Istraživanje četiri studentice: Korupcija tijekom studiranja

Četiri studentice 1. godine diplomskog studija socijalne pedagogije s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta provele su istraživanje među studentima diljem Hrvatske u sklopu projekta ''Korupcija tijekom studiranja''.

Projekt je proveden kao dio kolegija Socijalna patologija kojeg izvodi prof.dr.sc. Irma Kovčo Vukadin, koja je ujedno bila i mentor i koordinator projekta.

Glavni cilj projekta je istražiti pojavnost i raširenost korupcije tijekom studiranja među studentima u Hrvatskoj, predstavljanje rezultata javnosti te informiranje i podizanje svjesnosti kod studenata.

U nastavku možete pročitati rezultate istraživanja kolegica Helene Černi, Kristine Mikulčić, Petre Grgačić i Mije Bašić.

Korupcija tijekom studiranja predstavlja jedan od mogućih problema s kojim se suočavaju studenti i studentice na raznim sveučilištima. Bilo da se isto odnosi na plaćanje ispita, kupovine diplome, uvjetovanje kupnje knjige ili raznih protuusluga tijekom polaganja ispita.

Navedeni fenomen može imati velik utjecaj na samopouzdanje pojedinaca, ali i na sam proces studiranja jer se na taj način onemogućava ravnopravno i pravedno studiranje. Nadalje, stječe se dojam kako je korupcija na fakultetima prisutna pojava te kako se većina studenata susrela ili barem čula za jedan ili više slučajeva bilo kojeg oblika korupcije na fakultetima. U komunikaciji sa studentima se nerijetko iskazuje strah od posljedica ukoliko se s nekim korupcijskim iskustvom izađe u javnost ili je pak s druge strane prisutna  neinformiranost kako postupiti i kome se javiti u slučajevima korupcije.

Upravo iz navedenih razloga, odlučile smo provesti malo istraživanje u okviru projekta na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Cilj istraživanja bio je ispitati stav studenata o prisutnosti korupcije tijekom studiranja na raznim fakultetima te samim time podići razinu informiranosti o važnosti reagiranja u takvim situacijama, kao i kratak prikaz smjernica kome se i gdje obratiti ukoliko se studenti u kasnijem studiranju nađu u takvoj situaciji.

U istraživanju je sudjelovalo 303 studenata i studentica sa raznih fakulteta i sveučilišta (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Pravni fakultet, Ekonomski fakultet itd). Većina studenata (53%) je na pitanje „da li su ikada čuli za slučaj korupcije na fakultetu“ odgovorila pozitivno, no većina je za isto čula putem medija (52%) te kolega, prijatelja ili poznanika (42%). Vrlo mali postotak studenata i studentica je osobno doživjela neki oblik korupcije tijekom studiranja (2%), što u ovom slučaju smatramo pozitivnim.

Također većina (91%) studenata ne podržava niti jedan oblik korupcije, dok s druge strane polovica studenata nije upoznata sa relevantnim dokumentima na razini sveučilišta u vezi korupcije.

Na pitanje „da li bi prijavili slučaj korupcije na Vašem fakultetu“ potvrdno je odgovorilo 45% studenata, dok je negativno to jest da ne bi prijavili odgovorilo 55% studenata i studentica koji su sudjelovali u istraživanju.

Iako je brojka mala, korupcija na fakultetima predstavlja problem koji ipak postoji i iz tog razloga u nastavku ćemo prikazati kratke smjernice o tome kome se javiti u navedenim slučajevima.

U slučaju pokušaja ili već izvršene aktivnosti korupcije student odlazi do dekana te mu predaje „dokument“ na kojemu student napiše kratke smjernice o tome što se događa i na koji način. Također, ukoliko postoje dokazi student isto može prijaviti i na policiji.  Nadalje, piše se povjerenstvu za upravljanje kvalitetom koje je nadležno dekanu, koji nadalje kontaktiraju samog dekana određenog fakulteta. Nakon same prijave slučaj se šalje na razmatranje nadležnim tijelima i institucijama.

Dokumenti na koje se u slučaju korupcije kao studenti možemo pozvati su statuti i poslovnici fakulteta (ukoliko isti postoje na određenom fakultetu), zatim na odredbe kaznenog zakonodavstva, Zakona o USKOK-u te međunarodnim pravnim instrumentima kojima je Republika Hrvatska pristupila. Relevantni međunarodni dokumenti u navedenom području su Kaznenopravna konvencija o korupciji, Dodatni protokol uz Kaznenopravnu konvenciju o korupciji, Građanskopravna konvencija o korupciji, te Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije.

Osim navedenoga, na razini Sveučilišta u Zagrebu također postoje mjere za suzbijanje korupcija, a ujedno i link preko kojeg se može anonimno prijaviti slučaj korupcije.