Izbori rektora Sveučilišta u Zagrebu u utorak

Kandidati za prestižno mjesto rektora Sveučilišta u Zagrebu

Pravni fakultet/Sveučilište

Što je Senat, kako se bira rektor, koje su mu dužnosti i koji su kandidati za rektora na Sveučilištu u Zagrebu, saznajte u članku.

9. travnja izborno povjerenstvo Sveučilišta u Zagrebu objavilo je službenu listu kandidata za izbor rektora.

S obzirom na to da je izbor rektora važan događaj na bilo kojem sveučilištu, odlučili smo vam predstaviti način izbora rektora te kandidate za ova prestižna mjesta.

Podsjećamo vas kako na našoj početnoj stranici u zaglavlju možete naći anketu u kojoj možete izraziti svoje mišljenje o tome tko će biti novi čelni čovjek Sveučilišta u Zagrebu.

Što je zapravo Senat sveučilišta?

Senat je stručno vijeće određenog sveučilišta koji okuplja 70 članova; rektora koji je član po položaju i 53 zaposlenika u znanstveno-nastavnim i umjetno-nastavnim smjerovima. Od 53 zaposlenika, 8 je iz biomedicinskog područja, 5 iz biotehničkog, 9 iz društvenog, 7 iz humanističkog, 5 iz prirodoslovnog, 15 iz tehničkog te 4 iz umjetničkog područja.

U radu Senata sudjeluje i 8 studenata preddiplomskog i diplomskog studija - po jedan predstavnik iz zadanih područja (uz iznimku dva predstavnika iz društvenog područja) te jedan predstavnik Studentskog zbora. U Senatu se nalaze i 4 studenta poslijediplomskog studija (umjetničko, društveno i humanističko, tehničko i prirodoslovno te biomedicinsko i biotehničko područje) te 4 člana koja se biraju među drugim zaposlenicima.

Mandat članova Senata traje četiri godine, a predstavnici studenata biraju se na dvije godine. Svi navedeni članova Senata imaju svoje zamjenike. O ovlastima i nadležnosti Senata možete pročitati u Statutu Sveučilišta u Zagrebu pod člankom 21.

Kako se bira rektor sveučilišta?

Mandar rektora traje četiri godine, a može se ponoviti jednom. Kandidati za rektora moraju biti nastavnici Sveučilišta u zvanju redovitog profesora. Prijedlog za izbor rektora podnosi izborno povjerenstvo sastavljeno od predsjednika i šest članova iz postojećega Senata. Rektore mogu predložiti jedno do tri vijeća znanstveno-nastavničkih, odnosno umjetničko-nastavnih sastavnica. 

Rektor se bira tajnim glasovanjem na izvanrednoj sjednici Senata, a za njega imaju pravo glasati članovi Senata. Kako bi osoba postala rektor, treba dobiti natpolovičnu većinu svih glasova. Ako nitko ne dobije natpolovičnu većinu, u drugom krugu za mjesto rektora glasa se za osobe koje su dobile najveći broj glasova u prvom krugu glasanja. Izbornom sjednicom Senata predsjedava najstariji član Senata. 

Mandat novoodabranog rektora započinje 1. listopada godine u kojoj je izabran za rektora, a prestaje 30. rujna u godini u kojoj mu završava mandat. 

Dužnosti rektora

Rektorove dužnosti navedene su članku 13. Statuta Sveučilišta u Zagrebu. Rektor je osoba koja zastupa i predstavlja Sveučilište, sudjeluje u radu Rektorskoga zbora, ustrojava rad i vodi poslovanje Sveučilišta, predsjedava Senatom i kroji dnevni red zasjedanja, predlaže mjere za unaprjeđenje rada Sveučilišta, daje svoje mišljenje o izboru dekana i ostalih dužnosnika te ih nadzire u radu. Osim toga, rektor sudjeluje u radu Sveučilišnog savjeta bez prava glasa, predsjedava Rektorskim kolegijem te dodjeljuje nagrade Sveučilišta, među ostalim i Rektorovu nagradu

Rektor ima pravo poduzeti pravne radnje na račun Sveučilišta do milijun kuna. Za iznose veće od milijun kuna, rektor se treba posavjetovati s Rektorskim kolegijem ili Senatom. 

