(Javne) tajne studijskih programa

Magistri primarnog obrazovanja vs. magistri edukacije: Kradu li učitelji predmetnim nastavnicima posao?

https://www.shutterstock.com/image-photo/teacher-asking-her-students-question-elementary-309239105?irgwc=1&utm_medium=Affiliate&utm_campaign=Hans%20Braxmeier%20und%20Simon%20Steinberger%20GbR&utm_source=44814&utm_term=https%3A%2F%2Fpixabay.com%2Fimages%2Fsearch%2Fteacher%2F

Magistri primarnog obrazovanja, tj. učitelji razredne nastave, najčešće mogu predavati i u višim razredima osnovne škole. Magistrima edukacije pojedinog predmeta se to ne sviđa jer smatraju da učitelji razredne nastave nisu stručni kao oni te da im oduzimaju radna mjesta. Donosimo vam mišljenja studenata učiteljskih studija i nastavničkog smjera kroatistike.

Jedna od (javnih) tajni studijskih programa o kojima pišemo u sklopu istoimene serije članaka jest i ta da magistri primarnog obrazovanja (učitelji razredne nastave) mogu predavati u višim razredima osnovne škole, a da se to magistrima edukacije određenog predmeta (npr. hrvatskog jezika ili likovne kulture) ne sviđa. Naime, za vrijeme svog studija studenti na većini učiteljskih studija u Hrvatskoj mogu odabrati modul, što znači da imaju pojačanu nastavu iz određenog predmeta te da ga po završetku studija mogu predavati. To u praksi znači da na tržištu rada konkuriraju magistrima struke ili edukacije pojedinog predmeta, tj. predmetnim nastavnicima.

Pogledajmo za početak koji su to moduli. Na zagrebačkom sveučilištu su to Informatika, Hrvatski jezik, Likovna kultura i Odgojne znanosti, a nudi se i integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni Učiteljski studij sa stranim jezicima (njemački ili engleski jezik). Učiteljski studij u Osijeku također nudi tri modula: Razvojni smjer, smjer Informatika i smjer Strani jezik. Studenti Učiteljskog studija na zadarskom sveučilištu mogu birati između Hrvatskog jezika i Likovne kulture, a na Filozofskom fakultetu u Splitu između Stranoga jezika, Primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u učenju i poučavanju te Obrazovanja za održivi razvoj.

Iako modul znači da je određen predmet pojačan, ne obrađuje se jednako kao na studiju tog predmeta. Upravo je to razlog nezadovoljstva magistara edukacije. Smatraju da su oni stručniji i da su u pet godina studiranja jednog predmeta stekli puno šira znanja. 

S druge strane, magistri primarnog obrazovanja odslušali su veći broj predmeta koji se najčešće nazivaju nastavničkim kompetencijama (metodika, didaktika, psihologija i sl.), pa je moguće da su kompetentniji za rad s djecom.

Mišljenja studenata se razlikuju, a, očekivano, svatko brani svoju struku. Studentica kroatistike u Zadru Ivana rekla nam je sljedeće:

–  Smatram da magistri primarnog obrazovanja koji su završili učiteljski studij s modulom hrvatski jezik ipak ne bi trebali predavati u višim razredima osnovne škole te da se ne smije dozvoliti izjednačavanje studija hrvatskog jezika i književnosti s učiteljskim smjerom koji ima pojačani modul ponajprije zbog razlike u kompetencijama, ali i kolegijima s kojima se oba smjera susreću. 

Matea, studentica Učiteljskog studija s modulom Hrvatski jezik iz istog grada, ne slaže se s njom:

Smatram da sam dovoljno kompetentna, ali da bih se trebala više pripremati za sate nego magistri kroatistike. Mislim da studenti sa završenom kroatistikom trebaju imati prednost jer je ipak to njihovo zanimanje.

Ona navodi da bi se uvijek radije zaposlila kao učiteljica razredne nastave, ali kako ne bi propustila priliku da predaje Hrvatski:

Kad bih morala birati, prijavila bih se na mjesto učiteljice razredne nastave jer je to ipak moja primarna struka, ali bih se prijavila i za mjesto nastavnice Hrvatskog jezika jer smatram da se važno iskazati kao kompetentna i pouzdana osoba i tako si osigurati potencijalno mjesto u razrednoj nastavi.

