Priprema za tržište rada

Jesu li za nedostatak praktičnog znanja studenata Pravnog fakulteta odgovorni oni sami ili institucija?

Rektorat pročelje

Studenti zagrebačkog Pravnog fakulteta smatraju kako ih studij ne priprema u dovoljnoj mjeri za posao koji ih čeka nakon diplome. Studentski ih zbor poziva da im se obrate s pritužbama kako bi zajedno djelovali prema rješenju problema.

Iako je nekad davno diploma u ruci značila koliko-toliko siguran posao, vremena su se promijenila i zabrinjavajuće brojke koje govore o više od 170 tisuća nezaposlenih pokazuju nam da danas papir u ruci ne pruža gotovo nikakvu sigurnost. I premda s fakulteta izlaze puni teorijskog znanja, često se događa da svježim diplomantima nedostaje upravo ono znanje koje poslodavci traže – praktično koje se stječe iskustvom i pohađanjem prakse / kolegija praktične nastave u fakultetskoj ponudi. Svjesni su toga i studenti zagrebačkog Pravnog fakulteta koji su sve više zabrinuti nedostatkom kolegija na kojima bi dobili priliku primijeniti stečeno znanje, ali i nedostatkom kvalitetne i dugotrajne prakse prije izlaska s Fakulteta.

Svoju je zabrinutost zbog nedostatka obveznih predmeta posvećenih debatiranju i pisanju pravnih spisa s nama podijelio jedan od studenata koji smatra kako zagrebački pravnici s Fakulteta izlaze potpuno nespremni, s hrpom teorijskog znanja koje nikada neće imati priliku upotrijebiti, a ako ju i dobiju, upravo zbog nedostatka prakse, neće to znati učiniti.

– Nedostatak prakse osnovni je i najznačajniji problem Pravnog fakulteta u Zagrebu. Većina studenata u svom petogodišnjem školovanju ni jednom ne posjeti sud, ne napiše samostalno tužbu, žalbu niti ikakav dopis niti posjeti ikakvu sudsku raspravu. One stvarno rijetke iznimke ostaju samo to – jako rijetke iznimke. Vježbe se (najčešće) svode na par sati predavanja ljudi iz prakse, dok nam se praksa na petoj godini svodi na nošenje papira u nekom odvjetničkom uredu ili sudu te se uopće ne shvaća kao nešto ozbiljno i nešto što bi nas trebalo naučiti primjenjivati naučeno teorijsko znanje. –

S kolegom se slaže i student četvrte godine koji smatra kako preopsežna literatura toliko okupira studente da se, čak ni kada to žele, ne stignu posvetiti nekim izvannastavnim aktivnostima koje bi im pomogle u stjecanju bilo kakvog iskustva.

– Nitko ne može demantirati da svaki predmet zahtijeva poznavanje opsežne literature. Varira od predmeta do predmeta, ali se, u slučaju nekorištenja skripti, broj stranica redovito popne na više od 1000. I tu dolazimo do problema jer nekad literatura od 1000 stranica može studenta okupirati na način da se tome mora posvetiti tjednima prije ispita i po 12 sati dnevno. Gubi se vrijeme koje bi studenti mogli posvetiti izvannastavnim aktivnostima ako žele ostati redovni. Također, tek pojedini seminari iz nekih predmeta uključuju primjenu znanja u praksi, u smislu da naučimo pisati tužbu, presudu, da moramo debatirati kao tužitelj/tuženik, dok se većina seminara ponovno svodi na predavanja ex katedra bez prilike za stjecanjem praktičnog iskustva. –

Da je nedostatak praktičnog znanja zaista problem te da kolege ne pušu na hladno posvjedočio nam je i Dino Miše, diplomirani pravnik koji trenutno radi u jednom odvjetničkom uredu i priprema se za pravosudni ispit.

