Novi Nacionalni odbor ESN-a Hrvatska

INTERVJU: Volontiranje, mobilnost i aktivizam hrvatskih studenata mijenjaju Hrvatsku i Europu

Centralna regionalna platforma u organizaciji ESN-a Rijeka

– Svaki student može u našoj udruzi pronaći odgovarajuću ulogu i ponajprije samog sebe uvjeriti koliko je lako u očima zahvalnih Erasmus studenata postati volonter-superheroj. – poručuje Hrvoje iz Nacionalnog odbora ESN-a Hrvatska.

Erasmus studentska mreža Hrvatska (ESN Hrvatska) nezavisna je i neprofitna studentska organizacija čiji su članovi mladi ljudi koji volontiranjem nastoje povećati i poboljšati mobilnost u visokoškolskom obrazovanju.

Početkom kolovoza s radom je započeo novi Nacionalni odbor ESN-a Hrvatska za akademsku godinu 2016/2017. koji čine predsjednica Petra Lang, studentica engleskog i njemačkog jezika i književnosti u Osijeku, potpredsjednica Tajana Mohnacki, studentica kulturalnog menadžmenta u Osijeku, nacionalni predstavnik Hrvoje Grganović, student njemačkog jezika i književnosti u Osijeku te predstavnica za odnose s javnošću Zrinka Trusić, studentica hrvatskog jezika i književnosti u Zadru.

S njima smo razgovarali o planovima ESN-a Hrvatska za novu akademsku godinu, studentskim projektima te kvaliteti mobilnosti na hrvatskim sveučilištima. Podijelili su s nama svoje inspirativne životne priče i pokazali nam kako mladi mogu promijeniti svijet na bolje.

Za početak recite nam nešto o sebi, otkrijte nam zašto ste se uključili u ESN Hrvatska i što vama znači volontiranje.

Hrvoje: Moje ime je Hrvoje, na internacionalnoj razini naše udruge poznatiji kao onaj kojemu nitko ne zna izgovoriti ime pri prvom upoznavanju, a u Osijeku poznat kao onaj student njemačkog jezika koji dolazi iz Bosne i uvijek je nasmiješen. Neki me znaju i po tome što sam jako pričljiva, aktivna i otvorena osoba, a poneki po tome što puno putujem. Iskreno, ESN-u Hrvatska sam se priključio prvotno iz znatiželje. Htio sam testirati svoje granice i vidjeti koliko mogu unaprijediti sebe i ESN HR kroz zahtjevnu poziciju Nacionalnog predstavnika. Moja sadašnja prijava za drugi mandat uvelike se razlikuje od prve i mislim da je proizašla iz ogromne količine ljubavi i motivacije koju mi je ova mreža pružila tijekom prošlog mandata. Ujedno je puno zrelija i strateški nastrojena dugoročnom boljitku kako mreže, tako i mobilnosti u RH. Najviše se, kao i ostatak Nacionalnog odbora, vodim idejom Mladi za mlade i za mene je volontiranje jednostavno postalo dio života bez kojeg ne mogu zamisliti svakidašnjicu.

Petra: Moje ime je Petra Lang i članica sam ESN-a već treću godinu. Organizaciji sam se priključila sasvim slučajno, iz znatiželje, nakon što sam vidjela poziv studentima koji se zanimaju za druge kulture i za druženje s Erasmus studentima. Tada nisam ni slutila kako će volontiranje u ESN-u postati veliki dio mog života te koliko će me osnažiti i pripremiti za svijet rada. Sudjelovanjem na konferenciji i treningu u Bruxellesu u sklopu ESN projekta STORY uvidjela sam širinu kojom se ESN bavi te shvatila viziju o obogaćivanju društva pomoću internacionalnih studenata. Jedno od mojih najvećih postignuća u protekloj godini bilo je snimanje #WhyErasmusPlus videa u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe EU-a. Volontiranjem u ESN-u iskusila sam kako je sve moguće. ESN mi je dao krila. Upravo iz tog razloga volim reći da u ESN-u dobijete upravo onoliko koliko ste spremni dati i da je volontiranje najbolji način da upoznate svoje mogućnosti i granice.

