Postupak za ocjenom ustavnosti Zakona o HKO

Institut za razvoj obrazovanja snažno protiv pothvata Sveučilišta u Zagrebu

IRO Ninoslav Šćukanec

– HKO sustavno, na svim razinama obrazovanja, uvodi promjenu paradigme poučavanja te umjesto fokusiranja na prijenos znanja naglasak stavlja na ishode učenja čime se u prvi plan stavljaju stvarne kompetencije, znanja, vještine, stavovi i ponašanja koje pojedinci stječu obrazovanjem. – ističe Nina Vranešević Marinić

U središnjem Dnevniku HRT-a je 19. travnja objavljena vijest da je Sveučilište u Zagrebu pokrenulo postupak za ocjenom ustavnosti Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) pri Ustavnom sudu RH. Institut za razvoj obrazovanja reagirao je na taj postupak i javno se izjasnio o svom stavu. Naime, on daje snažnu podršku provedbi i daljnjem razvoju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

Prenosimo priopćenje u cijelosti:

– Institut za razvoj obrazovanja smatra važnim javno istaknuti da je navedena tužba Sveučilišta u Zagrebu profesionalno neprihvatljiva te društveno neodgovorna i štetna. Smatramo kako se neslaganje u javnim obrazovnim politikama mora rješavati argumentima kroz dijalog te u dogovoru s odgovornim tijelima i dionicima, a ne na sudu i putem tužbi. Javna sveučilišta, kao centralne institucije odgovorne za društveni, gospodarski i kulturni razvoj zajednice, moraju poticati kulturu suradnje i međusobnog povjerenja, a ne kulturu konfrontacije i jednostrane komunikacije putem tužbi i sudova. Štetno je za razvoj društva koje bi trebalo biti temeljeno na znanju da najveće hrvatsko javno sveučilište, Sveučilište u Zagrebu, ovom tužbom potiče nepovjerenje u obrazovni sustav jer kao mjesto odlučivanja o obrazovnoj reformi vidi Ustavni sud, umjesto konstruktivan i stručan dijalog, na temelju činjenica sa svim relevantnim dionicima. 

Javnost mora biti upoznata sa činjenicom da Republika Hrvatska već cijelo desetljeće temeljito razvija i priprema obrazovnu reformu kroz HKO putem kojeg je okupila stotine relevantnih dionika i stručnjaka te potrošila i planira potrošiti milijune kuna proračunskih sredstava, ne samo građana Hrvatske, već i građana članica Europske unije (putem EU fondova). Ova činjenica zahtijeva posebnu vrstu javne odgovornosti svih dionika za uložene ljudske i materijalne resurse građana Hrvatske i Europske unije. Dodatno, „Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala RH, središnje tijelo RH nadležno za razvoj HKO-a, nije dobilo od Sveučilišta u Zagrebu nikakav dopis, prijedlog ili kritiku putem kojeg bi se mogao unaprijediti HKO. Stoga, kao član ovog Vijeća, pozivam Sveučilište u Zagrebu da predloži Vijeću svoje viđenje unapređenja HKO-a, te da putem otvorenog dijaloga dogovorno pronađemo rješenje koje će biti od interesa, kako Sveučilištu u Zagrebu, tako i svim ostalim dionicima uključenim u razvoj HKO-a" – ističe Ninoslav Šćukanec, član Vijeća i izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja.

 

Također, važno je ukazati da Sveučilište u Zagrebu ovom tužbom postupa suprotno interesima dijela svojih sastavnica. Naime, čak trinaest sastavnica  Sveučilišta u Zagrebu trenutačno provodi projekte vezane za uspostavu HKO-a, dok su prvu generaciju tzv. IPA HKO projekata koji su se provodili u toku 2013. godine bile uključene četiri sastavnice Sveučilišta. Zanimljivo je spomenuti i činjenicu da je upravo Sveučilište u Zagrebu 2013. godine bilo pokretač i nositelj jednog od HKO projekata naziva „Modernizacija doktorske izobrazbe implementacijom Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (MODOC)".

 Kao stručna, neprofitna i nevladina organizacija koja se više od 16 godina bavi istraživanjem i razvojem politika visokog obrazovanja, Institut za razvoj obrazovanja (IRO) ovim putem želi dati punu podršku provedbi i daljnjem razvoju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Kao reformski instrument, HKO ima značajnu ulogu u povezivanju obrazovnih sustava sa stvarnim potrebama hrvatskog društva, tržišta rada te pojedinaca. „HKO sustavno, na svim razinama obrazovanja, uvodi promjenu paradigme poučavanja te umjesto fokusiranja na prijenos znanja naglasak stavlja na ishode učenja čime se u prvi plan stavljaju stvarne kompetencije, znanja, vještine, stavovi i ponašanja koje pojedinci stječu obrazovanjem. Time HKO predstavlja važan reformski alat potreban za unapređivanje obrazovanja koje je nužno kako bi se buduće generacije učenika i studenata uspješno prilagodile radnoj okolini koja iziskuje kreativnost, fleksibilnost, inovativnost te posvećenost cjeloživotnom učenju, kao i visoku razinu onoga što nazivamo ključnim kompetencijama te generičkim vještinama" – ističe Nina Vranešević Marinić, stručnjakinja za HKO u IRO-u te pomoćnica izvršnog direktora.

