Europska komisija predlaže udvostručenje proračuna za Erasmus – iznos bi se popeo na 30 milijardi eura

Ususret LEAP Summitu, najvećoj međunarodnoj konferenciji za mlade u jugoistočnoj Europi, koja će se održati u zagrebačkom Plaza Event Centru 29. i 30. ožujka, razgovarali smo Brankom Baričevićem i Ivom Fabris. 

Branko Baričević voditelj je Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, a Komisija je generalni partner Summita koji je omogućio besplatne kotizacije za sve sudionike. Naš će sugovornik tijekom konferencije govoriti o brojnim programima Europske unije za mlade s naglaskom na programe za mlade poduzetnike. Najveći od njih je Erasmus+, koji je namijenjen obrazovanju, osposobljavanju, mladima i sportu.

Razgovor o Erasmusu nastavili smo s Ivom Fabris koja je uz njegovu pomoć dio studentskih dana provela u Barceloni te u Kölnu.

Kome je Erasmus+ namijenjen?

– Vjerujem da većina vaših čitatelja zna za najpoznatiji program Europske unije Erasmus+, a jedan dio studenata je ili bio ili se sprema na razmjenu. Ono što je možda manje poznato jest to da Erasmus+ nudi, ne samo studentima, već i organizacijama različitih profila, uključujući sveučilišta, istraživačke organizacije i privatna poduzeća, prilike za umrežavanja, poboljšanje profesionalnih vještina osoblja te razvijanje transnacionalnih partnerstava. To su vrijedne prilike jer time organizacije povećavaju svoj kapacitet na međunarodnoj razini i dobiju bolji pristup većem broju projekata. Samim time te organizacije stvaraju prilike za obrazovnu razmjenu studenata, osoblja, pripravnika, vježbenika i volontera, a sve u cilju povećanja zaposlenosti, posebno među mladima, promicanja cjeloživotnog učenja i potpore inovacijama.

Veseli me činjenica da je od 2009. do 2016. godine otprilike 7000 naših europskih sugrađana sudjelovalo u 226 hrvatskih projekata u okviru Erasmus+ programa, a broj studenata koji su došli studirati u Hrvatsku nešto je veći nego broj studenata i osoblja koji su išli u inozemstvo, što potvrđuje da hrvatska sveučilišta postaju sve atraktivnija i studentima iz drugih država članica. Na europskoj razini u 2017. godini programom je bio obuhvaćen rekordan broj mladih – njih gotovo 800 000, što je povećanje od 10% u usporedbi s 2016.

Što sve obuhvaća?

– Erasmus+ obuhvaća cijeli niz aktivnosti, od studentskih razmjena, volonterskih aktivnosti, umrežavanja organizacija i razmjena nastavnog osoblja do pripravništava. Tim aktivnostima Erasmus+ program između 2014. i 2018. dao je priliku tisućama mladih u EU-u da jedan dio svojih studija završe na drugim sveučilištima, da odrade pripravništva u velikim i malim tvrtkama, da volontiraju ili steknu svoja prva radna iskustva. Podsjetio bih kako je proračun Erasmus+ programa za 2016. godinu bio 2,2 milijardi eura što su značajna sredstva i što pokazuje koliko EU stavlja mlade u fokus svojih politika. 

Koje su novosti koje je donio program Erasmus+ u odnosu na svoje prethodnike?

– Najveća je novost prijedlog Europske komisije o povećanju proračuna programa Erasmus+ za sljedeće proračunsko razdoblje od 2021. do 2027. godine na 30 milijardi EUR, što je dvostruko više nego sadašnja omotnica, a što će omogućiti brojci od 4 milijuna Europljana da studiraju i iskuse život izvan svoje države i društva. Drugo, Erasmus+ postaje sve dostupniji onima kojima može najviše koristiti: ponuđeno je više mogućnosti i dodijeljena su dodatna financijska sredstva sudionicima u nepovoljnom socioekonomskom položaju. Gotovo 21 000 studenata i osoblja u nepovoljnom položaju sudjelovalo je 2017. u aktivnostima mobilnosti u visokom obrazovanju koje se nude u okviru programa Erasmus+. Takvih je sudionika u programu od 2014. do danas bilo više od 67 500, uključujući gotovo 2 000 sudionika s posebnim potrebama. Treće, Erasmus+ pojednostavljuje strukture EU fondova za obrazovanje i razmjene te je omogućio efikasniju provedbu financiranja projekata.