Tajana: Moje ime je Tajana Mohnacki i ova godina obilježava treću godinu moga članstva u mreži. ESN-u sam se priključila zbog monotonosti i ustajalosti studentskog života koji se već na trećoj godini studija pretvorio u unaprijed isplaniranu godišnju rutinu. Željna novih poznanstava i iskustva, priključila sam se maloj grupici studenata u zagušljivoj sobi na 3. katu Studentskog centra u Osijeku. U početku, ESN je bio upravo ono što sam od njega očekivala – odličan način za upoznavanje i druženje s lokalnim i internacionalnim studentima. No, ubrzo sam otkrila i drugu stranu mreže – stranu koja okuplja mlade ljude iz svih krajeva Europe, s različitim iskustvima, mišljenjima i pogledima na život i motivira ih da stvaraju zajedničku misiju i bore se za zajednički cilj. Koliko god je, u jednu ruku, upoznavanje novih studenata u vlastitom gradu i upoznavanje internacionalnih studenata sa zajednicom lijep i zahvalan posao, širina obveza, zadataka i mogućnosti koju ESN nudi, s druge strane, pokazala se privlačnijom. Na nacionalnu sam se razinu odlučila prijaviti kada sam shvatila da si, ako možeš staviti 1000 različitih ljudi u istu prostoriju i motivirati većinu da donese unificiranu odluku, poprilično blizu da promijeniš jedan djelić svijeta. Tko ne bi htio biti dijelom toga?

Zrinka: Moje ime je Zrinka Trusić i ESN-u sam se priključila prije godinu i pol dana, nakon poziva jedne profesorice na info dan o Erasmus+ programu, gdje je ESN Zadar predstavio svoj dotadašnji rad. ESN mi je otvorio mnoga vrata u jako kratkom roku – sudjelovala sam na svim vrstama evenata, od naših nacionalnih platformi, preko regionalnih, do godišnje skupštine koja se ove godine održala u Varšavi. Taj osjećaj, kada se nalazite u dvorani sa 70, 250 ili 1 000 ljudi koji dijele istu strast i potrebu unaprjeđivanja studijskih programa, pružanja novih mogućnosti studentima u cijeloj Europi, koji dijele svoje ideje i vizije o boljem društvu, zasnovanom na međusobnom toleranciji, prihvaćanju i poštovanju, nešto je nevjerojatno.

Novi Nacionalni odbor ESN-a Hrvatska, FOTO: ESN Hrvatska

Objasnite nam kakav je postupak odabira u Nacionalni odbor i najvažnije zadatke svakog člana?

Hrvoje: Svih šest lokalnih sekcija ESN-a Hrvatska daju svoj glas pri odabiru svakog člana budućeg Nacionalnog odbora. Osoba koja dobije potrebnu većinu od četiri glasa izabrana je na mandat od jedne godine  Zadatak mene kao Nacionalnog predstavnika jest zastupanje interesa svih sekcija ESN-a Hrvatska pri Vijeću nacionalnih predstavnika na internacionalnoj razini naše mreže. U ostale obaveze nacionalnog predstavnika spada i briga o delegaciji ESN-ovaca iz Hrvatske na drugim internacionalnim eventima, implementacija internacionalnih projekata naše mreže u Hrvatskoj i motivacija članova za organizaciju internacionalnih evenata u našim sekcijama.

Petra: Svi članovi Nacionalnog odbora zaduženi su pružati vodstvo mreži u svrhu njezinog kontinuiranog napretka. To podrazumijeva organizaciju i neometani tijek svakodnevnog rada ESN-a Hrvatska, kontinuiranu suradnju s lokalnom i internacionalnom razinom, očuvanje integriteta vizije, misije i organizacijske kulture mreže i predstavljanje ESN-a i interesa internacionalnih studenata prema partnerima, interesnim stranama, medijima i društvenim zajednicama u cjelini. Kao predsjednica, zadužena sam za zastupanje i predstavljanje Udruge unutar zemlje i prilikom suradnje s interesnim stranama, financijsko zastupanje Udruge, stvaranje strategije Nacionalnog odbora i usmjeravanje rada svih članova Odbora, tako da se dužnosti izvršavaju u skladu s planom i po unaprijed utvrđenim ciljevima, i koordinaciju i potporu djelovanju ostalih članova Odbora. 