– Praktičnog iskustva na PFZG-u studenti stječu jako malo do nimalo, što je po meni daleko najveća opaska koju fakultet može dobiti. Broj studenata koji će se baviti pravom na znanstvenom nivou jako je malen, što zapravo znači da je program Fakulteta osmišljen diskriminirajuće za onaj prevelik broj studenata koji se neće na taj način baviti pravom. Kolegiji na PFZG-u u pretežitom su dijelu orijentirani na teoriju, dok izostaju prilike da se ta teorija poveže s praksom u nešto što će studentu koristiti i nakon fakulteta. Sadržaj kolegija se ne povezuje, ili se pak premalo povezuje, s formom u kojoj se on manifestira u praksi, a to se ne može riješiti kroz ponudu dviju vježbi po godini i obvezne prakse na petoj godini u trajanju od nekoliko tjedana. Istina, objasnit će vam kako se, primjerice, piše tužba na vježbama iz građanskog i građanskog procesnog prava, ali neće svi studenti upisati te vježbe niti su vježbe na kojima sudjeluje 100 ljudi kojima jedan praktičar prepričava što tužba mora sadržavati i pokaže im prezentaciju nakon čega oni rukom napišu na papir tužbu koju kasnije asistenti pogledaju vježbe u pravom smislu te riječi. –

Međutim, Dino napominje i da nije sve tako crno te da puno toga ovisi o motivaciji samih studenata, kao i njihovoj spremnosti na vlastiti dodatni angažman orijentiran na stjecanje znanja.

– Moram, unatoč svemu, napomenuti da je bitan faktor u cijeloj priči oko prakse i motivacija studenata. Kako sam naveo, smatram da fakultetska ponuda ne može riješiti problem nedostatka prakse, ali moram reći da i studenti moraju biti motivirani za stjecanje iste, pa čak i u tim uvjetima. Mene je osobno uvelike zanimala praksa te sam zbilja htio izvući što sam više mogao iz vježbi i prakse na petoj godini. tako sam uzimao vježbe iz predmeta koji su me najviše zanimali, a praksu sam odradio u uredu koji se bavio i ljudskim pravima. –

U tom se smjeru kreće i razmišljanje Studentskog zbora Pravnog fakulteta u Zagrebu, čiji predsjednik Karlo Kožina navodi:

– Pravni fakultet nije pučko učilište, niti strukovna škola. Zabluda je očekivati da će student prava nakon pete godine studija biti potpuno osposobljen za rad. Iz tog se razloga i ne može izaći na pravosudni ispit bez odrađenih 18 mjeseci vježbeništva (u nekim je slučajevima potrebno odraditi i dvije ili više godina, ovisno o tome gdje se vježbeništvo obavljalo), čiji je smisao upravo u tome da diplomirani pravnik nauči primjenjivati teoretska znanja usvojena na pravnom fakultetu. –

Studenti smatraju da bi im se studij uvelike olakšao uvođenjem većeg broja kolegija koje je moguće kolokvirati, što bi im, posljedično, omogućilo više vremena potencijalno iskoristivog za stjecanje dodatnih praktičnih znanja sudjelovanjem u različitim izvannastavnim aktivnostima. Također, time bi se smanjio i prosječan broj godina trajanja studija, kao i ispisivanje studenata i prelazak na studij na druge pravne fakultete u državi.

– Istina je da je bolonja na PFZG-u vrlo, ali vrlo loše provedena. Kolokviranje je još uvijek stran pojam za većinu kolegija na PFZG-u, ne samo za one najteže. Još je jedan problem i broj ispitnih rokova. Po mom mišljenju ispitni rokovi nisu racionalno raspodijeljeni s obzirom na način funkcioniranja fakulteta i opsežnosti materije. Ovdje opet dolazimo do kolokvija – kolokviji bi uvelike doveli do racionalnije organizacije učenja, kao i do većeg postotka polaganja ispita. Međutim, kolokvija još uvijek nema za većinu predmeta, a ispitni su rokovi takvi kakvi jesu – napominje nadalje Dino Miše.