Kandidati za rektora Sveučilišta u Zagrebu

9. travnja izborno povjerenstvo za provedbu postupka izbora rektora, na čelu sa prof. dr. sc. Mirkom Orlićem (PMF), objavilo je Odluku kojom je imenovalo predloženike koji ulaze u obzir za glasanje na izborima, koji će se održati u utorak, 15. travnja. Tako su, abecednim redom, odabrani kandidati prof. dr. sc. Damir Boras (dekan FFZG-a, predstavnik Vijeća društveno-humanističkog područja), prof. dr. sc. Blaženka Divjak (FOI - katedra za kvantitativne metode, prorektorica za studente i studije), prof. dr. sc. Melita Kovačević (ERF, prorektorica za istraživanje i tehnologiju) i prof. dr. sc. Nedjeljko Perić (dekan FER-a, predstavnik Vijeća tehničkog područja).

Na stranicama Sveučilišta dostupni su predloženi i planirani programi rada koje su sastavili kandidati. Tako nije naodmet pročitati ih i vidjeti kakvi su svjetonazori kandidata i što planiraju unaprijediti za dobrobit studenata.

Program rada prof. dr. sc. Damira Borasa

U svojem programu ističe kako bi podržao pokretanje i i odobravanje integriranih studija (spajanje preddiplomskih i diplomskih studija u jednu cjelinu s petogodišnjim trajanjem) te kako bi podržao otvaranje većih kvota za izvanredne studente koji plaćaju studij. Ovim potezom bi, piše Boras, uspio suzbiti utjecaj ekonomske krize na financijsku situaciju Sveučilišta.

Boras je u svojemu programu istaknuo kako će nastaviti s poticanjem veće mobilnosti studenata i nastavnika, kao i uvođenje više kolegija na engleskom jeziku koji bi privukli studente iz EU, ali i potaknuli hrvatske studente na jaču izobrazbu u stranom govornom području. Dotaknuo se i pitanja Univerzijade te zaključio kako bi se trebalo razmisliti o uvođenju prorektorskog položaja za sport. Istaknuto je i poticanje razvoja četiri zagrebačka kampusa (Zapadni, Središnji, Sjeverni i Istočni), kao i razvoj kampusa u Varaždinu.

U financijskom području, Boras predlaže da se sklopi više programskih ugovora te produbi suradnja s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta. Naposlijetku, ističe kako se dekanima trebaju dati veće ovlasti i samim time više povjerenja u njihov rad. Smatra kako centraliziranost nije dobra te kako treba postojati bolja koordinacija i raspodjela ovlasti. U završnim riječima Boras ističe kako planira zaposliti više prorektora ili savjetnika te provesti detaljnu analizu zaposlenog osoblja jer ga ima previše.

Program rada prof. dr. sc. Blaženke Divjak

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak istaknula je kako planira uspostaviti još prisniju suradnju sa Studentskim zborom koji je nadležan za sva studentska pitanja. Navedeno je i veće podupiranje rada studentskih udruga, kao i provođenje politike besplatnog studiranja za sve kako je dosad i bilo, uz naglasak na obraćanje veće pažnje na studente lošijeg imovinskog stanja. U programu je istaknuto i podupiranje bavljenja sportom, ali i sudjelovanje u kulturnim i društvenim događajima.

Divjak se osvrće na gubitak mnogih mladih ljudi koji odlaze studirati van ili tamo nalaze posao. Kao središte svog djelovanja postavlja naglasak na zadržavanje ljudi i omogućavanje zapošljavanja mladih nastavnika i asistenata. Ovo planira ostvariti u dijalogu s Vladom i resursnim ministarstvom. 

Što se tiče studiranja i upisa na fakultete, Divjak je istaknula kako planira zadržati postojeće upisne kvote, ali da je u planu preusmjeriti buduće studente na upisivanje studija u prirodoslovnom, tehničkom, biotehničkom i biomedicinskom području. U planu je uvođenje poticajne mjere za sastavnice koje rade na okrupnjavanju studija povezivanjem srodnih studija. Divjak je napisala kako treba razviti alat kojim će se i prosječnog studenta potaknuti na istraživanje, a tako i za ostale nezastupljene grupe, poput studenata s invaliditetom i slično. I Divjak je zaključila kako se treba poticati razvoj međunarodne suradnje.

Program rada prof. dr. sc. Melite Kovačević

Po pitanju istraživanja, stvaralaštva i inovativnosti, prof. dr. sc. Melita Kovačević planira raditi na punoj realizaciji Doktorske škole koja će promicati zapošljavanje doktora znanosti i izvan akademskih institucija. Također, planira se i povezivanje umjetničkog stvaralaštva i umjetničkog istraživanja s nastavom iz umjetnosti. Što se tiče postojećih studijskih programa, navodi se potreba za analizom i procjenom u svrhu revidiranja te modernizacija sustava. Uvođenje više kolegija na engleskom jesziku je u fokusu i ove kandidatkinje, ali i razvoj cjeloživotnog obrazovanja. Želi se staviti naglasak i na različita savjetovališta koja bi studentima pomogla tijekom, prije i nakon studija.

