Intervju: Martin Marečić

Predstavljamo vam najtraženije zanimanje: programer

Tipkanje

Martin Marečić programer je koji radi u Ericsson Nikola Tesli i za Studentski.hr otkriva tko su programeri i što oni rade, zašto je to toliko traženo zanimanje te koje su odlike kvalitetnog programera. Detalje saznajte u nastavku.

Martin Marečić uspješno je završio Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te je odmah po završetku studija pronašao posao u struci u kompaniji Ericsson Nikola Tesla.

Danas se može reći da je programer s tri godine radnog iskustva, stoga za Studentski.hr otkriva detalje o tom zanimanju.

Tko je ustvari programer?

Programer ili developer, kako se mi radije nazivamo, građevinac je suvremenog društva. Što su građevinci za građevinu, to su i programeri za softver. Mi također sebe u šali nazivamo „žbukeri“, često zbog načina na koji ponekad radimo.

Što programer radi?

Ukratko, programer svakodnevno obavlja zadatke (taskove) koji vrlo često nisu samo pisanje programskog kôda.

Takvi zadaci uključuju analize problema, pripreme implementacije, pripremu testne okoline, testiranje implementacije i konačno kreiranje sljedeće verzije određenog softverskog proizvoda, uključujući i pisanje dokumentacije. Osim toga, često se radi i na kasnijem održavanju proizvoda ako se isti negdje koristi, jer, nemojmo zaboraviti, ne postoji softver bez bugova. :)

Kakvo je to zanimanje? Je li zanimljivo, dosadno, ponavljajuće ili potpuno suprotno?

To najviše ovisi o softveru na kojemu se radi, odnosno, u kojoj je fazi života taj softver. Ako je proizvod već dugo na tržištu i nema novih zahtjeva za njegovim poboljšanjem, onda to može biti veoma monotono jer se tu većinom radi o održavanju i ispravljanju bugova pa nema previše mjesta za kreativnost.

Srećom, tržište kreira konkurenciju pa su tako i sami kupci primorani biti kreativni, što je odlično za programere koji tada mogu pokazati svu svoju kreativnost i inovativnost. Tada ovaj posao postaje veoma zanimljiv. Isto tako, s obzirom na to da se tehnologije vrlo brzo mijenjaju, budite sigurni da ovo zanimanje nikako ne može biti dosadno, a programeri moraju konstanto obnavljati znanja kako bi bili u toku.

Kod
 
Kod; FOTO: Screenshot/Martin Marečić
 
 

Kako izgleda uobičajeni dan jednog programera?

Uobičajeni dan jednog programera počinje jutarnjom kavom s kolegama ili uz najdraži portal. Radno vrijeme u ovoj struci najčešće sami reguliramo, a ograničeni smo rokovima do kojih pojedine zadatke treba obaviti. To je dobro, ali je potrebno biti organiziran kako se ne bi sve radilo u posljednji trenutak. Također, potrebno je poznavati svoje mogućnosti i prema tome organizirati radno vrijeme, što dolazi s iskustvom.

Ukratko, dan programera ovisi o trenutnom zadatku/zadacima pa može dosta varirati ovisno o tome u kojoj je fazi taj zadatak. Još bih samo istaknuo da je efikasnije raditi manje vremena s višom koncentracijom nego ostajati prekovremeno ili se ne odmarati, zbog čega razina koncentracije i efikasnosti opada. Zbog toga i mnoge IT tvrtke svojim zaposlenicima preporučuju više manjih odmora dnevno.

Koje su odlike kvalitetnog programera?

Kvalitetan programer osoba je koja odlično logički zaključuje, neprestano se tehnički usavršava kroz učenje i pristupa problemu na inženjerski način. Na taj način najbolje se iskorištavaju sva znanja koja osoba posjeduje. Osim toga, postoji i nekoliko socijalnih osobina koje su progameru potrebne, kao što su preuzimanje i prihvaćanje odgovornosti i općenito dobra komunikacija koji su vrlo bitni za rad u timu što je najčešće slučaj kod ovog zanimanja.

Prema vašem mišljenju, zašto je to toliko traženo zanimanje?

Vrlo jednostavno, zbog toga što se trenutačno nalazimo u informatičkom dobu i svi žele biti dio toga. Da bi se želje ostvarile, potrebno je puno programera.

Naime, nakon što je Internet postao sveprisutan i dostupan, omogućena je masovna informatizacija koja je potaknula rast tržišta softvera. Nakon pojave smartphonea, tržište softvera doživjelo je svojevrsnu eksploziju pa ne čudi velika potražnja za programerima. Međutim, tržište u Hrvatskoj nije baš na razini. Naša prednost je konkurentnost zbog cijene rada te omjera kvalitete i cijene. Zato se nemojte čuditi ako ćete u hrvatskoj tvrtki raditi za vanjskog kupca.

Što biste poručili budućim programerima/studentima posljednje godine računarstva?

Moja poruka je ova: "Budite spremni na konstantno učenje i usavršavanje, budite otvoreni za mogućnost poslovnih putovanja i, na kraju, budite strpljivi. Ne očekujte odmah peteroznamenkastu plaću i za čas, kroz godinu-dvije, doći će prilika za napredak u karijeri."

Komentari na članak

Vezani članci

Domagoj Piplica

FER-ovac, tekstopisac, sportaš i sretno oženjeni otac

Domagoj Piplica: Oduvijek me živciralo što se FER-ovce smatra inženjerima bez kreativnosti!

Ako ste doista mišljenja da se sportski duh ne može spojiti s duhom nježnih pjesničkih duša, otkrit ćemo vam kako je Domagoj vrstan tekstopisac čije je stihove klapa Godimenti uglazbila u svom velikom hitu 'Nazovi me svojim'.

sara

Razgovor sa Sarom Klanjčić

„Izradom nakita od industrijskog viška pokušavam upozoriti na ogromne količine tekstilnog otpada“

Sa studenticom Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sarom Klanjčić razgovarali smo o njezinom nakitu i stanju u svijetu mode.

Naslovna

Alternativna scena

INTERVJU: Hipnotizirajući novi bend iz Varaždina

Predstavljamo vam novi varaždinski pop/alternative/electro bend Sowas!

Ništa

Intervju s dobitnicom nagrade „Mlada nada“

Diplomski rad kao kruna studiranja u jednom trenutku postao glavno oružje Karoline Zelenike

Karolina Zelenika 25-godišnja je studentica zadnje godine dvopredmetnog diplomskog studija komparativne književnosti i sociologije. Iza sebe ima diplomu iz komunikologije, a osim toga uspješna je književnica koja svoju ljubav prema pisanju manifestira na razne načine i usput stvara prekrasne tekstove.

Predsjednik HSZ-a Stjepan Ćurčić

Intervju sa Stjepanom Čurčićem

Novoizabrani predsjednik HSZ-a želi bolju informiranost studenata, umrežavanje zborova i izmjenu Zakona o radu

Stjepan Ćurčić novi je predsjednik Hrvatskog studentskog zbora i Studentskog zbora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Otkrio nam je koje planove planira provesti u oba mandata.