Sajam stipendija u Rijeci i Zagrebu

Predstavljanje Agencije za mobilnost i programe Europske unije na Sajmu stipendija

Sajam stipendija 2015. - naslovna

Agencija će svoje programe i aktivnosti predstaviti na Sajmu stipendija i visokog obrazovanja koji će se održati 13. listopada 2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te 15. listopada 2015. na Sveučilištu u Rijeci.

Erasmus+, najveći program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport za razdoblje od 2014. do 2020. godine, osobitu pažnju posvećuje internacionalizaciji visokog obrazovanja. Agencija za mobilnost i programe EU, koja provodi program Erasmus+ na nacionalnoj razini, osiguravanjem mogućnosti za mobilnost pojedinaca i međunarodnu suradnju u području znanosti, obrazovanja, osposobljavanja i mladih, aktivno pridonosi jačanju ljudskoga i demokratskog potencijala, internacionalizaciji i konkurentnosti hrvatskog društva.

Agencija će predstaviti svoje programe i aktivnosti na Sajmu stipendija i visokog obrazovanja koji će se održati 13. listopada 2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te 15. listopada 2015. na Sveučilištu u Rijeci.

Financijskoj krizi usprkos, Europska unija pokazuje svoju usmjerenost na razvoj i ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i mlade povećavajući proračun programa Erasmus+ za 40% više u odnosu na prijašnje generacije programa. Novi koncept omogućio je veći raspon suradnje između različitih sektora, s osobitim naglaskom na suradnju s poslovnim sektorom, kao i suradnju s partnerskim zemljama – izvan granica EU-a. Program je stvoren kao instrument pomoću kojeg se ostvaruju ciljevi EU politika u obrazovanju, osposobljavanju i području mladih.

Kroz sudjelovanje u sektorskom programu, Erasmus Hrvatska prepoznata je kao snažan partner u programu i poželjno odredište mobilnosti. Brojevi mobilnosti rastu unutar novog programa Erasmus+. Što se prethodnih rezultata tiče, Hrvatska je u okviru ranijeg sedmogodišnjeg ciklusa "Programa za cjeloživotno učenje" u sektorskom programu Erasmus sudjelovala pet godina. Pristup programu ostvaren je u akademskoj godini 2009/2010, a završetkom akademske godine 2013/2014 zaključena je peta godina sudjelovanja u okviru čega je mogućnost odlazne mobilnosti iskoristilo 4189 studenata te 1057 nastavnika i nenastavnog osoblja. U tu su svrhu sudjelujuća visoka učilišta ostvarila više od 9,5 milijuna eura. Dolazna studentska mobilnost Hrvatskoj je otvorena punopravnim pristupanjem Programu za cjeloživotno učenje 2011. godine te od tada biježi brzorastuću dolaznu mobilnost u okviru koje je u tri akademske godine ostvareno 1769 mobilnosti.

Studentima su najzanimljivije odlazne destinacije Austrija, Njemačka i Italija; a osoblju Slovenija, Italija i Austrija. U obje kategorije mobilnosti prevladavaju žene, što je u skladu i s europskim prosjekom. U odnosu na europski prosjek, Hrvatska je značajno više programskih sredstava usmjeravala na potpore mobilnosti pa je prosječna potpora za studente u RH iznosila 414,69 eura, a u europskim zemljama 272 eura. Na razini europskih zemalja sudionica omjer Erasmus studenata u odnosu prema diplomiranim studentima u 2012/2013 iznosio je 5%, a hrvatski je prosjek 2,8%, što je svejedno više od prosjeka nekih većih zemalja (Poljske, Rumunjske, Velike Britanije).

Erasmus je Hrvatskoj prvi put donio masovniju mobilnost u visokom obrazovanju, što je zahtijevalo čitav niz administrativnih i organizacijskih prilagodbi; novih usluga i sadržaja; jačanja kapaciteta centralne administracije i one na visokim učilištima. ovaj je velik posao tim petogodišnjim ciklusom tek otpočet.

