Problemi po tituli univ. spec.

Jedna država – dvostruki standardi: Zašto specijalisti ne mogu ostvariti pravo na povećanje plaće?

Foto: Pinterest

Studiranje je velik posao i zahtjeva mnoga odricanja, znaju to svi koji studiraju. Među najvećim je motivima svakom studentu to da će jednom naći posao i imati bolju plaću od slabije obrazovanih. Međutim, u Hrvatskoj se stvari ne odvijaju po planu pa svako malo iskoči kakva prepreka u vidu apsurdnih zakona, neusklađenih propisa i administrativnih grešaka. Jedan takav primjer odnosi se na sveučilišne specijaliste koji, unatoč duljem školovanju, ne mogu ostvariti prava koja su im zajamčena zakonom. Evo o čemu se radi.

Osobe koje su završile doktorske studije imaju pravo na povećanje plaće od 15 posto, a osobe s titulom magistra znanosti od 8 posto. To im je zagarantirano kolektivnim ugovorima. No većina onih koji po logici spadaju između tih dviju skupina i nose titulu sveučilišnog specijalista nemaju pravo ni na kakvo povećanje plaće. Čija je to krivica? Želi li se ovime degradirati nečije zvanje ili država jednostavno štedi na visokoobrazovanom kadru?

S ovim nam se problemom javio Luka Huzjak, bivši student Fakulteta političkih znanosti s diplomom poslijediplomskog specijalističkog studija. On je problem pokušao riješiti sam. Skupio je dokumente, proučio ih, savjetovao se s kolegama i pravnicima te se javio pučkoj pravobraniteljici i Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

– Frustrirajuće je svakodnevno slušati fraze Hrvatska jednakih mogućnosti ili Hrvatska jednaka za sve, Zemlja znanja, Škola za život, pišu se strategije obrazovanja i sl. i onda ništa, mladi se školuju, završe fakultet i odlaze u inozemstvo smatrajući da se negdje druge njihov trud i rad prepoznaje i cijeni. – rekao nam je Huzjak.

Iz Ureda pučke pravobraniteljice odgovorili su mu da to pitanje nije u njihovoj nadležnosti. Iz nadležnog Ministarstva znanosti i obrazovanja odgovorili su mu da poslijediplomski specijalistički studij nisu jednaki magistarskim studijima i, prema tome, nema osnove za povećanje plaće od 8 posto prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.

Tako ni naš sugovornik nema pravo na uvećanje plaće od 8 posto, iako, tvrdi, zaposlenici s magisterijem (mr. sc.) imaju.

 – Provjeravajući imam li pravo na neki postotak na plaću utvrdio sam da nemam i da to nije u redu. Zašto? (…) 8 posto se priznaje vojnim osobama, zaposlenicima nekih županija i zaposlenicima grada Zagreba. To znači da se njima priznaje, a drugima ne, tu prije svega mislim na državne i javne službenike. Ja konkretno radim u školi i MZO nama ne priznaje 8 posto na plaću, ali priznaje i dalje mr. sc. koji više nigdje, niti na jednom fakultetu ne možemo upisati. 

– Apsolutno ignoriraju sve argumente koje sam nabrojao u upitu i pozivaju se na staru verziju zakona, na stari HKO koji se u međuvremenu izmijenio. To je strašno. A ministrica Divjak je baš u onoj emisiji Nu2 kod Stankovića stalno pričala o argumentima i objektivnosti, a nisu u stanju argumentirano odgovoriti na argumente koje sam im poslao. Jasno sam se pozvao na Zakon o radu, na Zakon o akademskim i stručnim nazivima i na HKO i nisam dobio odgovore na moje argumente. Očito njihova pravna služba to ignorira. – frustriran je šturim, birokratskim odgovorima.

Ponukani Huzjakovim primjerom, odlučili smo se pozabaviti problemom s kojim se u budućnosti može susresti 55 000 studenata.

Koga je sve zahvatio ovaj problem?

Prema Mozvag pregledniku studijskih programa na stranicama Sveučilišnog računarnog centra (Srce), ukupan broj poslijediplomskih specijalističkih studija na sveučilištima u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Zadru i Dubrovniku je 264. Prema dokumentu dostupnom na stranici Sveučilišta u Zagrebu, samo na toj ustanovi izvode se 193 programa. Usporedbe radi, doktorskih studija (uključujući i Sveučilište Juraja Dobrile u Puli te Sveučilište Sjever) ima 131.

Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama na snazi je od 2017. Članak 35. ne spominje povećanje plaće za specijaliste, nego samo za magistre i doktore znanosti. Zašto je to tako?

Kolektivni ugovor sastavljen je, među ostalim, na temelju Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) iz 2013, iako je 2018. HKO redizajniran, o čemu će se detaljno raspraviti kasnije. Dakle, specijalisti se nalaze u međuprostoru i njihov akademski uspjeh državi ne vrijedi ništa.

Doduše, postoji nekoliko iznimki – pravo na povećanje plaća priznato je službenicima i namještenicima u upravnim tijelima Grada Zagreba, zaposlenima u predškolskim ustanovama Grada Zagreba, službenicima i namještenicima u upravnim tijelima Koprivničko-križevačke županije, pripadnicima Oružanih snaga RH, a sigurno ih ima još. No po kojim kriterijima zaposleni specijalisti u drugim tijelima i službama ne zaslužuju povećanje?

Kronologija problema

Baš prije godinu dana, početkom srpnja, kada je izglasan, veliku je buru podigao HKO sa svojim novim izmjenama kojima se pristupilo zbog ustavne tužbe Sveučilišta u Zagrebu iz 2016. godine koje je tvrdilo da stručni i sveučilišni diplomski studiji ne mogu biti na istoj razini. Izmijenjenim Zakonom te su razine dodatno pojašnjene i definiran je pristup višoj, doktorskoj razini na način da joj mogu pristupiti diplomirani sveučilišni studenti. Rektor Damir Boras zakon je htio ukinuti.

Kvalifikacijski okviri u drugim zemljama EU-a koje također imaju binarne obrazovne sustave na istu su razinu svrstale i sveučilišne i stručne studije. To su zemlje poput Njemačke, Austrije, Finske, Belgije i Ujedinjenog Kraljevstva. No tko su oni da postavljaju standarde?

Zakon o HKO-u našim je fakultetima omogućio povlačenje milijunskih iznosa, a na snazi je od 2013. Mijenjao se dva puta – 2016. i ponovno prošle godine Pomoću njega kvalifikacije stečene u Hrvatskoj mogu se usporediti s onima u drugim državama, posebno u Europi.

Da stvar bude apsurdnija, dijelu zaposlenih u javnoj službi (socijalni sektor) priznato je pravo na povećanje plaće, no nikad ga zapravo nisu dobili. Naime, Zajedničko povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi tri je puta potvrdilo da na to imaju pravo, no novim Kolektivnim ugovorom iz siječnja to im je pravo konačno ukinuto.

Kako diplomski i poslijediplomski studiji mogu biti na istoj razini?

U HKO-u (članak 4.) kvalifikacije se svrstavaju prema razinama i vrstama te mogu biti cjelovite i djelomične. Vrste su osnovno, strukovno, umjetničko, gimnazijsko obrazovanje, stručni i sveučilišni studiji. Već iz ovoga vidljiva je hijerarhija koja će kasnije biti važna.

Kvalifikacije koje se stječu stručnim studijem omogućavaju obavljanje zanimanja i osposobljenost za neposredno uključivanje u radni proces te život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih (…) tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća.

Završetkom sveučilišnih studija osoba je spremna za obavljanje poslova u područjima znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća, osposobljenost za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu…

Shvatit ćete da su se definicije djelomično ponovile.

Zakon od članka 7. počinje definirati cjelovite i djelomične kvalifikacije i njihovo pridruživanje razinama okvira. Ukupno ima 11 razina. Prvih pet (do razine 4.2) rezervirano je za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, a zatim slijede razina 5 (stručni studiji kojima se stječe manje od 180 ECTS-a) te razina 6 (preddiplomski stručni i sveučilišni studiji) koje u ovom slučaju nisu sporne. Problem se javlja na razinama 7 i 8.

Razina 7 dijeli se na 7.1 gdje spadaju a) specijalistički diplomski stručni studiji i b) sveučilišni diplomski te integrirani sveučilišni studiji. Pod razinu 7.2 svrstavaju se kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija.

Razina 8 također se dijeli na dvije – 8.1 poslijediplomski znanstveni magistarski studiji te 8.2 poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studiji.

Što kažu sindikati?

Na razini 7 zajedno se nalaze sve vrste diplomskih studija te poslijediplomski specijalistički studiji zbog čega dio akademske zajednice smatra da su specijslistički studiji degradirani. Naime, tako nije bilo do uvođenja HKO-a.

