Institut za razvoj obrazovanja

IRO: "Potrebna je promjena načina javnog financiranja visokih učilišta"

Preporuke o reformskim zahvatima u hrvatskom visokom obrazovanju

-U članku ispitujemo utjecaj financiranja visokog obrazovanja na ravnopravnost u pristupu, sudjelovanju i uspješnom završavanju studija. Na kraju dajemo preporuke za politike i prakse financiranja kojima se može unaprijediti socijalna dimenzija visokog obrazovanja. – ističe Ninoslav Šćukanec, jedan od autora članka.

Institut za razvoj obrazovanja (IRO) i suradnici objavili su znanstveni članak Student Funding and the Social Dimension in Croatian Higher Education koji je dio knjige skupine uglednih međunarodnih autora Access and Expansion Post-Massification: Opportunities and Barriers to Further Growth in Higher Education Participation. Knjigu je objavio ugledni izdavač Routledge (Taylor & Francis Group) u New Yorku i Londonu.

- U članku ispitujemo utjecaj financiranja visokog obrazovanja na ravnopravnost u pristupu, sudjelovanju i uspješnom završavanju studija. Na kraju dajemo preporuke za politike i prakse financiranja kojima se može unaprijediti socijalna dimenzija visokog obrazovanja. – ističe Ninoslav Šćukanec, jedan od autora članka.

Spomenuta knjiga analizira kako različiti sustavi visokog obrazovanja, od SAD-a i Kanade, do Europe i Azije, odgovaraju na rastuće zahtjeve za daljnjim širenjem pristupa visokom obrazovanju u trenucima kada su iscrpljeni tradicionalni putevi ulaska u visoko obrazovanje. Knjiga i članak dostupni su na linku.

IRO je ovim člankom nastavio istraživanja vezana uz financiranje i pravednost u visokom obrazovanju započeta 2010. godine U periodu od 2010. do danas izdao je seriju publikacija koja, zajedno s ovim člankom, predstavlja najsveobuhvatniji izvor podataka i analiza o financiranju visokog obrazovanja koji su ikada objavljeni u Hrvatskoj.U svojim je analizama pokazao kako se među ranjive skupine u hrvatskom visokom obrazovanju ubrajaju studenti slabije obrazovanih roditelja, studenti stariji od 21 godinu, studenti koji rade uz studij, izvanredni studenti, studenti koji imaju zdravstvenih poteškoća, studenti roditelji i studenti koji žive izvan mjesta studiranja.

Negativan utjecaj na ranjive skupine ima, primjerice, dualni sustav školarina u Hrvatskoj, jer samo redoviti studenti mogu biti oslobođeni plaćanja školarina, ali ne i izvanredni. Ujedno, među izvanrednim studentima su vrlo često oni iz ranjivih skupina. Nacionalni sustav financijske pomoći studentima isključuje izvanredne studente, pokriva relativno mali udio ukupnog broja studenata (oko 6%), a iznosi stipendija pokrivaju nizak udio u studentskim prihodima (oko 23%).

Navedene izazove moguće je otkloniti promjenom javnog financiranja visokih učilišta koje bi moglo biti strukturirano od tri dijela. Prvo, od osnovnog financiranja koje bi bilo vezano uz broj upisanih studenata. Drugo, od financiranja na osnovi rezultata koji bi se mjerili brojem onih koji su diplomirali. Pritom bi broj diplomiranih studenata iz ranjivih skupina mogao donositi veći financijski doprinos visokim učilištima. Treće, od financiranja na osnovi projekata kao komplementarnog izvora financiranja na temelju javnih natječaja koji bi bili usklađeni sa strateškim ciljevima u visokom obrazovanju i među kojima bi trebali biti i oni za unapređivanje socijalne dimenzije.

Sustav javne financijske pomoći studentima trebalo bi urediti po kriteriju potrebe. Važno je osigurati da većina onih koji mogu dokazati svoje financijske potrebe dobiju javnu financijsku pomoć u obliku stipendija. U spomenutom članku analizira se utjecaj navedenih preporuka za reformu sustava financijske pomoći studentima na javne financije kroz šest različitih scenarija koji kreću od blagog povećanja postojećih izdvajanja za visoko obrazovanje iz državnog proračuna u iznosu od 1% pa sve do mogućeg povećanja od 72%. Većina proučavanih scenarija dovela bi do povećanih javnih izdvajanja za visoko obrazovanje koja bi, usprkos povećanjima, još uvijek bila ispod prosjeka EU-28 od 1,27% BDP-a. IRO se nada da će iznesene preporuke biti uzete u obzir u daljnjim reformskim zahvatima u hrvatskom visokom obrazovanju.

Komentari na članak

Vezani članci

Sajam

Sve o stipendijama za učenike i studente na jednom mjestu

Objavljen program prvog zadarskog Sajma stipendija i visokog obrazovanja

Na Sajmu će sudjelovati više od 25 izlagača iz Hrvatske i čak osam zemalja Europe i Sjeverne Amerike: Austrija, SAD, Njemačka, Francuska, Italija, Švicarska, Slovenija te Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Sveučilište u Rijeci

Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci

S više od 100 000 kuna financirani projekti 12 riječkih studenata

Na temelju natječaja za financiranje projektnih aktivnosti Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci odabrao je 12 projekata u ukupnom iznosu od oko 100 000 kn, a u sljedećoj godini planira se financiranje još većeg broja projekata.

IRO

Sajam stipendija i visokog obrazovanja

Cirkulacija, a ne odljev mozgova

Mobilnost studenata, nastavnika ili nenastavnog osoblja visokih učilišta važna je jer donosi pozitivne pomake ne samo na individualnoj, već i na institucionalnoj, ali i široj društvenoj razini.

Sajam stipendija 2015. - naslovna

Predstavlja se kao idealno odredište za hrvatske studente koji žele studirati u inozemstvu

Slovenija po prvi puta Zemlja partner 11. Sajma stipendija i visokog obrazovanja

Na ovogodišnjem Sajmu Zemlju partnera, Sloveniju zastupat će predstavnici čak 16 institucija, uključujući sva 4 slovenska sveučilišta.

Institut za razvoj obrazovanja

Institut za razvoj obrazovanja

Preporuke MZOS-u za izmjene pravilnika o državnim stipendijama

Institut za razvoj obrazovanja predlaže nadležnom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH da se potrebna financijska sredstva za državne stipendije planiraju u državnom proračunu minimalno tri godine unaprijed.