Rezultati istraživanja o financijskim navikama na fakultetu

Skromni hrvatski studenti žele se educirati i putovati

rezultati istraživanja OTP banka

Studentski.hr i OTP banka proveli su veliko istraživanje financijskih navika studenata u Hrvatskoj. Kako upravljaju vlastitim financijama na fakultetu te koliko su upoznati s osnovama financijskih davanja, otkrilo ih je preko 1000. Žive skromno, a svoje bi posljednje novce iskoristili za edukaciju. Donosimo i druge zanimljive rezultate te imena dobitnika čiji su odgovori zaslužili novčanu nagradu.

Veliko istraživanje financijskih navika studenata nastalo je u studenome ove godine kao rezultat suradnje portala Studentski.hr i OTP banke. „Upravljanje vlastitim financijama na fakultetu'' istraživanje je provedeno anketom u kojoj je sudjelovalo čak 1028 studenata iz cijele Hrvatske. Studenti su odgovorili kakve su njihove financijske navike, stavovi o novcu te poznavanje bankarskih usluga. Na kraju ankete, studentima je bila ponuđena i opcija odgovora na nagradno pitanje „Na koji bi se način, po tvojem mišljenju, mogle unaprijediti bankarske usluge poput programa vjernosti OTPetica, a koje ti omogućavaju skupljanje bodova, osvajanje nagrada te edukaciju o bankarskim proizvodima?". Odgovore je ocijenila stručna komisija koju čine dva člana OTP banke i dva člana portala Studentski.hr. Analizu rezultata donosimo u odlomcima koji slijede.

Anketu su ispunjavali studenti s područja cijele Hrvatske. Iako je najveći udio, njih 46,2%, sa Sveučilišta u Zagrebu, zamjetno velik je broj (više od pola) sudionika ankete iz drugih gradova Hrvatske. U većoj je mjeri riječ o ženskoj populaciji jer studentice zauzimaju čak 71,4% ukupnog broja ispitanika. Ispitanici u dobi od 18 godina i više uglavnom žive i/ili studiraju u gradovima s više od 10 000 stanovnika.

izvor: Studentski.hr
 

U anketi su sudjelovali studenti više od 400 studija u Hrvatskoj, a pritom prednjače studenti ekonomije koji čine 10% ispitanika. Studenti prve godine studija čine najveći dio ispitanika (30,1%), no anketi su pristupali svi – studenti od prve godine do apsolventske, kao i studenti parcijalnih godina i godina studijskog mirovanja. Zanimljivost daljnjih rezultata istraživanja čini polazna točka, odnosno činjenica da mnogi ispitanici ocjenjuju vlastite prihode kućanstva prosječnima (71,2%).

 
foto: Studentski.hr
 

Slijedom spomenutog, važno je napomenuti da su ispitanici na pitanje financiranja vlastitih troškova života u najvećem dijelu odgovorili da ih financiraju roditelji, ali i povremeni poslovi koje odrađuju (42,9%). Ipak, gotovo 20% studenata financiraju isključivo roditelji, dok se ostali potpomažu i studentskim stipendijama u kombinaciji s roditeljskim financiranjem i/ili poslom. Tek 17,8% ispitanika navelo je da se financiraju sami.

Raspodjela prihoda koji su, podsjećamo, prema ocjeni ispitanika prosječni, uvelike ovisi i o mjestu stanovanja. Samo 13,5% studenata živi u domu, dok njih 36,2% živi s roditeljima. Dakle, nešto više od 50% ispitanika svaki mjesec treba izdvojiti poveći iznos za privatni smještaj. Ipak, postotak potrošnje na smještaj manji je od posljednje spomenutog. Za ispitanike najveći je izvor potrošnje hrana, i to za njih 37%. Iako gotovo 50% ispitanika na hranu troši do 500 kuna mjesečno, u jednakom postotku studenti troše od 500 do više od 1500 kuna.

 
foto: Studentski.hr
 

Društvene aktivnosti, zabava i edukacija aktivnosti su na koje 60-70% studenata svaki mjesec izdvaja do 500 kuna. Pretpostavka je da je nešto manjem iznosu za spomenuta davanja razlog činjenica da prosječni prihodi kućanstva uz veća davanja za smještaj i hranu ne mogu pokriti i ostale aktivnosti u velikoj količini. U prilog tome ide i podatak ispitanika da bez glavnih troškova uglavnom raspolažu upravo spomenutim iznosom do 500 kuna. Niti 30% ispitanih na kraju mjeseca ne raspolaže iznosom većim od 1000 kuna.

 
foto: Studentski.hr
 

Premda za većinu studenata prihodi nisu veliki, uglavnom se ne zadužuju. Čak 82,2% ispitanih nema nikakav dug, a od preostalih je „dužnika'' više od polovice onih koji koriste pozajmicu po tekućem računu. Zanimljivo je pritom da, s dugom ili bez njega, gotovo 30% studenata svojih će posljednjih 100 kuna'' dati za potrebe edukacije, što ujedno čini i odgovor s najvećim postotkom. Ostali su odgovori poput dobrog provoda, shoppinga, hrane, štednje i putovanja.