 

Smatramo kako HKO prepoznaje izazove koji nas kao društvo očekuju te obrazovnu reformu usmjerava prema poučavanju usmjerenom na studente i na ishode učenja. Uspostava standarda kvalifikacija, u sklopu provedbe i razvoja HKO-a, omogućuje nam uspješnije osiguravanje kvalitete obrazovanja na nacionalnoj razini. „HKO služi kao iznimno važna platforma putem koje se svi relevantni dionici u jednom sektoru mogu usuglasiti oko toga što je važno za njihov sektor: koja su ključna sektorska zanimanja, koje ključne poslove obavljaju ljudi u tim zanimanjima i koje su im kompetencije za to potrebne, koje su ključne sektorske kvalifikacije, kojim obrazovnim programima se one stječu te koje ishode učenja trebaju pružiti obrazovni programi kako bi osobe stekle kompetencije za obavljanje tih ključnih poslova. Definiranjem nacionalnih standarda kvalifikacija osiguravamo minimalne standarde kvalitete koje će sve obrazovne institucije poštivati, čime se osigurava usporedivost istih kvalifikacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Time se podiže razina kvalitete, transparentnosti te povjerenja u obrazovni sustav" – ističe Ria Bilić, stručnjakinja za HKO-a te članica Izvršnog odbora u IRO-u.

 

Institut za razvoj obrazovanja podržava provedbu HKO-a te daljnji razvoj ovog reformskog instrumenta vidi u okviru postavljenih struktura kao i kroz nastavak dijaloga nadležnih javnih tijela, akademske zajednice, poslodavaca, sindikata, studenata, organizacija civilnog društva, strukovnih udruženja te zainteresiranih građana i građanki. Kao i svaka sveobuhvatna obrazovna reforma, HKO je otvorio mnoga pitanja te postavio nove izazove. Budući da Zakon o HKO-u ne obvezuje obrazovne institucije na njegovu primjenu, vjerujemo da je partnerskim, inkluzivnim i transparentnim pristupom, strukturiranim dijalogom te uvažavanjem konstruktivnih prijedloga svih dionika moguće usuglasiti različita viđenja te tako pridonijeti da HKO što bolje odgovara potrebama pojedinaca i hrvatskog društva u cjelini. – stoji u priopćenju.

Komentari na članak

Vezani članci

Sveučilište - natpis

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu: 88% popunjenosti preddiplomskog studija na ljetnom roku

Saznajte na kojim je fakultetima na zagrebačkom Sveučilištu ostalo mjesta za upis na jesen!

Rektorat pročelje

Ispunite anketu

Centar za savjetovanje i podršku studentima provodi procjenu o karijernim savjetovanjima studenata

Centar za savjetovanje i podršku studentima Sveučilišta u Zagrebu provodi anketu kojom će se procijeniti potreba studenata za uslugama i aktivnostima namijenjenim karijernom savjetovanju studenata.

Rektorat pročelje

Na današnji dan

345 godina od osnutka Sveučilišta u Zagrebu

U akademskoj godini 1874./1875. na Sveučilištu je bilo upisano 205 studenata, 1924./1925. ukupno 2.805 studenata, 1994./1995. ak. god. 52.592 studenta, a ak. god. 2007./2008. taj broj iznosi 60.440.

TEDx UniversityOfZagreb

„TEDx University Of Zagreb”

VIDEO: Ovogodišnja „TEDx” konferencija Sveučilišta u Zagrebu

U organizaciji eSTUDENTa već se dvije godine održava TEDx jednodnevna konferencija. Pogledajte govore s ovogodišnje!

Barbara Šimić, pravobraniteljica

Izbori za zagrebačkog Studentskog pravobranitelja

Pred Barbarom Šimić novi mandat i još jedna godina borbe za studentska prava

Studentica četvrte godine Pravnog fakulteta drugu će godinu zaredom obnašati funkciju Studentske pravobraniteljice Sveučilišta u Zagrebu. Otkrila nam je što ju je motiviralo na ponovnu kandidaturu te kakve planove ima za nadolazeći period.