Brojke koje sam spomenuo potvrđuju ključnu ulogu programa Erasmus+ u izgradnji snažnije, uključivije i otpornije Europe. Već više od trideset godina Erasmus program širi vidike, potiče kulturne razmjene i otvara prilike u područjima obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Ali tu Europska unija ne staje – naime, u nastojanju da do 2025. ostvari ideju europskog prostora obrazovanja Komisija je predložila uspostavu europskih sveučilišta u Europskoj uniji i za tu inicijativu predložila 30 milijuna eura za europska sveučilišta. U okviru poziva na podnošenje prijedloga za 2019. Komisija će pokrenuti pilot-program potpore za šest saveza europskih sveučilišta, od kojih svaki uključuje najmanje tri visoka učilišta iz triju zemalja. Time nastoji promicati europski identitet te poticati izvrsnost i konkurentnost visokih učilišta u Europi. Drugi pilot-poziv trebao bi biti objavljen sljedeće godine, a predviđa se da će se inicijativa početi u potpunosti provoditi od 2021. u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a. Cilj je povećati otpornost radne snage, socijalnu pravednost i aktivnost građanstva te ljudima omogućiti da iskuse svu raznolikost europskog identiteta. Tome će pridonijeti potpora stvaranju europskih sveučilišta, koja će okupiti novu generaciju Europljana u suradnji i radu među različitim europskim i svjetskim kulturama, na različitim jezicima, bez obzira na granice, sektore i akademske discipline.

Iva Fabris

Foto: Iva Fabris

VEZANO

Hrvatski učenici loši iz matematike, no iznadprosječno vješti s tehnologijom. A evo i po čemu su najbolji u EU-u

---

Kakvo je tvoje korisničko iskustvo kad je Erasmus u pitanju?

– Oduvijek volim putovati, upoznavati nove kulture, učiti strane jezike te sam već od osnovnoškolskih dana pohađala ljetne škole u inozemstvu pa mi studiranje u inozemstvu nije predstavljalo izazov u tom pogledu. Ipak, odseliti se sam nekoliko tisuća kilometara dalje od obitelji i prijatelja, u potpunosti promijeniti svakodnevicu te se sama samcata suočavati s novim prilikama i neprilikama – bilo je definitivno nešto s čime sam se za vrijeme razmjene prvi put susrela. Danas mogu reći kako je, uz upoznavanje nove kulture, stvaranje prijateljstva s ljudima iz cijelog svijeta te proširenje vidika, upravo osamostaljenje jedna od najvrjednijih stvari koje mi je Erasmus omogućio. 

Kakav je proces prijave?

– Svaki proces prijave započinje odlukom studenta o studiranju u inozemstvu te mjestu studiranja. Mislim da mogu iz svog iskustva, ali i iskustva svojih kolega, reći kako je to zapravo najteži dio cijele prijave. Uz procjenu vlastitih financijskih mogućnosti i usporedbe hrvatskog standarda s onim potencijalne zemlje u kojoj netko želi studirati, ima tu još sto pitanja: koji grad izabrati, je li bolje otići u državu čiji jezik već poznaješ, treba li se voditi time gdje je najbolji fakultet ili gdje je najbolji studentski život... I tako bliže, tako dalje. Jednom kad odluka padne na to koja tri izbora fakulteta staviti na popis, ostaje vam online prijava, sastavljanje životopisa, pisanje motivacijskog pisma te prikupljanje potrebne dokumentacije. I to je to! Kroz nekoliko tjedana obaviješteni ste o tome gdje ste ostvarili pravo studiranja, a onda kreću pripreme za najbolje razdoblje vaših studentskih dana.

Kome bi preporučila Erasmus+?

– Erasmus bih preporučila apsolutno svakom studentu. Mišljenja sam kako je to vrlo vrijedno životno iskustvo koje ti omogući da proširiš vlastite horizonte, izgradi te kao osobu i nauči te mnogo o životu, ali i tebi samome. Zahvaljujući Erasmus stipendiji danas je velikom broju studenata omogućeno sudjelovanje na ovakvom obliku studentske razmjene te smatram kako je to prilika koju definitivno treba iskoristiti. Koliko god se studiranje u inozemstvu, selidba i napuštanje poznate okoline možda činili strašnima na početku, iz iskustva mogu reći kako je to period života koji ćete zauvijek pamtiti i koji će vas nedvojbeno obogatiti kao osobu. Stoga, svakome toplo preporučujem Erasmus+ studentsku razmjenu u inozemstvu!