Intervju s Tomislavom Horvatom

„Hrvatski obrazovni sustav ne može se ni uspoređivati s danskim“

Tomislav Horvat

Student Tomislav Horvat završio je preddiplomski studij i jednu godinu magisterija na zagrebačkom FSB-u, no ambicija i želja za učenjem odvele su ga do Danske.

Studenti u Hrvatskoj sve češće odlaze van granica naše zemlje u želji da iskuse studentski život u inozemstvu što zbog same znatiželje, što zbog samog iskustva i drugog načina razmišljanja pa sve do većih mogućnosti pri zapošljavanju. Studiranje vani puno je lakše od ulaska Hrvatske u Europsku uniju kada su studenti dobili veće mogućnosti. Izvan granica studira više od 7 000 hrvatskih studenata, a još više njih godišnje istražuje na internetu informacije o studiranju u inozemstvu i stipendijama. Najčešće biraju Njemačku, Austriju, SAD, Dansku, Sloveniju...

Odredišta su različita, a detalje o studentskom životu i studiju u Danskoj otkrio nam je 23-ogodišnji Tomislav Horvat, mladi student rodom iz Krapine koji je 2016. završio preddiplomski studij na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje gdje je potom završio i jednu godinu magisterija. Ubrzo ambicioznog mladog studenta potreba za nečim novim i drugačijim vodi na magisterij u Dansku na Aalborg University gdje u rujnu 2017. godine upisuje Inženjerstvo materijala, jednu od podgrupa strojarstva. Tražio je prije svega nove izazove i prilike koje bi pogodovale njegovom osobnom i profesionalnom napretku. 

– Zanimaju me i suvremenije tehnologije u području kojim se bavim, a Hrvatska tu, nažalost, ne može puno ponuditi u usporedbi sa Zapadom. – ističe Tomislav.

Upravo se zato ovaj mladi student iz Krapine prijavio na Aalborg University za koji se odlučio zato što su, kaže, opremljeni najsuvremenijim laboratorijima u Europi.

Foto: Tomislav Horvat

Sveučilište, priča nam Tomislav, ima program učenja koji oni nazivaju PBL (Problem Based Learning) koji je zaštitio čak i UNESCO, a spada među nekolicinu obrazovnih programa na svijetu. Treća i ujedno neizbježna komponentna i razlog odlaska bio je networking koji Tomislav opisuje kao – upoznavanje ambicioznih ljudi doslovno sa svih strana svijeta, od kojih su svi vođeni nekim svojim velikim vizijama. –

U gradu se nalazi više sveučilišta i kampusa, a sam Aalborg University ima jedan glavni kampus s puno manjih cjelina, tako da su svi blizu; inženjeri, medicinari, arhitekti i ekonomisti. Cijeli grad je, kaže, zapravo studentski i na svakom uglu nalazi se velik broj fakseva i škola – poput labirinta manjih cjelina. –

Prijave nisu pretjerano komplicirane prema njegovim riječima, ali sve ovisi od sveučilišta do sveučilišta, čak i od programa do programa. 

– Ja sam trebao priložiti potvrdu o poznavanju engleskog jezika, to može biti ispit IELRS academic s minimalnom ocjenom 6.5, što sam položio, ili TOEFL. Također je obavezno priložiti diplomu, prijepis svih predmeta s preddiplomskog studija i ocjene, dvije preporuke profesora, preporuke poslodavca, CV i ono njima uvijek važno motivacijsko pismo. –

Cijeli postupak lako se može pratiti na stranicama sveučilišta gdje studenti sami prilažu sve te dokumente, a pomoć mogu potražiti i od neke od agencija poput Integral Edukacije u Zagrebu.

Tomislav je u Danskoj smješten u stanu, van centra, ali je udaljen pet minuta od sveučilišta. Kaže da je dobiti smještaj, posebno ako dolaziš prvi put, izuzetno teško pa svima zainteresiranima preporuča da smještaj srede što je prije moguće. Iako u Danskoj nema puno hrvatskih studenata, ima ih više nego što je očekivao i to po raznim programima i sveučilištima. Što se tiče hrane, uglavnom kuha doma jer iako Sveučilište ima svoju kantinu, jako je, kaže, skupa kao i svi restorani i kafići.

Život je u Danskoj, priča nam Tomislav, skup usporedbi sa životom u Zagrebu, no ipak ne koliko je očekivao, barem ne za studente. Može se dobro živjeti ako studenti uspiju naći posao, a pomaže i to što je za one iz zemalja članica Europske unije studij besplatan.

