Međunarodno istraživanje „Eurostudent”

Studentima je potrebno više od 30 000 kuna godišnje

IRO Ninoslav Šćukanec

Visoki troškovi studiranja u hrvatskom kontekstu i velika ovisnost o obitelji kao dominantnom izvoru prihoda studenata predstavlja veliki izazov za studente koji se nalaze u nepovoljnijem socioekonomskom položaju.

Eurostudent je međunarodno istraživanje o socijalnim i ekonomskim uvjetima studentskog života koje se provodi u 30 zemalja Europskog prostora visokog obrazovanja. Nositelj nacionalnog istraživanja Eurostudent V za Hrvatsku je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH (MZOS), a Institut za razvoj obrazovanja (IRO) izradio je nacionalno izvješće. Predstavljanje izvješća održat će se 14. travnja 2016. u 10 sati u MZOS-u (Donje Svetice 38, Dvorana I u prizemlju). Predstavit će ga ministar Predrag Šustar i autori. Više detalja o događaju dostupno je na mrežnoj i Facebook stranici Instituta za razvoj obrazovanja te Facebook eventu.

Izvješće istraživanja Eurostudent V donosi, između ostalog, detaljne podatke o financijskim aspektima studiranja: ukupni semestralni troškovi studiranja po studentu u Hrvatskoj iznose u prosjeku 15 417 kn, odnosno 30 834 kn godišnje. Ti iznosi uključuju troškove života i studija. Obitelj je najučestaliji izvor za pokrivanje troškova studija za većinu studenata i kao takvog ga navodi 88% anketiranih studenata (u prosječnom iznosu od 1167 kn mjesečno). Posao kao jedan od izvora prihoda navodi nešto više od četvrtine studenata (27%) u prosječnom iznosu od 2635 kn mjesečno, a stipendije je navelo nešto manje od četvrtine studenata (23%) u prosječnom iznosu od 949 kn mjesečno.

Dostupnost i dostatnost prihoda za pokrivanje troškova studija jedan je od ključnih čimbenika koji utječe na odluku o nastavku obrazovanja na visokoškolskoj razini, ali i na uspješan završetak studija za sve one koji studiraju. Istraživanjem „Eurostudent„ prikupljaju se podaci putem kojih je moguće pratiti financijske aspekte studiranja i njihov utjecaj na jednake izglede među pojedinim skupinama studenata. – ističe Ninoslav Šćukanec, jedan od autora i urednik izvješća. 

Visoki troškovi studiranja u hrvatskom kontekstu i velika ovisnost o obitelji kao dominantnom izvoru prihoda studenata predstavlja veliki izazov za studente koji se nalaze u nepovoljnijem socioekonomskom položaju. Tako, primjerice, studenti čiji roditelji imaju osnovnoškolsko obrazovanje, rjeđe se mogu oslanjati na prihod od obitelji pa znatno češće obavljaju stalne poslove uz pomoć kojih pokrivaju najveći dio svojih troškova studija. S druge pak strane, iznadprosječne prihode od obitelji imaju studenti čiji barem jedan roditelj ima visokoškolsko obrazovanje.

Vrste i iznosi prihoda studenata značajno se razlikuju i s obzirom na završeno prethodno obrazovanje studenata. Tako studenti koji su završili strukovne škole imaju znatno više prihode od posla te znatno niže prihode od obitelji u odnosu na studente koji su završili gimnazije. Studenti koji su završili gimnazije primaju značajno viši iznos stipendija u odnosu na prosjek i u odnosu na studente koji su završili strukovne škole.

Zbog toga autori izvješća među preporukama za unapređivanje obrazovnih politika u Hrvatskoj ističu važnost usmjeravanja financijske pomoći studentima iz javnih izvora na poboljšanje položaja ranjivih skupina studenata. Naglašavaju da je bitno pomoć dodjeljivati primarno po kriteriju potrebe. Također, preporučuju da se razmotri je li omjer javnih ulaganja u neizravne oblike pomoći studentima iz subvencija (koje su univerzalno dostupne svima, ponajviše u obliku subvencija za prehranu i manjim dijelom za smještaj) i u izravne oblike pomoći stipendijama (koje bi trebale biti namijenjene najpotrebitijima) u skladu s načelom pravednosti i efikasnosti. Ovo ističu jer je najveći dio javne financijske pomoći studentima u Hrvatskoj dostupan u obliku subvencija koje su dostupne svima, među kojima ima zasigurno i onih kojima ta pomoć nije neophodna.

Komentari na članak

Vezani članci

Mapa uzroka smrti diljem svijeta

Bolest, rat ili nešto drugo?

VIDEO: Najčešći razlozi prerane smrti u državama diljem svijeta

Istraživanje objavljeno 2013. godine donosi nam razloge zašto ljudi diljem svijeta umiru prerano. U nekim državama razlozi su bolest ili automobilska nesreća, dok je u drugima krivac rat.

https://pixabay.com/en/book-old-clouds-tree-birds-bank-863418/

Rezultati istraživanja

Čitanje ima glavnu ulogu kada je u pitanju mentalno zdravlje; važnije je no što smo smatrali

Na Sveučilištu u Hong Kongu provedeno je istraživanje kojim se došlo do zapanjujućih rezultata o tome kako su čitanje i pojava demecije iznimno povezani. Saznajte zašto je dobro uvijek imati knjigu pri ruci gdje god krenuli.

Maldivi

Jačanje kapaciteta u visokom obrazovanju

FOI koordinator projekta na Maldivima vrijednog više od 700 tisuća eura

– Radi se o izvrsnoj prilici za tri europske institucije, čiji će eksperti u raznim područjima prihvatiti izazov i stvoriti jedinstven i moderan model e-učenja, a koji ćemo potom implementirati u sistem visokog školstva na Maldivima. – ističe koordinator projekta.

DATACROSS

Predstavljanje projekta na FER-u

DATACROSS otvara radna mjesta za više od 40 novih istraživača

– Ulaganja u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj među najnižima su u EU, više su nego dvostruko manja od prosjeka EU pa je u tom kontekstu značaj projekta DATACROSS posebno velik. – istaknuo je dekan FER-a.

Sveučilište u Dubrovniku

Specijalistički diplomski stručni studij

Financijski menadžment novi je studij na Sveučilištu u Dubrovniku

Od ove akademske godine Sveučilište u Dubrovniku upisuje studente na specijalistički diplomski stručni studij Financijski menadžment. Prijave traju do 20. listopada.