Ivana podržava ideju da se učitelji zapošljavaju u predmetnoj nastavi ako se nitko drugi ne prijavi na natječaj:

U slučaju da se na natječaj za posao ne javi magistar hrvatskoga jezika i književnosti, trebalo bi zaposliti na isto mjesto učitelje s modulom hrvatski jezik jer su djeca i njihovo obrazovanje na prvom mjestu. Svakako, u slučaju da se magistri oba smjera jave na natječaj, prednost bi trebali imati magistri hrvatskoga jezika i književnosti.

Osim sa studenticama Kroatistike i Učiteljskog studija s modulom Hrvatski jezik, razgovarali smo s Teom, studenticom zagrebačkog Učiteljskog fakulteta koja je odabrala modul Informatiku. Evo što ona misli o svojim kompetencijama:

Osobno smatram kako sam u nešto većoj mjeri kompetentna za rad u razrednoj nastavi zato što smo za razrednu nastavu imali metodike svakog pojedinog predmeta i detaljno smo prošli kroz njih te smo imali puno više vježbi (vođenja nastavnih sati) u školama. Također smo imali i metodiku informatike, ali smo, samim time što je to samo jedan predmet, bili puno manje u vježbaonicama i nismo u tolikoj mjeri iskusili živu nastavu kao iz ostalih nastavnih premeta. Ako dobijem posao u predmetnoj nastavi kao učiteljica informatike, smatram da ću biti manje kompetentna u usporedbi s ljudima koji su studirali informatiku ili sličan smjer jer nisam stekla sva potrebna znanja na fakultetu.

Istaknula je i svoje metodičke vještine i bolju spremnost za rad u razredu jer se na njezinu fakultetu, za razliku od nekih drugih, na to itekako fokusiraju:

S druge strane, smatram da me metodičke vještine koje sam stekla prolazeći kroz sve metodike nastavnih predmeta čine boljim predavačem, što je jako važno u nastavi kako bi se učenicima kvalitetno prenijelo znanje.

Sve su se studentice na kraju složile da je najvažnije osobno zalaganje i trud kako bi se posao odradio najbolje moguće:

Sve, dakako, ovisi od osobe do osobe. Netko na učiteljskom se možda više trudio i učio nego netko na kroatistici i obrnuto.  – rekla je Matea.

U svakom slučaju, vlastiti angažman i želja za napredovanjem čine zlatnu sredinu. – složila se Tea.

Komentari na članak

Vezani članci

Career Booster logo

Upravljanje karijerom

Projekt „Career Booster" olakšava potragu za poslom

"Career Booster" održat će se od 23. do 25. svibnja na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Sudionici će imati priliku vidjeti kako izgleda rad u uspješnim kompanijama, koje su mogućnosti zapošljavanja te rješavati njihove mini case study slučajeve.

žena na razgovoru za posao

Pokažite se u najboljem svijetlu

9 stvari koje regruteri traže na razgovoru za posao

Uz naših 9 savjeta zasjat ćete na svakom razgovoru za posao.

Razgovor; izvor: https://unsplash.com/photos/-Xv7k95vOFA

Učinkovita interakcija

Kako efektivno koristiti različite komunikacijske stilove u poslovnom okruženju

Savjeti s kojima ćete razumjeti različite razgovorne stilove radi učinkovitije komunikacije.

Volonteri

SIK-ov okrugli stol

Saznajte kako volontiranjem doći do željenog posla

Dobijte širu sliku o volonterskim prilikama i mogućnostima koje vam stoje nadohvat ruke na okruglom stolu koji organizira udruga SIK u sklopu projekta „Volontiranjem do znanja za 21. stoljeće”.

https://pixabay.com/en/audience-speech-speaker-1677028/

Radionica u Info-centru za mlade

Tražiti posao je posao, naučite kako ga uspješno obaviti

U osječkom Info-centru za mlade održat će se radionica namijenjena svim onima koji žele poboljšati svoje vještine traženja posla. Prijave za sudjelovanje su u tijeku.