenata iznosi 4825 kuna. Tako su neki studenti u određenim paviljonima i domovima uspjeli „upecati“ svoje mjesto za 900 kuna mjesečno, a neki su isplatili sveukupno 6000 kuna. Ne morate biti vrsni matematičar da izračunate kako studenti za cijenu četveromjesečnog najma stana, u domu uspiju uživati punih devet mjeseci akademske godine nakon kupovine i mjesečnih naknada. Za mjesto u domu uvijek ćete čuti od kolega i prijatelja u svojoj okolici, a za rizikoljupce tu je dobri stari internet.

Što je trulo u sistemu?

„Everybody wants to be a critic“ kaže nova, moderna poslovica. Doista, u moru studenata, najžešći kritičari će biti oni koji ispunjavaju uvjete za dom i nisu imali priliku saslušati i drugu stranu kovanice. Ovom anketom smo se usmjerili i na mišljenje studenata o tome što bi se zapravo trebalo promijeniti da se broj nelegalnih stanovnika domova smanji ili naprosto nestane. Pročitajte stavove studenata o ovoj temi.

„Znači, ljude koji su kupili dom (ilegalce) prilikom kontrole ostaviti da žive tu do kraja godine i ne sankcionirati ih općenito. Ljude koji su prodali mjesto u domu sankcionirati kaznama od 5000kn (prosječna cjena sobe) i oduzeti im pravo dobivanja doma tijekom budućeg školovanja. Na taj način bi se više prijavljivale osobe koje prodaju dom i oni bi se plašili tako rigoroznih kazni te bi se smanjio broj prodaje domskih soba. Vjerujem da bi čak i ilegalci prijavljivali te osobe jer prema njima svi osjećaju prezir zato što imaju stanove, a ipak dobiju mjesto u domu (opet sustav ne štima jer ne provjerava nekretnine). Naposlijetku bi se oslobodilo više legalnih mjesta u domu, za studente kojima je to zaista potrebno.“

„Mislim da je važnije gledati socijalni status nego uspjeh na fakultetu. ako je moj opći prosjek 3, to nije loše, realno. ali ne možeš mi zato uzeti mjesto u domu, a prosjek po članu kućanstva mi je 350 kn. I još jedna velika stvar - dobivanje bodova za studiranje bez zaostajanja. ako sam pala godinu prije X godina, ne moram i X godina poslije toga biti zakinuta za te bodove.“

„Glupi su uvjeti. To što mi roditelji nisu rastavljeni i što mi niko nije pokojan i što imam stariju sestru koja je starija i završila je faks nije baš i neka dobra priča za dobiti dom. Tata je bio u ratu, ali nema papir i opet ništa. Brzo mi je postalo jasno da moram svake godine stisnuti do 4,99 d bi moga studirati, tj.živjeti u domu što je bila jedina opcija s obzirom na financijsku situaciju u mojoj obitelji..“

„Treba povećati broj smještajnih kapaciteta jer ih je premalo s obzirom na potrebe u jednom glavnom gradu. Preporučam da u obnovi starih paviljona na SAVI dobro promisle što će radit, jer dodatno smanjenje kapaciteta je pogubno za studentski standard.“

„Mislim da je najviše ilegalaca tj. 99% zbog financija. Ja bi se osobno vrlo rado mijenjala za jedan lijepi stancic s vlastitom kuhinjom i friziderom tako da nemoram svaki put kad sam gladna prvo cekati u redu pola sata - sat vremena, da imam brzu internet mrezu ,a ne kad zadacu kojoj je rok do 00:00 nemogu uploadati jer od 8 navecer pokusavam poslati,ali internet ne radi.Takoder bi radije da kupaonicu koristim sama ili eventualno s cimericom koju sam sama odabrala,a ne s xy osobama upitnih higijenskih navika. Rado bi i da imam svoju sobu ,a ne kad cimerica uci na glas vjezbam vjestinu ignoriranja koju vjezbam i svaki dan navecer kad roko i akademija zasvira. Veci problem je sta gospodin Hercegovac namjesti svim svojim hercegovcima sobe nego mi koji izdvojimo 5000 kn i damo osobi koja tu sobu ocito ne zeli.
Trebalo bi ocito sniziti neke kriterije, ili produljiti rok za izravno dobivanje doma do 9 mjeseca do kad traju ispitni rokovi.“

Povećanje smještajnih kapaciteta je definitivno goruće pitanje, no zapitali smo se - što je sa svim praznim sobama koje neki domovi imaju? Prošle akademske godine u studentskom domu Lašćina neki studenti su mogli primijetiti veliki broj praznih kreveta u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama. Studenti su duboko uvjereni kako je ovo krivica loše uprave Studentskog centra, a ponajprije slabog nadzora upravitelja pojedinih domova koji „čuvaju te sobe za nekoga koga će ubaciti preko veze“. Neki od navedenih komentara spominju i užasno loše stanje unutar domova i soba u kojima ni glodavci ne bi živjeli. Opet u prvi plan dolazi studentski standard koji se svake godine spušta sve niže i niže.