Tajana: Kao potpredsjednica, zadužena sam za komunikaciju sa sekcijama i članovima mreže, točan prijenos informacija te brigu o administrativnim poslovima i pravovremenom izvršavanju obveza. Briga za sekcije, njihov rast i razvoj, interni problemi i njihovo rješavanje moja su primarna zadaća. Potpredsjednik je osoba od povjerenja koja treba postići da se svaki član osjeća dovoljno slobodno da joj se javi kada mu je potrebna pomoć. Usto, zadužena sam za nadgledanje organizacije svih nacionalnih evenata u mreži.

Zrinka: Kao predstavnica za odnose s javnošću, zadužena sam za održavanje profila ESN-a Hrvatska na društvenim mrežama, kao što su Facebook, Instagram i Twitter. Također, pišem dopise medijima, kreiram vizuale prema potrebama mreže, koordiniram PR tim koji se sastoji od PR-ova u lokalnim podružnicama i brinem se o promociji partnera i projekata u suradnji s ostatkom Nacionalnog odbora i Vanjskim suradnicima.

Prvog kolovoza krenuo je vaš mandat, održali ste prve sastanke, kakvi su planovi doneseni za novu akademsku godinu?

Hrvoje: Planovi se najviše fokusiraju na dugoročnu stabilnost i bolju vidljivost mreže unutar Hrvatske i izvan nje. Kao novi odbor najviše smo radili na boljoj strukturiranosti naših pozicija i jasnoj zajedničkoj viziji.

Petra: Tijekom ove godine potrudit ćemo se doprinijeti aktivnijoj vanjskoj politici mreže otvaranjem prema novim suradnjama i partnerstvima i stvaranjem aktivnije zagovaračke politike u području unaprjeđivanja kvalitete međunarodne mobilnosti studenata. Također, okrenut ćemo se jačanju naših kapaciteta uvođenjem više edukacija, treninga i inovativnih komunikacijskih alata radi što boljeg protoka informacija i unaprjeđivanja kvalitete našega rada. Osim toga, djelujući kao mladi za mlade, ove se godine želimo što više otvoriti cjelokupnoj populaciji mladih i poticati njihovo aktivno uključivanje u lokalne zajednice.

Tajana: Pokušat ćemo se uključiti u stvaranje vanjske politike za mlade i ostvariti suradnju sa ostalim studentskim organizacijama na području Republike Hrvatske. Ove smo godine orijentirani prema većoj vidljivosti naše mreže na nacionalnoj razini. Uz to planiramo napraviti i rekonstrukciju određenih pozicija i načina provođenja određenih zadataka u mreži u svrhu povećanja produktivnosti.

Nacionalna platforma u organizaciji ESN-a Osijek, FOTO: ESN Hrvatska

Koliko ste naučili od prijašnjih članova odbora i s kojim starim projektima, internacionalnim, lokalnim, nastavljate, a što novo pripremate?

Hrvoje: Kao član koji je već drugu godinu u Odboru mogu samo reći da se bez enormnog zalaganja, truda i motiviranosti bivših članova odbora, Petre Milohanović, Gabrijele Gošović, Josipe Šustić i Petre Lang, sigurno ne bih prijavio za još jedan mandat, i na tome sam im od srca zahvalan. U ovome mandatu nastavljamo provoditi uspješne dugogodišnje internacionalne projekte kao što su SocialErasmusMov’in EuropeExchangeAbility i Responsible Party. Pri organizaciji nacionalnih evenata u sklopu ovih projekata veliku nam podršku daju novoizabrani vanjski suradnici ESN-a Hrvatska odgovorni za ove projekte: Josipa Friščić (ESN Zadar, SocialErasmus), Iva Jurjev (ESN Split, Mov’in Europe), Ivan Luketin (ESN Split, Responsible Party) i Ivana Koretić (ESN Zagreb, ExchangeAbility), i u njih ulažemo velike nade.