Kao ključna područja daljnjeg unaprjeđenja kvalitete sudjelovanja u programu, ali i kvalitete visokog obrazovanja uopće, profilirala su se sljedeća područja: potreba osnaživanja administrativnih kapaciteta ureda za međunarodnu suradnju, osiguravanja punog priznavanja razdoblja mobilnosti, jačanja internacionalne dimenzije u okviru studijskih programa, širenja pristupa mobilnosti pripadnicima skupina u nepovoljnom položaju i studentima s posebnim potrebama te potreba unaprjeđenja jezičnih vještina studenata i (ne)nastavnog osoblja. Sve navedeno podudara se i s naglascima programa Erasmus+: razvoj ključnih vještina, suradnja unutar sektora obrazovanja, osposobljavanja i mladih, kao i suradnja tih sektora s poslovnim svijetom te lokalnim i regionalnim vlastima.

Agencija za mobilnost i programe EU aktivnim informiranjem i održavanjem informativnih dana i radionica obuhvaća i mobilizira sve relevantne dionike po cjelokupnoj obrazovnoj vertikali. Osnaživanje kapaciteta, modernizacija i internacionalizacija ustanova i organizacija koje su sudjelovale u programima najveći su uspjesi Agencije. Agencija intenzivno radi na promicanju održivosti projekata kroz suradnju s lokalnom zajednicom i tržištem rada. Nastoji osigurati primjenu rezultata projekata i nakon završetka projekata, kako bi rezultati projekata doprinijeli institucionalnom razvoju i razvoju društva.

Mobilnost pojedinaca, jedan od glavnih oblika internacionalizacije, uvelike pridonosi razvoju Europskog prostora visokog obrazovanja pa Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) konkretnim mjerama snažno podupire internacionalizaciju visokog obrazovanja. MZOS podupire povećanje odlazne i dolazne mobilnosti, kao i sudjelovanja ranjivih skupina u programima međunarodne mobilnosti, opisanim u Akcijskom planu za internacionalizaciju obrazovanja 2015-2016. Provedba mjera iz Akcijskog plana financirat će se kroz program Erasmus+, Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj i Državni proračun Republike Hrvatske.

Agencija za mobilnost i programe EU dugogodišnji je partner i izlagač na Sajmu stipendija i visokog obrazovanja. Institut za razvoj obrazovanja, kao organizator Sajma, nastoji upoznati javnost s ključnim partnerskim institucijama koje će se predstaviti na Sajmu. Detaljniji prikaz postignuća i rada Agencije te više o internacionalizaciji visokog obrazovanja u Hrvatskoj dostupan je u Kolumni Instituta za razvoj obrazovanja.

Komentari na članak

Vezani članci

Citat o stranim jezicima

Istraživanje Europske komisije

Koliko jezika govori prosječni stanovnik EU?

Koliko se prosječno jezika po stanovniku govori u Europskoj uniji? Prednjači li sjever ili jug, istok ili zapad? Odgovore na ova pitanja najslikovitije je prikazao češki lingvist Jakub Marian, i to uz pomoć karte Europe.

Najvelikodušnije zemlje svijeta

Obrazovanje u inozemstvu

Besplatno predavanje o mogućnostima studiranja u SAD-u

Želite se obrazovati u inozemstvu? Uskoro ćete imati priliku saznati zanimljive i korisne informacije o mogućnostima studiranja u SAD-u.

Putovanja

Inozemna stručna praksa

Erasmus+ BlaBlaonica olakšava ostvarenje studentskog sna

Uskoro se otvara natječaj za Erasmus+ program. Ako razmišljate o prijavi, pridružite se interaktivnom predavanju o toj temi 20. svibnja u Zagrebu.

Europski seminar

Udruga Europski put

U Zagrebu održan Europski seminar

Zajedno s hrvatskom udrugom domaćinom Europski put, sudionici projekta stigli su iz devet drugih zemalja: Austrije, Bugarske, Estonije, Francuske, Italije, Latvije, Litve, Makedonije i Slovenije.

Privatnost

14 članica Europske unije optužilo Google

Google optužen za kršenje privatnosti

Google koristio podatke i komentare svojih korisnika bez njihova znanja u reklamne svrhe.