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja upozorio je na to još 2017. kad su u svom očitovanju napisali:

– Povezivanje kvalifikacija koje se stječu na specijalističkim diplomskim stručnim studijima s razinama koje su ispod razine 7. Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) i ispod razine 2. Kvalifikacijskog okvira visokog obrazovanja (QF-EHEA) značilo bi izgubiti međunarodnu prepoznatljivost kvalifikacija u obrazovnom području, ali i na tržištu rada. Sveučilišni i stručni diplomski studiji su na međunarodnom planu prepoznati na istoj razini kvalifikacije (kvalifikaciji 7.) i kroz međunarodno priznati standard klasifikacija obrazovanja (ISCED).

– U RH na stručnim studijima studira 55.000 studenata, što čini trećinu ukupne studentske populacije. Na tržištu rada, u ovom trenutku je preko 100.000 osoba s diplomama stručnih studija. Degradiranje kvalifikacije koja se stiče stručnim studijima, i koja je prepoznata i na razini međunarodnih standarada, predstavlja diskriminaciju studenata stručnih studija i narušava razvoj visokoobrazovnog sustava u RH.

Na kraju očitovanja zaključili su da će ovo alternativno rješenje dovesti do narušavanja binarnog sustava obrazovanja kakav je do tada postojao u Hrvatskoj i koji se prakticira u Europi. Također, smatrali su iz sindikata, da će doći do produbljenja socijalne nejednakosti među mladima, što se i događa.

Prema pisanju Faktografa ovo se pitanje ponovno aktualiziralo početkom lipnja. Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) ne odustaje od zahtjeva da se i službenicima i namještenicima koji su završili poslijediplomski specijalistički studij osnovna plaća uveća za osam posto. Problem je otišao toliko daleko da razmišljaju o tužbama.

Najprije je u lipnju prošle godine potpisan Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi koji je specijalistima omogućio povećanje plaće, da bi početkom ove godine isto bilo ukinuto, a onda je par dana nakon što je greška ispravljena izmjenom kolektivnog ugovora, Zajedničko povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi vratilo u život spornu odredbu.

– Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija zaposlenici ostvaruju pravo na uvećanje osnovne plaće od 8%. – napisali su u obrazloženju.

Međutim, do povećanja plaća nije došlo, iako su to zatražili, već im je plaća od siječnja umanjena za 8 posto, a odredba je proglašena greškom. Kako to da nitko punih sedam mjeseci nije primijetio da je dijelu zaposlenih uvećana plaća? Svi kolektivni ugovori u državnim i javnim službama trebali su dobiti i odobrenje Ministarstva financija i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku prije no što ih je ministrica Nada Murganić potpisala s dvama reprezentativnim sindikatima u sustavu socijalne skrbi.

Komentari na članak

Vezani članci

Spektar novčanica

Studentski poslovi

Studenti se zbog neisplata plaća žale na privatnike, rijetko sami zatraže novac; oglasio se i SC

Studenti se žale na velike trgovačke centre, poznate brandove, „freelance” poslove, kafiće, promocije, a apsolutno najveći broj spominje problem koji se pojavljuje s privatnicima. Premda uglavnom pobjeđuju u sudskim sporovima, vrlo malo ih se odvaži na taj korak.

haj_din

Razlike u plaćama u dva najveća hrvatska kluba

Minimalac u Hajduku deset puta manji od onog u Dinamu

Najbolje plaćeni nogometaši u Hajduku zarađuju godišnje između 100 000 i 120 000 eura. Najviše plaće u Dinamu čak su pet puta veće od Hajdukovih, pa tako Machado i Soudani na godinu zarade 500 000 eura, a Junior Fernandes čak 900 000 eura.

Jasna Ožanić

Novi krug prijava

Europska komisija traži kandidate za pet mjeseci plaćenog stažiranja

1300 odabranih dobit će 1176,83 eura plaće svaki mjesec, putne troškove te zdravstveno osiguranje i osiguranje u slučaju nezgode.

naslovna

Budućnost je u svemu, samo ne u onom što vi studirate

Lista najbolje plaćenih zanimanja nakon fakulteta

Donosimo vam 30 najbolje godišnje i karijerno plaćenih zanimanja nakon fakultetskog obrazovanja u SAD-u.

Washington Post

Plaćena praksa u SAD-u

Postani pripravnik u Washington Postu!

Najpoznatije i najčitanije vašingtonske novine, The Washington Post, raspisale su natječaj za pripravničke pozicije za ljeto 2016. Praksa traje 12 tjedana, a prijave se primaju do 16. listopada 2015.