Petra: Svoj drugi mandat u ESN-u Hrvatska mogu zahvaliti tadašnjoj predsjednici Petri Milohanović, potpredsjednici Gabrijeli Gošović, tajnici Josipi Šustić te Hrvoju Grganoviću, našem nacionalnom predstavniku zajedno s kojim sam i odlučila krenuti u još jedan mandat. Moj me prijašnji odbor naučio kako funkcionirati godinu dana u timu s ljudima iz različitih podneblja te kako petero motiviranih ljudi mogu učiniti veliku razliku u društvu, makar djelovali i malim koracima. Zahvaljujući prijašnjim članovima odbora, rad novog Odbora mogao je započeti glatko i bez prepreka, a njihova nam stalna podrška i savjeti svakodnevno olakšavaju početke snalaženja na novim pozicijama.

Tajana: Na moju odluku o prijavi za Nacionalni odbor uvelike su utjecali članovi prethodnog odbora. Smatrala sam da su odradili odličan posao i postavili dobre temelje za daljnji rad, što je utjecalo na moju odluku o prijavi. Osim već spomenutih internacionalnih projekata, radimo na Croatian Erasmus Eventu (CEE), nacionalnim eventu ESN-a Hrvatska koji se održava na proljeće i okuplja Erasmus studente iz cijele Hrvatske na jednom mjestu pružajući im raznovrstan program.

Zrinka: Nekoliko mjeseci nakon priključivanja u ESN Zadar postala sam lokalni PR. Na ovogodišnjoj izbornoj platformi prijavila sam se na mjesto nacionalne predstavnice za odnose s javnošću, nakon zanimljive godine bliske suradnje s Petrom, koja je tada bila moja koordinatorica.

Kako namjeravate poboljšati studentsku mobilnost, koliko je ona kvalitetna na pojedinim hrvatskim sveučilištima, na čemu još treba poraditi?

Petra: Međunarodna je studentska mobilnost u sve većem porastu, što znači da visokoobrazovne institucije rade dobar posao. Zahvaljujući Erasmus+ programu, više od 5 milijuna mladih moći će iskusiti mobilnost u periodu od 2014. do 2020. godine. Usprkos tome, prepreke prilikom odlaska na mobilnost još uvijek postoje, a razlozi najčešće leže u neinformiranosti studenata o njihovim mogućnostima, pravima i složenom administrativnom procesu. Osim toga, studenti također navode akademske barijere u smislu nepriznavanja predmeta, nedovoljnu financijsku potporu, strah od nepoznatog i druge društvene barijere. Smatramo da međunarodne studentske organizacije, koje se bave razmjenom studenata, mogu odigrati ključnu ulogu u osiguranju visoke kvalitete mobilnosti, pomažući visokoobrazovnim institucijama, stoga planiramo i dalje ispitivati i istraživati mišljenja, potrebe i interese međunarodnih studenata na redovnoj osnovi i držati otvoren i redovan dijalog sa visokoobrazovnim institucijama i njihovim mrežama, kako bi izrazili interese međunarodnih studenata. Nadamo se boljoj suradnji i potpori visokoobrazovnih institucija i našoj većoj uključenosti u izradu, provedbu i proces vrednovanja međunarodnih strategija i procesa mobilnosti te otvorenijem zajedničkom dijalogu u svrhu pronalaska sinergije svih komponenti međunarodnog života na sveučilištima.

Nacionalna platforma u organizaciji ESN-a Zadar, FOTO: ESN Hrvatska

ESN Hrvatska članica je najveće europske studentske organizacije, koliko surađujete s kolegama iz drugih zemalja i kakva su njihova iskustva?

Hrvoje: Sama činjenica da je ESN Hrvatska već dvije godine za redom u top tri države cijele mreže, možemo s ponosom reći da je suradnja odlična. Imali smo i tu čast da samo u prošloj akademskoj godini budemo domaćin dvaju velikih događanja unutar naše mreže u Zagrebu i Rijeci, na čije račune dolaze samo riječi pohvale iz cijele mreže. Također, naši su članovi jako aktivni u internacionalnim odborima koji su specijalizirani za razvijanje posebnih aspekata kako naših volontera, tako i mreže.

