Institut za razvoj obrazovanja

IRO: "Potrebna je promjena načina javnog financiranja visokih učilišta"

Preporuke o reformskim zahvatima u hrvatskom visokom obrazovanju

-U članku ispitujemo utjecaj financiranja visokog obrazovanja na ravnopravnost u pristupu, sudjelovanju i uspješnom završavanju studija. Na kraju dajemo preporuke za politike i prakse financiranja kojima se može unaprijediti socijalna dimenzija visokog obrazovanja. – ističe Ninoslav Šćukanec, jedan od autora članka.

Institut za razvoj obrazovanja (IRO) i suradnici objavili su znanstveni članak Student Funding and the Social Dimension in Croatian Higher Education koji je dio knjige skupine uglednih međunarodnih autora Access and Expansion Post-Massification: Opportunities and Barriers to Further Growth in Higher Education Participation. Knjigu je objavio ugledni izdavač Routledge (Taylor & Francis Group) u New Yorku i Londonu.

- U članku ispitujemo utjecaj financiranja visokog obrazovanja na ravnopravnost u pristupu, sudjelovanju i uspješnom završavanju studija. Na kraju dajemo preporuke za politike i prakse financiranja kojima se može unaprijediti socijalna dimenzija visokog obrazovanja. – ističe Ninoslav Šćukanec, jedan od autora članka.

Spomenuta knjiga analizira kako različiti sustavi visokog obrazovanja, od SAD-a i Kanade, do Europe i Azije, odgovaraju na rastuće zahtjeve za daljnjim širenjem pristupa visokom obrazovanju u trenucima kada su iscrpljeni tradicionalni putevi ulaska u visoko obrazovanje. Knjiga i članak dostupni su na linku.

IRO je ovim člankom nastavio istraživanja vezana uz financiranje i pravednost u visokom obrazovanju započeta 2010. godine. U periodu od 2010. do danas izdao je seriju publikacija koja, zajedno s ovim člankom, predstavlja najsveobuhvatniji izvor podataka i analiza o financiranju visokog obrazovanja koji su ikada objavljeni u Hrvatskoj.U svojim je analizama pokazao kako se među ranjive skupine u hrvatskom visokom obrazovanju ubrajaju studenti slabije obrazovanih roditelja, studenti stariji od 21 godinu, studenti koji rade uz studij, izvanredni studenti, studenti koji imaju zdravstvenih poteškoća, studenti roditelji i studenti koji žive izvan mjesta studiranja.

Negativan utjecaj na ranjive skupine ima, primjerice, dualni sustav školarina u Hrvatskoj, jer samo redoviti studenti mogu biti oslobođeni plaćanja školarina, ali ne i izvanredni. Ujedno, među izvanrednim studentima su vrlo često oni iz ranjivih skupina. Nacionalni sustav financijske pomoći studentima isključuje izvanredne studente, pokriva relativno mali udio ukupnog broja studenata (oko 6%), a iznosi stipendija pokrivaju nizak udio u studentskim prihodima (oko 23%).

Navedene izazove moguće je otkloniti promjenom javnog financiranja visokih učilišta koje bi moglo biti strukturirano od tri dijela. Prvo, od osnovnog financiranja koje bi bilo vezano uz broj upisanih studenata. Drugo, od financiranja na osnovi rezultata koji bi se mjerili brojem onih koji su diplomirali. Pritom bi broj diplomiranih studenata iz ranjivih skupina mogao donositi veći financijski doprinos visokim učilištima. Treće, od financiranja na osnovi projekata kao komplementarnog izvora financiranja na temelju javnih natječaja koji bi bili usklađeni sa strateškim ciljevima u visokom obrazovanju i među kojima bi trebali biti i oni za unapređivanje socijalne dimenzije.

Sustav javne financijske pomoći studentima trebalo bi urediti po kriteriju potrebe. Važno je osigurati da većina onih koji mogu dokazati svoje financijske potrebe dobiju javnu financijsku pomoć u obliku stipendija. U spomenutom članku analizira se utjecaj navedenih preporuka za reformu sustava financijske pomoći studentima na javne financije kroz šest različitih scenarija koji kreću od blagog povećanja postojećih izdvajanja za visoko obrazovanje iz državnog proračuna u iznosu od 1% pa sve do mogućeg povećanja od 72%. Većina proučavanih scenarija dovela bi do povećanih javnih izdvajanja za visoko obrazovanje koja bi, usprkos povećanjima, još uvijek bila ispod prosjeka EU-28 od 1,27% BDP-a. IRO se nada da će iznesene preporuke biti uzete u obzir u daljnjim reformskim zahvatima u hrvatskom visokom obrazovanju.

Komentari na članak

Vezani članci

Hrvatski studiji

Jedini takav na Sveučilištu u Zagrebu

Hrvatski studiji uvode novi program

Hrvatski studiji uvode program stjecanja nastavničke naobrazbe pod nazivom „Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje nastavnika“ (PPDMN). Senat Sveučilišta u Zagrebu prihvatio je program, a namijenjen je svima koji žele raditi u odgojno-obrazovnim ustanovama.

Studentski Centar u Zagrebu

Izvješće sa sjednice Hrvatskog studentskog zbora

HSZ želi omogućiti i izvanrednim studentima rad preko Student servisa, očekuju usvajanje novog zakona već na ljeto

Također, Zbor će se zalagati da za sav rad koji studenti budu obavljali preko Student servisa Studentski centri na zahtjev studenta mogu izdati potvrdu o radnom iskustvu. Jedan sat rada bit će jedan sat iskustva.

Sajam stipendija ptičja 2015

Sajam stipendija i visokog obrazovanja

Što je internacionalizacija visokog obrazovanja i zašto je važna?

Internacionalizacija visokog obrazovanja važna je jer donosi pozitivne pomake ne samo na individualnoj, već i institucionalnoj, ali i široj društvenoj razini.

Rektorat pročelje

Sjednica Rektorskog zbora

Dovodi se u pitanje edukacija na visokoobrazovnim i znanstvenim institucijama

Održana je šesta sjednica Rektorskog zbora Republike Hrvatske u tekućoj akademskoj godini. Zaključeno je da nedovoljno financiranje znanosti dovodi u pitanje provođenje nacionalne znanstvene politike.

Let MIG-om

Sajam stipendija i visokog obrazovanja

Napravite "đir" u MIG-u, pronađite slavnog dvojnika i "dejtajte" sa stipendistima na Sajmu stipendija

IRO svake godine nastoji unaprijediti Sajam i obogatiti njegovu ponudu inovativnim sadržajima i zanimljivim programom za učenike i studente. Tako će na ovogodišnjem Sajmu predstaviti inovativan program „Speed dating sa stipendistima“, a posjetitelji će imati priliku isprobati i simulator letenja te aplikaciju „Slavni dvojnik“.