– Ovdje svi rade, a oni koji ne rade traže posao. Danska stranim studentima, ako su zaposleni i rade barem 10 i ne više od 12 sati tjedno, daje malo manje od 6.000 kuna mjesečno bespovratnih sredstava, a tu je još i pomoć za stanovanje. – 

Tomislav trenutno još ne radi, no situacija će se promijeniti nakon što prođe prvi ispitni rok u 1. mjesecu sljedeće godine

Foto: Tomislav Horvat

Što se tiče obrazovnog sustava, Horvat kaže da su razlike između danskog i hrvatskog velike, a njegova su očekivanja zasad ostvarena, čak i nadmašena.

– Ne može se uspoređivati s našim gotovo po niti jednoj komponenti. No to i je razlog zašto Sveučilišta u Zagrebu nema na niti jednoj ozbiljnijoj karti Europe, a pogotovo svijeta. Sviđa mi se multikulturalna sredina, otvorenost profesora i pristup studiranju i učenju općenito. Nisam baš oduševljen kišnim vremenom, izuzetno teškim danskim jezikom, porezima i nekim njihovim ludim pravilima. –

Također je jedna od najvećih razlika što se tiče studija, dodaje, to što se u Danskoj studij bazira prvenstveno na rješavanju problema i praktičnim zadacima, a teorija se uči usput vezano uz praksu. Svaki semestar studenti su podijeljeni u timove, a kolegij koji ima 15 ECTS-a jest „problem“ koji najčešće zadaje poduzeće i koji tim studenata treba riješiti do kraja semestra i predati izvještaj. To uključuje intenzivan rad u laboratoriju, posjete i rad u poduzeću, sastanke s predstavnicima poduzeća koje je ponudilo projekt.

Svaki tim na fakultetu dobije svoj ured u kojem radi. Ti uredi imaju ploče, frižidere, stolove i sve što ti treba. Također na fakultet ili u knjižnicu studenti mogu doći 0-24 bilo koji dan pomoću svoje iskaznice i PIN-a. Što se tiče profesora, ljute se ako ih ne zoveš prvim imenom.

FOTO: Tomislav Horvat

No ovaj mladi student ističe i da Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu pruža dobru i kvalitetnu podlogu za fundamentalno razumijevanje problema i snalaženje u takvoj okolini. 

– Nažalost, ima puno prepreka da se ovakav sustav čak i pokuša uvesti kod nas, a najveća od njih su, naravno, financije. –

Svojim kolegama i svim studentima preporuča studij u inozemstvu jer je po njemu riječ o velikom izazovu za koji te ništa ne može posebno pripremiti, a kada misliš da si mislio na sve, nešto te uvijek iznenadi.

– Takav pothvat omogućuje ti da upoznaš sebe istinski i ne dozvoljava ti previše prostora za nesnalaženje. –

On smatra i da je ovo sjajna prilika za upoznavanje ljudi sa svih strana svijeta što je jedna od najvećih pogodnosti koje studiranje u inozemstvu nudi. Ako se odlučite putem Zapada, dodaje, imat ćete prilike raditi i živjeti u suvremenijoj okolini, sustavu koji neočekivano dobro funkcionira za pojedinca, a i za državu kao cjelinu.

– Na kraju dana, ako želimo popraviti Hrvatsku, trebamo naučiti sve što je dobro i funkcionira vani i svojim individualnim naporima to pokušati primijeniti doma. –

Komentari na članak

Vezani članci

Lea Brezar

Intervju s Leom Brezar

„Knjiga nas uvlači u društvo likova koje možda ne bismo ni primijetili u stvarnom svijetu”

Popričali smo s Leom Brezar o njenom posljednjem romanu „Kradljivci sreće”, karijeri i važnosti knjiga u našim životima.

Regrutacija 2015

Prijave do 16. listopada

Financijski klub prima nove članove

Financijski klub tijekom jesenske regrutacije prima između 30 i 40 novih članova, a zaista se nadamo da ćeš se upravo ti javiti.

21. regata FSB-a

Veslačka tradicija se nastavlja

21. veslački susret osmeraca studenata strojarstva i brodogradnje Hrvatske

Uspješna, dvadesetjednogodišnja tradicija održavanja veslačkih natjecanja studenata, diplomiranih studenata i veterana Sveučilišta u Zagrebu i gostiju, dobila je svoj nastavak i u subotu, 26. listopada, na regatnoj stazi Jarun.

kasica prasica

Intervju sa studenticom Fakulteta političkih znanosti

„Pare nisu problem, para nema!“

Porazgovarali smo s Anom, apsolventicom na Fakultetu političkih znanosti. Dotaknuli smo se teme atraktivne svim studentima: kako što lakše preživjeti akademsku godinu na ograničenom budžetu.

Rotate the industry

Konferencija na FSB-u

„Rotate the industry”: Velika poslovna imena, simulirani intervju za posao i CV

Najpoznatija imena iz polja ekonomije, prava, strojarstva, informatike i farmacije svoja će znanja pokušati prenijeti sudionicima konferencije koju organiziraju Studentski zbor FSB-a i Rotaract klub Zagreb Centar, a koja će se održati 7. travnja na FSB-u.