Premda ispitanici shvaćaju ozbiljnost posljednjih kuna u novčaniku i uložili bi sredstva u aktivnost kao što je edukacija, na pitanje za što im ipak najviše nedostaje novac u najvećem su postotku odgovorili – putovanja (55,8%).

Ušteda je jedan od najvažnijih načina studentskog ophođenja prema financijama kako bi preživjeli mjesec. Prema istraživanju, gotovo 40% studenata manje izlazi i ispija kave kako bi uštedjeli. Drugi načini uštede najvećim su dijelom u kupovini odjeće i obuće, prijevozu i troškovima mobitela. Kao i na pitanje za što im novac najviše nedostaje, ispitanici su dosljedno potvrdili da najvećim dijelom štede za putovanja.

foto: Studentski.hr
 

Dodatna zanimljivost financijskih navika studenata proizlazi iz činjenice da uz tehnološke prednosti i bankarske inovacije internet i mobilnog bankarstva, gotovo 70% studenata radije bira opciju plaćanja gotovinom. Pretpostavka je da razlog tome leži u potrošnji sredstava, primjerice, na hranu u menzi, ali i ostalim mjestima na kojima još uvijek nije omogućeno kartično plaćanje.

Na pitanje hoće li u budućnosti zarađivati veći iznos i raditi u struci, ispitanici uvjerljivo odgovaraju potvrdno. Čak 67% njih vjeruje u svoju struku, dok je njih 20% bez obzira na struku spremno za tržište rada. Nakon fakulteta, osim svoga novog radnog mjesta, studenti odabiru i neke prve konkretne financijske odluke. Pozitivni rezultati pokazuju da 55,5% studenata ima namjeru napraviti konkretni financijski plan, a nešto više od 30% njihovih kolega započet će svoju štednju.

 
foto: Studentski.hr
 

Premda su rezultati istraživanja financijskih navika rezultirali većinom zanimljivim i pozitivnim podacima, pitanje financijske pismenosti javlja se kao nešto manje pozitivan rezultat. Naime, na pitanja o prosječnim kamatama na štednju i minuse hrvatskih građana, studenti su u malom postotku dali zadovoljavajuće odgovore. Okvirni je postotak kamata na štednju točno napisalo 30% ispitanika, dok su kamate na minuse studentima nešto manje poznate (25%).

Na kraju ankete studentima je bilo ponuđeno nagradno pitanje o načinu unaprjeđenja bankarske usluge kao što je OTPetica. Među brojnim odgovorima, pronašla su se tri najbolja prema ocjeni stručne komisije. Dobitnici su sljedeći:

  1. 1.500,00 kn: Marko Tompos
  2. 1.000,00 kn: Ivana Perišić
  3. 500,00 kn: Tamara Mitić

Čestitke dobitnicima, a svim sudionicima hvala na sudjelovanju u jednom od najvećih istraživanja financijskih navika studenata u Hrvatskoj!

 

Komentari na članak

Vezani članci

Laganje

Neobično istraživanje

Tko najviše laže?

Najmanji postotak lažljivaca znanstvenici su utvrdili kod ljudi starijih od 60 godina, samo 1.5% lagalo je svakodnevno, dok 55% njih nije uopće lagalo.

Gledanje letka

Anketa

Istraživanje o percepciji tržišta rada među mladima

Pitanja su jednostavna, pa ćete tako brzinski imati priliku dati svoje mišljenje o iseljavanju mladih, radu u državnoj firmi, koju brojku za prvu plaću očekujete, koliko ste sigurni da ćete se zaposliti i slično.

Star trek izdanje

Kviz općeg znanja

Star Trek je tema posebnog izdanja KOZe

Proći ćete kroz „Novu generaciju“ s legendarnim kapetanom Jean Lucom Picardom, svratiti do postaje „DeepSpace Nine“, prokrstariti „Voyagerom“ i „Enterpriseom“, pogledati prema nadolazećem „Discoveryju“, prisjetiti se više ili manje uspješnih filmova iz neuništivih serijala, koji je prije točno pola stoljeća začeo vizionar Gene Roddenberry.

Novac

Male promjene za velike rezultate

Štednja na studentski način – jednostavno i bez previše odricanja

Ponekad se čini da novac samo nestaje iz novčanika i da se tu ništa ne može učiniti. No potrebno je samo malo ekonomičnije razmišljati i pametnije raspolagati svojim sredstvima.

Mačka i pas

Novo istraživanje

Jesu li psi pametniji od mačaka

Zlatni retriver ima više neurona od hijene, lava ili smeđeg medvjeda, iako takvi predatori imaju čak tri puta veći mozak. Medvjeđi je mozak deset puta veći od mozga domaće mačke, ali te dvije životinje imaju isti broj neurona.