Europske sveučilišne igre 2016.

Treće Europske sveučilišne igre koje će se održati u Zagrebu i Rijeci 2016. godine bit će jedno od najvećih sportskih natjecanja održanih u Hrvatskoj. U organizacijskom i financijskom smislu bit će u rangu sa Svjetskim rukometnim prvenstvom održanom 2009. godine, a bit će veće i od slavne Univerzijade iz 1987. godine te Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine Kao ilustracija važnosti ovih Igara služi i izjava zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji je rekao da će grad Zagreb iz vlastitog proračuna i iz drugih fondova izdvojiti oko 1,5 milijardi kuna na logistiku i obnovu infrastrukture. Za ova krizna vremena, zaista impresivna brojka.

Na europskoj razini organizator je EUSA (European University Sports Association), a nakon Cordobe 2012. i Rotterdama ove godine, Zagreb i Rijeka su gradovi domaćini 2016. godine EUSA je osnovana 1999. godine i odgovorna je za gotovo sve internacionalne sveučilišne sportske događaje u Europi.

Često se ove Igre u hrvatskim medijima nazivaju novom Univerzijadom. Naravno, postoji puno sličnosti, ali i razlika između Europskih sveučilišnih igara i Univerzijade, ali ono što je najvažnije je da Igre sada promiču ono što je Univerzijada nekada – razvoj sveučilišnog sporta.

Nositelj organizacijskih prava za Europske sveučilišne igre u Hrvatskoj je Hrvatski akademski sportski savez. Iako smo ih pitali kako napreduje organizacija ovako velikog i za Hrvatsku važnog sportskog i kulturnog događaja, nisu nam ništa odgovorili.

Na Igrama, koje će se održati od 24. srpnja do 8. kolovoza, će nastupiti oko 5 500 studenata sportaša iz 45 europskih zemalja i s gotovo 300 sveučilišta. Mladi europski sportaši natjecat će se u brojnim sportovima: badmintonu, košarci, odbojci na pijesku, nogometu, futsalu, rukometu, džudu, veslanju, tenisu, stolnom tenisu, taekwondou, odbojci i vaterpolu. Također, studenti s invaliditetom natjecat će se u dva sporta, a koristit će se 40 sportskih objekata u Zagrebu i 15 u Rijeci.

Prema riječima glavnog tajnika Organizacijskog odbora, Gordana Kožulja, organizacija će koštati 38 milijuna kuna. No, sudionici će sami plaćati kotizaciju, točnije, 65 eura po danu, čime će se pokriti troškovi organizacije.

Do početka Igara je obećana temeljita obnova dvaju Studentskih domova u Zagrebu (Stjepan Radić i Cvjetno naselje), na što će se potrošiti oko 290 milijuna kuna iz europskih fondova. Riječke gradske vlasti obećale su obnovu kampusa na Trsatu čime bi se osigurao potreban smještaj za sve sudionike.

Zanimljivo je da je gradonačelnik Bandić obećao i obnovu maksimirskog stadiona kao dio priprema za novu „Univerzijadu“. Na to bi trebalo utrošiti oko 250 milijuna kuna. U potpunosti će se obnoviti i Dom sportova te izgraditi nova multifunkcionalna dvorana na KIF-u, što će koštati sitnih pola milijarde kuna. Za sportske objekte planirano je 136 milijuna kuna. U to su uključene sanacije, rekonstrukcije i izgradnje nekolicine školskih i sportskih dvorana, nogometnog stadiona „Zagreb“, NK „Rudeš“, nogometnih igrališta i sportsko-rekreacijskih centara. Na rekreacijsko-sportskom centru Jarun planira se uređenje sportskih borilišta, tribina i popratnih sadržaja, svlačionica, klimatizacije i informatizacija dvorana, rečeno je iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

Kao pomoć u organizaciji je odlukom Vlade RH, koja je na snagu stupila 1. kolovoza prošle godine,  osnovan Organizacijski odbor na čelu s predsjednikom RH Ivom Josipovićem i predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem. Osim njih, u Odboru su i ministri unutarnjih poslova, financija, obrane, turizma, rada i poduzetništva, glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman, gradonačelnici Rijeke i Zagreba Vojko Obersnel i Milan Bandić, rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, kao i mnogi drugi visoko pozicionirani dužnosnici. Nedavno je održana i osnivačka skupština udruge „Europske sveučilišne igre Zagreb-Rijeka 2016.“ na kojoj su izabrani predstavnici koji će se brinuti o organizaciji i provođenju svih radnji kako bi igre prošle u najboljem mogućem redu.

Zaista, na papiru izgleda impresivno. Čini se kako sve institucije kojih se ovo i najmanje tiče daju svoj maksimalan doprinos. To svakako treba pohvaliti. Međutim, kako će to izgledati u praksi, to tek treba vidjeti. Zasad postoje samo nagađanja. Trenutno svi obećavaju ulaganje basnoslovnih količina novca u obnovu svih sadržaja, ali sada je 2014. godina. Do 2016. godine ostalo je još mnogo vremena, pogotovo za političare.

Ako se sva ova obećanja ispune, Europske sveučilišne igre nešto su najbolje što će se dogoditi Zagrebu i Hrvatskoj u posljednjih 20 godina. Samo da ne bude ona poznata: „Obećanje, ludom radovanje“.