Petra: Kao organizacija koja djeluje na tri razine, lokalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj, potrebna nam je redovita komunikacija kako bismo rad održali transparentnim, a kvalitetu visokom. Upravo iz tog razloga sve razine mreže imaju priliku komunicirati i surađivati s kolegama iz drugih država putem radnih grupa, različitih odbora, zajedničkih aktivnosti i sustava povezivanja koji nas na to potiču. Jedan je takav sustav u ESN-u Buddy country sustav koji nasumičnim odabirom povezuje ESN države te ih potiče na suradnju u obliku zajedničkih aktivnosti, posjeta i dijeljenja dobrih praksi. Buddy zemlja ESN-a Hrvatska je ESN Mađarska, stoga ćemo upravo s Mađarskom imati intenzivniju suradnju tijekom ove godine.

Tajana: ESN ima zavidnu unutarnju strukturu i predane volontere koji obavljaju svoj posao s puno elana što nam omogućava dobru komunikaciju i suradnju sa svim državama članicama. Svi su jako pristupačni, no i profesionalni, što je odlična kombinacija za neformalnu platformu za kakvu se zalaže naša mreža.

Izjavili ste da vas za rad motiviraju i inspiriraju članovi vaše mreže, posebno lokalnih podružnica; planira li se uz šest postojećih možda otvaranje novih podružnica?

Petra: Ove ćemo se godine posvetiti ispitivanju potreba širenja mreže unutar Hrvatske, a veliki potencijal vidimo na Veleučilištu u Šibeniku te Sveučilištima u Puli i Slavonskom Brodu, s obzirom na to da na ta sveučilišta već i dolaze međunarodni studenti. Naravno, sve će ovisiti o zainteresiranosti mladih na tim područjima za osnivanje lokalne podružnice ESN-a, ali s naše strane veliki interes svakako postoji.

Kako se strani studenti koji dođu na razmjenu u Hrvatsku mogu upoznati s aktivnostima koje nudite i kako ih što bolje uključiti u lokalnu zajednicu? Kakva su općenito iskustva sa stranim studentima?

Petra: Naše lokalne podružnice u Dubrovniku, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru i Zagrebu djeluju pod principom Studenti pomažu studentima te organiziraju širok spektar aktivnosti kojima pružaju mogućnost studentima na razmjeni da se lakše integriraju u lokalnu zajednicu i budu njezini aktivni građani. Smatramo kako upravo integracija internacionalnih studenata u naše lokalne zajednice doprinosi razvoju multikulturalizma te snažno odvraća od stereotipa i rasizma. Osim toga, svojim aktivnostima lokalne podružnice ESN-a omogućuju međunarodnim studentima aktivan boravak i nezaboravno iskustvo u Hrvatskoj te ju na taj način promoviraju kao poželjnu destinaciju za život mladih Europljana.

Što se pak tiče hrvatskih studenata koji žele biti dio ESN-a Hrvatska, kada ćete primati nove članove, tko se može uključiti i što tražite od kandidata?

Petra: Naše lokalne podružnice nove članove primaju svake godine, a točno vrijeme ovisi o njihovim potrebama i razvojnom ciklusu novih članova, no vrata ESN-a se svim mladima u našim lokalnim podružnicama uglavnom otvaraju tijekom rujna. Mogu nam se priključiti svi motivirani mladi ljudi koji se žele aktivirati i zanima ih volontiranje, koji gaje ljubav prema drugim kulturama i koji se uz multi-kulti ekipu i dobru atmosferu žele usavršavati u poljima neformalnog učenja.

Annual General Meeting u Varšavi gdje je ESN Hrvatska osvojila drugo mjesto za najbolju ESN zemlju, FOTO: ESN Hrvatska

Izjavili ste da su mobilnost i aktivizam ključni za promjene i rješenje problema mladih. Jedan je od najvećih problema mladih nezaposlenost, pa kako mobilnost može smanjiti nezaposlenost? Kakva su vaša iskustva? Imate li pozitivnih primjera za podijeliti?

Hrvoje: Ova mreža prvotno otvara svakom članu mnogo načina za osobni razvoj kako u okviru neformalne i informalne edukacije, tako i u polju raznovrsnih vještina, sve stvari koje su na današnjem tržištu rada postale neophodne i vrlo cijenjene. Osobno sam se uvjerio da većina bivših ESN-ovaca puno lakše dolazi do zaposlenja i puno lakše ulazi u izazove zaposlenja u internacionalnim tvrtkama i organizacijama diljem Europe.

