Predstavlja se kao idealno odredište za hrvatske studente koji žele studirati u inozemstvu

Slovenija po prvi puta Zemlja partner 11. Sajma stipendija i visokog obrazovanja

Sajam stipendija 2015. - naslovna

Na ovogodišnjem Sajmu Zemlju partnera, Sloveniju zastupat će predstavnici čak 16 institucija, uključujući sva 4 slovenska sveučilišta.

Institut za razvoj obrazovanja organizira 11. po redu Sajam stipendija i visokog obrazovanja koji će se održati 13. listopada 2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te 15. listopada 2015. na Sveučilištu u Rijeci.

Na ovogodišnjem Sajmu zemlju partnera, Sloveniju zastupat će predstavnici čak 16 institucija, uključujući sva 4 slovenska sveučilišta, odnosno Sveučilište u Ljubljani, Sveučilište u Mariboru, Sveučilište u Primorskoj te Sveučilište u Novoj Gorici.

Sudjelovanje Slovenije na Sajmu održat će se uz potporu Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta Republike Slovenije, Centra Republike Slovenije za mobilnost i europske programe obrazovanja i usavršavanja (CMEPIUS) i Veleposlanstva Republike Slovenije, koji su prepoznali važnost suradnje dviju susjednih zemalja na području visokog obrazovanja i znanosti.

Također, dr. sc. Maja Makovec Brenčič, ministrica obrazovanja, znanosti i sporta Republike Slovenije, kao i mnogi drugi ugledni gosti iz Slovenije, prisustvovat će otvorenju Sajma, a s rezultatima ove suradnje hrvatska će javnost biti detaljno upoznata kroz Sajam stipendija u Zagrebu i Rijeci.

Izdvajamo sljedeće zanimljivosti o slovenskom visokom obrazovanju te studijskim programima i mogućnostima stipendiranja dostupnima hrvatskim studentima za studiranje u Sloveniji:

- prema rang-listi svjetskih visokih učilišta Academic Ranking of World Universities (tzv. Šanghajska lista), Sveučilište u Ljubljani nalazi se među najboljih 500 u svijetu;

- Slovenija za obrazovanje izdvaja 5,7% svog BDP-a, što ju svrstava u prvih 15 država Europske unije po ulaganju u obrazovanje;

- dodatni su razlog za studiranje u Sloveniji i izdašne državne subvencije za studente koji dolaze iz država članica Europske Unije, što znači da hrvatski građani mogu studirati u Sloveniji bez plaćanja školarine na slovenskim javnim visokim učilištima na preddiplomskoj i diplomskoj razini, a subvencionirana im je i prehrana te gradski prijevoz;

- u protekloj akademskoj godini (2014/2015) u Sloveniji je studiralo više od 3600 stranih studenata (što je oko 5% ukupnog broja svih studenata), od kojih najviše ima upravo studenata iz Hrvatske (oko 800). 

Nove informacije možete pratiti putem Facebook stranice Instituta za razvoj obrazovanja.

Kako je bilo na prošlogodišnjem Sajmu stipendija i visokog obrazovanja možete vidjeti u videu. 

 

Komentari na članak

Vezani članci

Najvelikodušnije zemlje svijeta

Obrazovanje u inozemstvu

Besplatno predavanje o mogućnostima studiranja u SAD-u

Želite se obrazovati u inozemstvu? Uskoro ćete imati priliku saznati zanimljive i korisne informacije o mogućnostima studiranja u SAD-u.

Repetitor

Intervju s Borisom iz grupe Repetitor

„U privatnom životu slušamo isključivo turbo folk i ništa drugo“

Repetitor je beogradski bend koji nas 9. srpnja očekuje na Tabor Film Festivalu, a povodom toga smo razgovarali s vokalom Borisom Vlastelicom.

Sveučilište Sjever

Istaknuta važnost suradnje između znanosti i visokog obrazovanja

Potpisan sporazum o suradnji Sveučilišta Sjever i KBC-a Zagreb

Sporazum omogućuje razmjenu znanja i iskustava, stručnu i akademsku nastavu na studiju sestrinstva, mogućnosti obavljanja stručne prakse na KBC-u u sklopu drugih studijskih programa Sveučilišta i puno više.

Oliver & Gibonni

Oliver & Gibonni

VIDEO: Nova verzija videospota „Sreća“ poigrava se vječnom temom ljubavi

Lutkarski spot za duet Olivera i Gibonnija „Sreća“ režirao je Matko Petrić prema originalnoj Gibonnijevoj ideji. Radi se o aktualnom singlu sa zajedničkog albuma legendarnog splitskog dvojca – „Familija“.

Pyotr Konchalovskiy - Portret Alexandra Pushkina (1932.)

Na današnji dan

180. godišnjica smrti Aleksandra Puškina, utemeljitelja suvremene ruske književnosti

Narodni jezik, prosvjetiteljske ideje, tematika i forma njegovih djela najavili su ono što će u ruskoj književnosti u godinama nakon uslijediti, između ostalog i svima poznata djela obvezne školske literature.