„Iz osobnog iskustva znam da u Sloveniji studentima na razmjenu često nude najnižu kategoriju doma (dostupna je i visoka, ali je ona daleko preskupa, pa je malo ljudi odabire). Mi uvijek erasmusovcima čuvamo najbolje sobe u najboljim domovima? Zašto? Da se pokažemo? Po čemu su oni zaslužili pojaviti se u našoj zemlji i dobiti sve najbolje? Neka osjete kako se živi ovdje, neka žive malo na Savi i Laščini, a ne samo na Šari i Cvjetnom. To što su prazne sobe me jako rastužuje. A još je žalosnije što je sc jedna velika politika, znam ljude koji nisu ni papire predali, žive u domu i diče se time jer znaju da im se ništa ne može dogoditi.“

Komentar na kraju

Na kraju analize ankete i sustava domova, u moru izvanrednih komentara, naišli smo i na jedan koji se i nama nametnuo kao moguće pitanje prilikom izrade ankete.

„Daj, ne budite ludi i ne pišite članak o tome... Ljudi kupuju dom jer im je tako najlakše podnijet troškove života, i da imaju drugi izbor ne bi to radili i nitko se ne ponosi time.. člankom možete samo izazvat veće kontrole po domovima.“

Ovaj komentar je u velikoj mjeri točan. Možda ćemo ovom anketom izazvati velike i žestoke inspekcije po studentskim domovima. No, zapitajte se - do kada ćete ovu situaciju držati kao javnu tajnu i biti u strahu od inspekcije dok se ljudi koji imaju novaca naslađuju što će zaraditi na vama koji nemate za prostrane stanove? Do kada ćete vi studenti, pokretači revolucija u prošlosti ostajati potlačena masa koja će šutiti i krpati kraj s krajem? Nije li vrijeme da se neke stvari ipak objelodane, a da se institucijama pokaže da vi niste kriminalci, nego ste žedni znanja i pokušavate doći do njega i rukama i nogama? Ponekad treba stvari preuzeti u vlastite ruke. Za kraj, pogledajte prilog TV studenta o kupnji studentskih soba.

Komentari na članak

Vezani članci

unibike

Za sve studente ljubitelje rekreacije

UNIbike biciklijada 26. rujna u Ogulinu

Voze se tri utrke, jedna rekreativna i dvije natjecateljske. Sudionici se mogu prijaviti mailom na bk.promet@ymail.com ili na dan utrke na info pultu. Prijevoz do Ogulina je besplatan i za sudionike i za njihove bicikle.

Come to the dark side

Studentski.hr otvara svoja vrata

Urednici, novinari, lektori i fotografi, prijavite se za rad na Studentskom.hr!

Ako si zainteresiran za radno mjesto glavnog urednika/ce, njegovog/e zamjenika/ce, urednika/ce kolumni, lekture ili fotografije, novinara, lektora ili fotografa, pošalji molbu i životopis na ivana.herceg@studentski.hr do 1.10.2014.

Studenti o novcu i bankama

Studenti o novcu i bankama

Hrvatska poštanska banka i Studentski.hr istražuju stavove i znanje studenata o novcu i bankama

Što je za tebe banka i što utječe na tvoj izbor banke? Znaš li što je trajni nalog ili pak dividenda? Smatraš li da je novac izvor sreće ili nužno zlo? Otkrij nam u anketi!

zadarske_košarkašice

Međunarodni studentski turnir u Moskvi

Košarkašice Sveučilišta u Zadru osvojile zlato

Zadranke su u finalu igrale protiv momčadi Sveučilišta USEK iz Bejruta. U utakmici, u kojoj su obje ekipe pokazale visoku kvalitetu igre, Zadranke su bile nadmoćnije.

Savjet za Kolegu, Studentska udruga Pula

Koji je tvoj #SavjetZaKolegu?

Preporuči kolegama smještaj, dobru hranu, zabavu i fakultet u svom gradu

Svi studenti od sada mogu davati kolegama preporuke na jednom mjestu, u četiri najvažnije kategorije.