Prilagodba europskim standardima nužna je za učinkovitost, naglašava Kovačević. Tako se sustav treba posvetiti pojednostavljenju nekih procesa, podići razina administracije te pronaći financijska sredstva iz različitih izvora. Kovačević također stavlja naglasak na sport i nužnost njegova napredovanja na akademskoj sceni.

Program rada prof. dr. sc. Nedjeljka Perića

Prof. dr. sc. Nedjeljko Perić osvrće se na program Europske unije Obzor 2020., u kojemu je propisan trokut znanja: obrazovanje, istraživanje, inovacije. Perić se osvrće i na potrebu istraživanja i očuvanja nacionalne baštine, pogotovo s obzirom na to da se nalazimo u EU, u kojoj se ističu raznolikosti, ali i ponosi vlastitim nacionalnim identitetom. Osvrće se na činjenicu kako Sveučilište može više upotrijebiti svoje resurse i uložiti ih u istraživanje. Naglasak se treba staviti i na međudisciplinarna istraživanja s ciljem povezivanja i osnaživanja rada među znanstvenicima. Perić predlaže i uvođenje programa Identitet kojemu je svrha izdvajanje financija za nacionalne znanosti.

Što se tiče asistenata, Perić spominje mogućnost uvođenja ugovornih obaveza te smanjenje administrativnih i birokratkih obaveza nastavnika kako bi se više mogli posvetiti mentorstvu i znanstvenom radu. U dogovorima s ostalim institucijama, Perić bi želio osnovati fond za najbolje studente koji bi se financirali i ostavili u sustavu sve dok se ne nađe neka bolja financijska solucija. U planu mu je i ustanovljenje institucije trajnoga gostujućeg profesora kako bi se profesore u inozemstvu vezalo uz Hrvatsku. 

U području nastavne djelatnosti, potrebno je napraviti reviziju studijskih programa kako bi se izbjegle pogreške prošle revizije. U planu je opremanje predavaonica i nastavnih laboratorija za što kvalitetnije izvođenje nastave, kao i održavanje interdisciplinarnih studijskih programa. U suradnji sa stručnjacima izradila bi se realna strategija upisnih kvota diktirana po trenutnom stanju u gospodarstvu i na tržištu rada. I Perić ističe potrebu uvođenja više kolegija na engleskom jeziku, kao i povezivanjem s međunarodnim institucijama, a samim time i mobilnosti studenata i nastavnika. Po uzoru na strana sveučilišta, Perić ističe želju za privlačenjem inozemnih studenata. Osim toga, tu je postavljen i okvir za financiranje uspješnih studenata, kao i nagrađivanje istih, a Perić piše i o osnivanju i poticanju natjecanja studenata koja će biti prepoznata u inozemstvu.

Komentari na članak

Vezani članci

Studenti s fasciklima

Posao za mlade

Postani građanin svijeta uz Global TESOL college

Rasturaš engleski? Tražiš posao? Voliš putovati?

Internet

Olakšavanje studentske svakodnevice

Besplatne aplikacije za studente

Studentski život jako je dinamičan te se uz brojne društvene obaveze često zaboravlja na samo studiranje. Upravo je zato britanski Guardian iz mora mobilnih aplikacija i internetskih servisa izvukao nekolicinu onih koje će prosječnom studentu pomoći u organizaciji života, uštedi novca i održavanju tjelesne forme, kako bi se mogao lakše koncentrirati na učenje.

Come to the dark side

Studentski.hr otvara svoja vrata

Urednici, novinari, lektori i fotografi, prijavite se za rad na Studentskom.hr!

Ako si zainteresiran za radno mjesto glavnog urednika/ce, njegovog/e zamjenika/ce, urednika/ce kolumni, lekture ili fotografije, novinara, lektora ili fotografa, pošalji molbu i životopis na ivana.herceg@studentski.hr do 1.10.2014.

Zajedništvo

Uspješnost pregovaranja

Možemo li pregovarati učinkovitije?

Pregovaranja imaju zajedničke osnovne karakteristike ali se opet međusobno razlikuju jedno od drugog po strukturi, tijeku i dinamici, stoga je bitno odrediti specifičnu strategiju i taktike u cilju uspješnog vođenja pregovora.

proglašenje pobjednika

Natječaj Ine i udruge eSTUDENT

Proglašenje pobjednika natječaja Rebranddd

INA je s udrugom eSTUDENT raspisala natječaj Rebranddd u kojem su studenti imali priliku osmisliti novi logo Ine kao poslodavca. Nakon dva natjecateljska kruga, dodijelile su se vrijedne novčane nagrade najkreativnijim sudionicima.