Kožina navodi kako je SZ svjestan ovoga problema te da se na njemu radi i da se trenutno svi obvezni kolegiji prve i druge godine mogu kolokvirati, kao djelomično i kolegiji s treće godine. Nada se kako će se ta praksa proširiti i na ostale kolegije viših godina, te osvrnuvši se na prosjek trajanja studija i ispisivanje s istog, dodaje:

– Prema zadnjem reakreditacijskom izvješću, prosječno trajanje studija iznosilo je oko osam godina. To zaista jest problem i za njegovo rješavanje potrebno je provesti dubinsku analizu. Po mome sudu, za to postoji više razloga: od visokih upisnih kvota, upisnih kriterija pa do velike opterećenosti studenata. Upravo ovo prvo dvoje na stanoviti način korelira s brojem ispisanih studenata. Naime, općepoznata je stvar, kako danas upisati pravni fakultet (bilo koji) može gotovo svatko (odnos ponude i potražnje je takav da na jedno slobodno mjesto, dolazi  iznimno mali broj kandidata). Tako često pravni fakultet upišu studenti koji nisu uspjeli upisati ništa drugo, oni koji su ga upisali samo zbog studentskih prava, ali i oni koji su tijekom prve godine studija shvatili da ih pravo kao profesija ne zanima. I zbog tih objektivnih razloga najveći odljev studenta zbiva se na prvoj godini. S druge strane, toj crnoj brojci pridonosi složenost pravnog studija. Pravni studij je težak. Materija je, bez iznimke, opsežna i zahtjevna te je potrebno uložiti mnogo vremena i truda da se usvoji. –

Unatoč postojećim problemima i svjesnosti o njima, iz Studentskog zbora navode kako je broj pritužbi koji im na sve spomenute probleme pristiže, u odnosu na broj studenata gotovo zanemariv. Mjesta za napredak na Pravnom fakultetu u Zagrebu očito ima, ali je potrebna i aktivnost studenata kako bi se prema tom napretku počelo djelovati još složnije i s većim snagama. Zbog toga Studentski zbor poziva sve koji su nezadovoljni bilo kojim aspektom studija da im se s pritužbama obrate na e-adresu ili osobno u vrijeme primanja studenata jer, napominju, pasivnošću studenata ništa se neće promijeniti.

Komentari na članak

Vezani članci

Osječko ljeto mladih 2017.

37. izdanje manifestacije

Studenti studentima gotovo četiri desetljeća pripremaju bogato Osječko ljeto mladih

Od 11. do 21. lipnja održat će se 37. po redu izdanje Osječkog ljeta mladih. Događaj će okupiti više tisuća studenata i drugih građana Osijeka i okolice.

Knjiga, učenje

Studentske tragedije

Šest razloga zbog kojih vam ne ide na faksu

Novi semestar, novi početak. Ako ste još u bedu jer prošli nije baš bio onakav kakvog ste očekivali, donosimo vam 6 mogućih razloga za vaše nezadovoljstvo.

Sveučilište Sjever

Sveučilište Sjever

Dodijeljene Rektorove nagrade na Sveučilištu Sjever

Rektor Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Marin Milković dodijelio je jedanaest Rektorovih nagrada za najbolji uspjeh u akademskoj godini 2014./2015. te četiri Rektorove nagrade za najbolji rad studenata u akademskoj godini 2014./2015., koje se sastoje od povelje i novčane nagrade.

Mentalni poremećaji

Britansko istraživanje pokazuje

Osam od deset studenata ima problema s mentalnim zdravljem

Trećina ispitanika patila je od suicidalnih misli, a većina njih pripada homoseksualnoj orijentaciji, čak 55%. Kao razlog navode da nisu nailazili na podršku svojih bližnjih, što je u njima izazivalo osjećaje straha i srama. Više od polovice ispitanika reklo je kako nisu pokušali potražiti pomoć.

Škola "Zaštita od obiteljskog nasilja"

Obiteljsko nasilje

Škola "Zaštita od obiteljskog nasilja" na Pravnom fakultetu u Osijeku

O zainteresiranosti za događaj dovoljno govori činjenica kako su se prijavili studenti sa sastavnica Sveučilišta u Osijeku te studenti Pravnih fakulteta u Zagrebu, Sarajevu, Nišu i Beogradu. Dodatna motivacija svim sudionicima je certifikat o pohađanju Škole koji će biti uručen svim polaznicima po završetku iste.