Zapošljavanje nakon fakulteta

HZZ dao preporuke za smanjenja i povećanja upisnih kvota – ovisno o potrebama tržišta

https://pixabay.com/en/student-professor-uni-books-study-2052868/

Prema statističkoj analizi tržišta rada Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je preporuku za koje sveučilišne i stručne studije treba povećati, odnosno smanjiti upisnu kvotu.

Jedna od brojnih stvari koje se motaju po glavama budućih članova akademske zajednice prilikom odabira fakulteta jest i mogućnost zapošljavanja nakon fakulteta. Jasno je kao dan da ne nude svi fakulteti jednake šanse za zapošljavanje po završetku studiranja. Dok se neki studenti uspijevaju u struci zaposliti još tijekom studiranja, mnogi su zbog prenatrpanog tržišta prisiljeni čekati dugi niz godina do zapošljavanja u struci. Seriju članaka Zapošljavanje nakon fakulteta portala Studentski.hr nastavljamo s analizom statistika o traženosti određenih zanimanja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. 

Kako bi studentima razjasnili situaciju na tržištu rada, regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, uz koordinaciju Središnjeg ureda, proveli su analizu i stvorili prognozu potreba tržišta. U nastavku donosimo dio preporuka za neka upisna područja, a cijeloj analizi možete pristupiti na poveznici.

Grad Zagreb i Zagrebačka županija

Obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih studenata jesu sveučilišni studij medicine, elektrotehnike i informacijske tehnologije, germanistike, logopedije, rehabilitacije, farmacije, glazbene pedagogije, strojarstva i računarstva. Upisna bi se kvota također trebala povećati za nastavničke smjerove matematike, fizike i tehnike te biologije i kemije.

S druge bi se strane upisne kvote na ovome području trebale smanjiti za sveučilišne studije politologije, filozofije, novinarstva, tekstilnog i modnog dizajna, grafičke tehnologije, agronomije, prometa, veterinarske medicine, poslovne ekonomije te urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša.

FOTO: Pixabay

Varaždinska županija

Prema analizi, na ovome bi se području trebale povećati upisne kvote za sveučilišne programe elektrotehnike, medicine, logopedije, farmacije, strojarstva, građevinarstva, matematike, fizike te engleskog i njemačkog jezika.

Broj upisanih studenata s ovoga područja trebao bi se smanjiti na sveučilišnim studijima ekonomije, novinarstva i politologije.

FOTO: Pixabay

Primorsko-goranska županija

Preporuka HZZ-a na ovome području jest povećanje upisnih kvota za sveučilišne studije računarstva, strojarstva, elektrotehnike, medicine, farmacije, rehabilitacije, logopedije, brodogradnje, fizike i matematike, glazbene pedagogije te nastavničkog smjera geografije, socijalnog rada i informatike.

Kvote bi trebalo smanjiti na sveučilišnim studijima poslovne ekonomije, prava, logistike i menadžmenta u pomorstvu, kulturologije i primijenjene umjetnosti.

FOTO: Pixabay

Zadarska županija

Kako stoji u preporuci, na ovome bi se području trebale povećati kvote na sveučilišnim studijima medicine, građevinarstva, rehabilitacije, glazbene pedagogije, arhitekture, strojarstva, farmacije, računarstva te nastavničkih smjerova biologije, informatike, fizike i matematike.

Za sveučilišne studije ekonomije, komunikologije, prava, kulturne baštine i turizma, grafičkog dizajna te učiteljskog studija kvote bi se trebale smanjiti.

FOTO: Pixabay

Osječko-baranjska županija

Na ovome bi se području kvote trebale povećati na sveučilišnim studijima strojarstva, medicine, logopedije, rehabilitacije, socijalne pedagogije, matematike, računarstva, grafike, geodezije i geoinformatike, veterinarske medicine te nastavničkog smjera geografije.

Kvote bi se pak trebale smanjiti na sveučilišnim studijima prava, hrvatskog jezika i književnosti, informatologije, psihologije, filozofije, na filozofsko-teološkom studiju te na određenim smjerovima poslovne ekonomije i kulturologije.

Gradovi Trogir, Kaštela, Solin, Split, Omiš i Makarska

Na području ovih gradova upisna bi se kvota trebala povećati na sveučilišnim studijima medicine, farmacije, rehabilitacije, socijalne pedagogije, logopedije, psihologije, socijalnog rada, matematike, fizike, informatike, nutricionizma, prehrambene tehnologije, geodezije i geoinformatike, građevinarstva, arhitekture, računarstva, elektrotehnike, strojarstva, brodogradnje, te kvote njemačkog, engleskog i ruskog jezika i književnosti.

Kvote za upis prava, ekonomije, kemijske tehnologije, te učiteljskog studija trebale bi se, kako navodi HZZ u svojoj preporuci, smanjiti.

FOTO: Pixabay

Društvenjaci izgubljeni u povećanju kvota prirodnjaka

Kako stoji u preporuci, analiza je provedena na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju prema završenom obrazovnom programu, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenim anketom poslodavaca, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. U obzir su također uzeti planovi i strategije gospodarskog sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Analiza je tako u većini slučajeva pokazala da je, sukladno tržištu rada, potrebno povećanje kvota na većini sveučilišnih studija prirodnog usmjerenja, tj. medicine, rehabilitacije, farmacije, računarstva, matematike i fizike.

S druge strane, gotovo na svim područjima potrebno je smanjiti kvote na sveučilišnim studijima društvenog usmjerenja, odnosno novinarstva, filozofije, politologije, kulturologije i učiteljskog studija.

Komentari na članak

Vezani članci

YouTube logo

YouTube oglašavanje

Google predstavio oglašavanja u regiji

Oglasi prije videa na Youtubeu predstavljeni su i za našu regiju.

MZOS logo

Muke za magistre informatologije

Apsurd hrvatskoga visokog obrazovanja: zastarjeli Pravilnik ide na štetu studenata

Bez obzira na kvalifikacije koje su ju činile najboljom kandidatkinjom za posao, radno je mjesto naše sugovornice dobila manje kompetentna osoba s diplomom koja ne odgovara zahtjevima radnoga mjesta. No sve se može jer tako kaže Pravilnik. Apsurdima u hrvatskom obrazovnom sustavu nema kraja.

Aplikacija Menzer

Intervju: Filip Šaina

Menzer: Aplikacija koja će postati najbolji prijatelj svakom studentu

Devetnaestogodišnji student Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Filip Šaina, osmislio je aplikaciju koja vam otkriva stanje salda na iksici, što je na meniju u menzi i koliko će vas otprilike koštati obrok. Skinite, isprobajte i ocijenite!

Vip alumni iskustvo

Prilika za mlade i visokoobrazovane bez radnog iskustva

Još se niste prijavili za Vip alumni program? Požurite!

Kandidatima za Vip alumni program poručujem da se potrude biti izabrani jer će kroz godinu dana steći jako bogato znanje i iskustvo. - rekao je Domagoj Rudeš, polaznik prvog Vip alumni programa.

https://www.facebook.com/Studentskihr/photos/a.408940695894483.1073741825.210627425725812/1541953789259829/?type=3&theater

Horor priče svakodnevice

Mračna strana studentskih poslova

Studentski su poslovi brz i efikasan način kojim se studenti koriste kako bi zaradili nekoliko kuna više tijekom određenog mjeseca, dok sezonu koriste za zaradu za nadolazeću godinu. No nije uvijek sve tako jednostavno. Donosimo vam mračna iskustva studenata s njihovih (sezonskih) studentskih poslova.