Intervju na temu diskriminacije studenata

INTERVJU s Karlom Kolesarom: "U Hrvatskoj je oko 50 000 studenata u nepovoljnom položaju dolazili oni sa sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole"

Karlo Kolesar

Dolazili oni sa privatnog ili državnog fakulteta - svi smo u jednakoj situaciji. Svi studiramo na stručnim studijima!

Nedavno smo pisali o slučaju koji je Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola predstavilo javnosti.

Podsjetimo, radi se o tome da titule koje se izdaju studentima stručnih studija nisu usklađene ni sa tržištom rada, niti sa Europskom unijom kada se prilikom prevođenja titule gubi značaj završenog studija.

Karlo Kolesar, trenutni predsjednik Vijeća, pojasnio nam je zašto je ova inicijativa važna i zašto smatra da je država ovime diskriminirala studente.

Upit smo poslali i na adresu MZOS-a, no po zatvaranju ovoga članka odgovor nismo primili.

Prije nekoliko mjeseci u intervjuu koji smo objavili, spomenuo si diskriminaciju studenata stručnih studija. Možeš li nam ovoga puta detaljno objasniti o čemu se tu radi? Postoje li neki stvarni primjeri ljudi kojima je bilo otežano zaposlenje zbog njihove titule koje su primili po završetku studija?

Studenata na stručnim studijima u RH ima otprilike 50 000. To podrazumijeva studente na stručnim studijima koji se izvode na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama. Ukupno oko 25 % studentske populacije studira prediplomski ili diplomski stručni studij. studenti na specijalističkim diplomskim stručnim studijima su neprepoznatljivi zbog svojih naziva odnosno titula koje stječu.

Stručni specijalist/specijalistica nije dovoljno prepoznat na tržištu rada u Hrvatskoj ali nažalost još više u Europi. Prijevod koji podrazumijeva professionalist/specialist ne može jednako konkurirati poput drugih naziva nakon 7 razine obrazovanja koji podrazumijevaju magistra odnosno na engleskom mastera. Poslodavci generalno nisu dovoljno informirani o sustavu visokog obrazovanja u RH pa tako i binarnom sustavu. Sama činjenica da nazivi nisu usklađeni nikako ne pomaže mladim ljudima sa bilo kojeg visokog učilišta u ulasku na tržište rada. Potrebno omogućiti jednake uvjete i startne pozicije svima kako bi poslodavci isključivo na temelju kompetencija i kvalifikacija mladih ljude mogli birati najbolje.

Kako je država do sada tretirala takva otežana zaposlenja i kako je država uopće dopustila da se to događa? Zašto do sada nisu poduzeti već koraci oko toga, prije nego što je samo Vijeće pokrenulo postupak? Nedavno ste istaknuli i kako je Adris grupa svojim natječajem izostavila studente stručnih studija...

Tko je odgovoran za diskrepancije u sustavu, pa i za ovu situaciju ne znam, ali nije ni bitno, bitno je da mijenjamo stvari na bolje

Vijeće je do sada svojim radom pokušavalo ukazati na vrijednost studenata stručnih studija na veleučilištima i visokim školama. Potpisali smo i razne sporazume sa dionicima sa tržišta rada, no za taj proces treba vremena i trebamo pomoć nadležnih institucija poput MZOS-a, MRMS-a, HUP-a, HOK-a i ostalih.

Postoji li razlika između magistra i stručnog specijalista?

Postoji razlika u stečenim znanjima na znanstvenim i stručnim studijima. Poprilično je velika razlika u načinu predavanja, kolegijima, a stručni studiji na veleučilištima i visokim školama zahtjevaju obaveznu praksu kako bi lakše i brže izašli na tržište rada. Glavna razlika jest u ishodima učenja. Stručni studiji se baziraju na praktičnom radu te učenjem kroz praksu. Postoje brojni primjeri kako je to rješeno u drugim državama EU. U Hrvatskoj je oko 50 000 studenata u nepovoljnom položaju dolazili oni sa sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole.

Koji je vaš prijedlog izmjene? Želite li da se i na stručnim studijima počne dodijeljivati titula magistra?