Petra: Kao najveća studentska organizacija u Europi, ESN surađuje s Europskom komisijom, s obzirom na dijeljenje zajedničkog stava o važnosti mobilnosti mladih i Erasmus+ programa. Iz takvog je partnerstva proizašlo i sudjelovanje ESN-a u istraživanju Erasmus Impact Study, koje je okupilo više od 70 000 ispitanika raznih ciljanih skupina. Jedan je od njegovih glavnih zaključaka da se Erasmus studenti nalaze u boljoj poziciji prilikom traženja posla nakon što diplomiraju, u odnosu na mlade koji tijekom svog obrazovanje nisu bili mobilni.

Smatrate da mladi često sputavaju sami sebe i da su u strahu od promjena; što biste im poručili, kako s vama mogu doživjeti avanturu života i zašto je Hrvatska potrebna Europi?

Hrvoje: Mladi u našoj državi često nisu svjesni kapaciteta koje posjeduju i što jedna osoba s podrškom ovakve i sličnih volonterskih organizacija može učiniti. Ono što ESN čini posebnim jest činjenica da ova mreža svakome daje priliku da napreduje onoliko koliko hoće i svaki lokalni, nacionalni ili internacionalni doprinos je doprinos boljitku mreže, osobnom razvoju i, naravno, doprinos razvitku kvalitete mobilnosti. Svaki student može u našoj Udruzi pronaći odgovarajuću ulogu i ponajprije samog sebe uvjeriti koliko je lako u očima zahvalnih Erasmus studenata postati volonter superheroj.

Petra: Slijedite svoje ideje, snove i zamisli. Okružite se ljudima koji vas potiču na samorazvoj i s kojima imate osjećaj da je sve moguće. Izađite iz komfor zone, uputite se u nepoznato, ispitujte svoje granice. Učite, usavršavajte se i upijajte što više znanja i iskustava iz različitih izvora i susreta. Dijelite naučeno sa svojom zajednicom, gradite ju i nikada nemojte izgubiti motivaciju za tim. Neumorno širite ljubav i pozitivnu energiju prema Europi i svijetu kao području mira i međukulturalne razmjene. Mijenjate ovaj svijet na bolje tako što ćete biti promjena koju u njemu želite vidjeti. ESN je samo početak vaše priče.

Komentari na članak

Vezani članci

Sanja Ostroški

Fakultet organizacije i informatike

Zahvaljujući Inicijativi privatnog sektora za mlade studenti spremniji za tržište rada

Na predstavljanju Inicijative privatnog sektora za mlade sudjelovao je velik broj poslodavaca i studenata. Izneseni su zaključci o potrebnim koracima kako bi se smanjio jaz između poslovnog sektora i akademske zajednice, nezaposlenost te kako bi se zahtjevi tržišta uskladili s kadrovima koji završavaju svoje visokoškolsko obrazovanje.

Urbana mladež

Erasmus Plus projekt

Mladi poduzetnici iz Europske unije dolaze u Zagreb na razmjenu znanja i dobre prakse

Na projektu 4 elements for 4 corners of Europe skupit će se 28 sudionika iz Mađarske, Poljske i Hrvatske kako bi svojim znanjem, iskustvom i idejama pomogli jedni drugima u unaprjeđenju i razvoju poslovnih strategija i organizacije.

Euroijada

Grčki Solun

Uskoro počinje četvrta Euroijada

Organizatori ističu kako je u samoj prirodi Euroijade da se studenti, osim natjecanja u sportu, ludo zabave i dobro upoznaju.

CEOI 2015.

Srednjoeuropska informatička olimpijada

Četiri medalje mladim hrvatskim informatičarima

Među 44 natjecatelja, hrvatski informatičari osvojili su zlatnu, srebrnu i dvije brončane medalje.

Freshhh 2015

Freshhh 2015.

Upoznajte Ininu Freshhh finalisticu i lice s plakata, Luciju Jukić

Kako bismo vam približili natjecanje i motivirali vas za prijavu, popričali smo s Lucijom Jukić, natjecateljicom iz 2012. godine koja je sa svojim kolegama Alenom Kišom i Naderom Othmanom sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu otputovala na finale u Budimpeštu.