Sveučilišni sport

Što se događa sa sveučilišnim sportom i zašto je on na margini?

Europske sveučilišne igre 2016

Vrhunski rezultati koje postižu naši sportaši zaista su u razini čuda kada se uzmu u obzir uvjeti u kojima sportaši treniraju. Dvorane bez struje, ispucali parketi, neuređeni tereni, prastari i polomljeni instrumenti, i tako dalje i tako u nedogled. Gotovo identična situacija je i sa studentskim sportom. Rezultate imamo, uvjete nemamo.

Mi Hrvati volimo si tepati kao smo „sportska nacija.“ Ima nas nešto više od četiri milijuna, a postižemo vrhunske rezultate u najraznovrsnijim mogućim sportovima.

Olimpijski smo prvaci u gađanju glinenih golubova, točnije u disciplini trap, u bacanju kugle bolno dominiramo na svim natjecanjima, skok u vis nećemo ni spominjat, u rukometu i vaterpolu smo uvijek pri vrhu, košarka malo kaska, ali smo ipak četvrti u Europi, dok u nogometu trenutno imamo jednu od najperspektivnijih momčadi na svijetu.

I kada se tako stvari postave, čini se da u Hrvatskoj zaista teče med i mlijeko i da nismo iza Ruande, Bocvane i Vijetnama na najnovijoj ljestvici konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma. Čini se da institucije u Hrvatskoj zaista ulažu u sport i to na svim razinama. Međutim, stvari su dijametralno suprotne. Vrhunski rezultati koje postižu naši sportaši zaista su u razini čuda kada se uzmu u obzir uvjeti u kojima sportaši treniraju. Dvorane bez struje, ispucali parketi, neuređeni tereni, prastari i polomljeni instrumenti, i tako dalje i tako u nedogled.

Gotovo identična situacija je i sa studentskim sportom. Rezultate imamo, uvjete nemamo. Na nedavno završenim 2. europskim sveučilišnim igrama u Rotterdamu studenti s hrvatskih sveučilišta i jednog veleučilišta osvoji su pet medalja. Stolnotenisači Sveučilišta u Zagrebu i malonogometaši VERN-a osvojili su srebrnu medalju, a tenisačice sa splitskog Sveučilišta i veslači osmerca sa zagrebačkog osvojili su broncu. Također, studentica Mateja Magličić osvojila je treće mjesto u pojedinačnoj konkurenciji u stolnom tenisu. Košarkaši iz Splita bili su blizu, ali su na kraju završili četvrti.

Dakle, u konkurenciji brojnih europskih sveučilišta uvijek smo pri vrhu. Pa zašto se onda ne ulaže više u studentski sport? Talent, volja i znanje očito postoje, potrebna je samo financijska i infrastrukturalna pomoć. Da, samo to, reći će mnogi.

Što se tiče sporta na Sveučilištu u Zagrebu, za njega je odgovorno više institucija – Ured za sport UNIZG-a, Zagrebački Sveučilišni Športski Savez te studentski zbor Sveučilišta. Iz proračuna Sveučilišta Ured za sport UNIZG-a dobiva 400 tisuća kuna godišnje, što je jako malo u odnosu na neke druge urede.

„Sport je uvijek na margini“, kaže profesorica Irena Bagarić iz Ureda za sport UNIZG-a u razgovoru za Televiziju Student. Pomalo otužno i bolno zvuči ta izjava, pogotovo kada se vide postignuti rezultati. Postoji mnogo prijedloga za unaprjeđenje i poboljšanje trenutne situacije, a jedan od najčešće spominjanih je da se preuzme američki sustav stipendiranja studenata-sportaša.

Mnogi se slažu kako bi upravo takav način, u kojem fakultet pokriva troškove studiranja studentu koji postiže vrhunske sportske rezultate, uvelike pridonio kvalitetnom i ubrzanom razvoju studentskog sporta. Sveučilišni sport u Americi predstavlja važnu kariku prema profesionalnom sportu, dok u Hrvatskoj sveučilišni sport predstavlja važnu kariku prema burzi. Vrijeme je da se to promijeni.

Također, nužno je naglasiti da se u razvoj studentskog sporta moraju uključiti i nadležne institucije, od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, preko gradskog poglavarstva pa sve do pojedinih općina. Jedino tako studentski sport može pokazati svoj puni potencijal.

Uskoro se, za nepune dvije godine, u Zagrebu i Rijeci održavaju 3. europske sveučilišne igre. Trenutno smo u fazi gdje gotovo svi rukovodeći ljudi najavljuju ogromne projekte, poboljšanje infrastrukture i uvjeta rada, obećaje se obnova studentskih domova i dvorana te izgradnja novih. Iskreno se nadamo da će se sva ta obećanja ispuniti, jer studentski sport, ali i sport u Hrvatskoj općenito, zaista zaslužuje bolje i kvalitetnije uvjete.

Komentari na članak

Vezani članci

Uključivanje mladih u politiku

Pokrenimo promjene kreativnošću i inovacijama

Mladi, uključite se u politiku!

Mladi bi trebali sudjelovati u politici zato što se ona tiče i njih i zapravo određuje način na koji će živjeti. Kako bi postali bolji građani, potrebno je svojim političkim radom doprinijeti zajednici u kojoj žive i djeluju.

Internet

Olakšavanje studentske svakodnevice

Besplatne aplikacije za studente

Studentski život jako je dinamičan te se uz brojne društvene obaveze često zaboravlja na samo studiranje. Upravo je zato britanski Guardian iz mora mobilnih aplikacija i internetskih servisa izvukao nekolicinu onih koje će prosječnom studentu pomoći u organizaciji života, uštedi novca i održavanju tjelesne forme, kako bi se mogao lakše koncentrirati na učenje.

Red u Studentskom

Studentski centar Zagreb

Štrajka u SC-u će biti, ali veće će menze ipak raditi

Iako je najavljeno da menze neće raditi, a bilo je upitno hoće li se za vrijeme štrajka moći podizati studentski ugovori, predstavnici Zbora kažu da neće biti obustavljen rad većih studentskih restorana.

Savjet mladih Grada Zagreba

Savjeta mladih Grada Zagreba poziva na

Konferencija „Zagreb za udruge mladih“

Savjet mladih Grada Zagreba poziva sve udruge mladih i udruge za mlade na konferenciju pod nazivom "Zagreb za udruge mladih".

Come to the dark side

Studentski.hr otvara svoja vrata

Urednici, novinari, lektori i fotografi, prijavite se za rad na Studentskom.hr!

Ako si zainteresiran za radno mjesto glavnog urednika/ce, njegovog/e zamjenika/ce, urednika/ce kolumni, lekture ili fotografije, novinara, lektora ili fotografa, pošalji molbu i životopis na ivana.herceg@studentski.hr do 1.10.2014.