Smatramo kako jasna razlika u nazivima sveučilišnih i stručnih studija treba  postojati, no ona ne smije podrazumijevati neusklađenost sa sustavom visokog obrazovanja u EU. Titula magistra odnosno mastera u većini zemalja EU dodjeljuje se nakon završetka sveučilišnih i stručnih studija. Dodatnim sufiksima/prefiskima jasno se može ukazati na tip studija koji je završen. Potrebno uz titulu magistra te naznaku završene struke isto tako naznačiti iz kojeg stupa binarnog sustava „dolazi“ ta diploma. Vjerujemo kako zajedničkim radom možžemo doći do najboljeg prijedloga za novi naziv odnosno titulu.

Karlo Kolesar
 
Izvor: Facebook
 
 

S obzirom na to da su ove titule koje se dodjeljuju nepoznate u Europi, kao što je i istaknuto prilikom gostovanja tajnika EURASHE, jesi li upoznat kako su strani poslodavci reagirali na njih? Što je sami tajnik istaknuo u ovome problemu?

Moramo priznati da nam je komunikacija sa EURASHEom te gospodinom Cloetom bila od iznimne koristi jer smo saznali mnogo konkretnih informacija na tu temu. Zaključak je da je u Europi master – master. Time se postiglo da se kroz tu titulu izbrendirao taj stupanj obrazovanja te je poslodavcu već u prvom kontaktu kroz životopis ili razgovor za posao sa potencijalnim posloprimcem jasno predstavljeno o kojem stupnju ali i tipu završenog studija se radi. Upravo podrška koju nam pruža EURASHE govori da je inicijativa koju smo pokrenuli pozitivna za cijelu studentsku populaciju. Ipak treba naglasiti da je u drugim zemljama EU puno kvalitetnija i efektnija provedena povezanost tržišta sa visokim obrazovanjem, gdje poslodavci prate mlade ljude tijekom njihovog studiranja.

Neki su komentirali kako ovim korakom privatni sektor i privatno obrazovanje traže javno priznanje i odobravanje. Kako komentiraš ovakve izjave, diskriminiraju li oni vas?

Ovu inicijativu pokrenuli smo za studente sveučilišta, veleučilišta i visokih škola. Dolazili oni sa privatnog ili državnog fakulteta- svi smo u jednakoj situaciji. Svi studiramo na stručnim studijima!

Jeste li započeli s pregovorima o promjeni Zakona i kada očekujete finalizaciju?

Pregovori su krenuli već prošli tjedan sa zamjenikom ministra Andričevićem, a uskoro će MZOS dobiti i elaborat sa analizom stanja i argumentacijom zašto Zakon pod hitno treba mijenjati. Očekujemo da se čitava priča riješi u dobroj suradnji sa MZOS-om čim se Sabor vrati sa ljetne stanke. Ne odmaže i činjenica da su nam vjetar u leđa dali HUP, ministar Mrsić, i EURASHE.

Komentari na članak

Vezani članci

Malady Lane

Intervju s bendom Malady Lane

''CD je davno počeo gubiti svoju vrijednost, ako je nije već i izgubio.''

Malady Lane alternativni je grunge rock bend koji u srijedu, 16. prosinca predstavlja novoga bubnjara u Vintage Industrial Baru, zato je vrijeme da ih bolje upoznate.

Intervju s blogericom Matejom Frajsberger

„Od bloga i YouTubea može se živjeti ako taj hobi shvatiš kao posao i potpuno mu se posvetiš“

Zagrebačka youtuberica i blogerica Matea Frajsberger otkrila nam je kako je započela svoj posao, tko su joj uzori te kako živi od bloga i YouTubea.

Veja

Intervju s Vejom

„Tada se sviralo na »neinstrumentima«; kanti za boju, češlju i slično.“

Veja je skupina koja dolazi iz Pazina i bavi se sviranjem istarske narodne tradicijske glazbe u modernijem ruhu. Vrijeme je da ih upoznate!

Promocija studenata

Usporedba studija na privatnom i državnom fakultetu

"Profesor na državnom fakultetu teško može dobiti otkaz pa zato i nije zainteresiran za rad"

Znate li koje su razlike između studija na privatnom i državnom fakultetu? Student Ivan Petarčić isprobao je oba načina studiranja te je s nama podijelio svoje mišljenje i iskustva s oba fakulteta.

OSDS band, izvor: Facebook

Intervju s dečkima iz benda O.S.D.S.

„Ništa se ne može usporediti s osjećajem izlaska na pozornicu“

Razgovarali smo s članovima zagrebačkog pop-tamburaškog benda O.S.D.S. koji uspješno osvajaju glazbene ljestvice i polažu ispite na fakultetu spajajući psihologiju, odnosno elektrotehniku i tamburice.