Intervju: Martin Marečić

Predstavljamo vam najtraženije zanimanje: programer

Tipkanje

Martin Marečić programer je koji radi u Ericsson Nikola Tesli i za Studentski.hr otkriva tko su programeri i što oni rade, zašto je to toliko traženo zanimanje te koje su odlike kvalitetnog programera. Detalje saznajte u nastavku.

Martin Marečić uspješno je završio Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te je odmah po završetku studija pronašao posao u struci u kompaniji Ericsson Nikola Tesla.

Danas se može reći da je programer s tri godine radnog iskustva, stoga za Studentski.hr otkriva detalje o tom zanimanju.

Tko je ustvari programer?

Programer ili developer, kako se mi radije nazivamo, građevinac je suvremenog društva. Što su građevinci za građevinu, to su i programeri za softver. Mi također sebe u šali nazivamo „žbukeri“, često zbog načina na koji ponekad radimo.

Što programer radi?

Ukratko, programer svakodnevno obavlja zadatke (taskove) koji vrlo često nisu samo pisanje programskog kôda.

Takvi zadaci uključuju analize problema, pripreme implementacije, pripremu testne okoline, testiranje implementacije i konačno kreiranje sljedeće verzije određenog softverskog proizvoda, uključujući i pisanje dokumentacije. Osim toga, često se radi i na kasnijem održavanju proizvoda ako se isti negdje koristi, jer, nemojmo zaboraviti, ne postoji softver bez bugova. :)

Kakvo je to zanimanje? Je li zanimljivo, dosadno, ponavljajuće ili potpuno suprotno?

To najviše ovisi o softveru na kojemu se radi, odnosno, u kojoj je fazi života taj softver. Ako je proizvod već dugo na tržištu i nema novih zahtjeva za njegovim poboljšanjem, onda to može biti veoma monotono jer se tu većinom radi o održavanju i ispravljanju bugova pa nema previše mjesta za kreativnost.

Srećom, tržište kreira konkurenciju pa su tako i sami kupci primorani biti kreativni, što je odlično za programere koji tada mogu pokazati svu svoju kreativnost i inovativnost. Tada ovaj posao postaje veoma zanimljiv. Isto tako, s obzirom na to da se tehnologije vrlo brzo mijenjaju, budite sigurni da ovo zanimanje nikako ne može biti dosadno, a programeri moraju konstanto obnavljati znanja kako bi bili u toku.

Kod
 
Kod; FOTO: Screenshot/Martin Marečić
 
 

Kako izgleda uobičajeni dan jednog programera?

Uobičajeni dan jednog programera počinje jutarnjom kavom s kolegama ili uz najdraži portal. Radno vrijeme u ovoj struci najčešće sami reguliramo, a ograničeni smo rokovima do kojih pojedine zadatke treba obaviti. To je dobro, ali je potrebno biti organiziran kako se ne bi sve radilo u posljednji trenutak. Također, potrebno je poznavati svoje mogućnosti i prema tome organizirati radno vrijeme, što dolazi s iskustvom.

Ukratko, dan programera ovisi o trenutnom zadatku/zadacima pa može dosta varirati ovisno o tome u kojoj je fazi taj zadatak. Još bih samo istaknuo da je efikasnije raditi manje vremena s višom koncentracijom nego ostajati prekovremeno ili se ne odmarati, zbog čega razina koncentracije i efikasnosti opada. Zbog toga i mnoge IT tvrtke svojim zaposlenicima preporučuju više manjih odmora dnevno.

Koje su odlike kvalitetnog programera?

Kvalitetan programer osoba je koja odlično logički zaključuje, neprestano se tehnički usavršava kroz učenje i pristupa problemu na inženjerski način. Na taj način najbolje se iskorištavaju sva znanja koja osoba posjeduje. Osim toga, postoji i nekoliko socijalnih osobina koje su progameru potrebne, kao što su preuzimanje i prihvaćanje odgovornosti i općenito dobra komunikacija koji su vrlo bitni za rad u timu što je najčešće slučaj kod ovog zanimanja.

Prema vašem mišljenju, zašto je to toliko traženo zanimanje?

Vrlo jednostavno, zbog toga što se trenutačno nalazimo u informatičkom dobu i svi žele biti dio toga. Da bi se želje ostvarile, potrebno je puno programera.

Naime, nakon što je Internet postao sveprisutan i dostupan, omogućena je masovna informatizacija koja je potaknula rast tržišta softvera. Nakon pojave smartphonea, tržište softvera doživjelo je svojevrsnu eksploziju pa ne čudi velika potražnja za programerima. Međutim, tržište u Hrvatskoj nije baš na razini. Naša prednost je konkurentnost zbog cijene rada te omjera kvalitete i cijene. Zato se nemojte čuditi ako ćete u hrvatskoj tvrtki raditi za vanjskog kupca.

Što biste poručili budućim programerima/studentima posljednje godine računarstva?

Moja poruka je ova: "Budite spremni na konstantno učenje i usavršavanje, budite otvoreni za mogućnost poslovnih putovanja i, na kraju, budite strpljivi. Ne očekujte odmah peteroznamenkastu plaću i za čas, kroz godinu-dvije, doći će prilika za napredak u karijeri."

Komentari na članak

Vezani članci

Lea Brezar

Intervju s Leom Brezar

„Knjiga nas uvlači u društvo likova koje možda ne bismo ni primijetili u stvarnom svijetu”

Popričali smo s Leom Brezar o njenom posljednjem romanu „Kradljivci sreće”, karijeri i važnosti knjiga u našim životima.

Kawasaki 3P

Intervju s kultnim bendom Kawasaki 3P

„Budite brzi kao Kawasaki i budite šareni kao trip!“

Kawasaki 3P "zagrmit će" Domom sportova 25. ožujka te će tako okruniti svoje 24 godine postojanja na hrvatskoj sceni. Porazgovarali smo s članovima ususret koncertu.

Klapa Pianissimo

Intervju s pobjednikom Festivala studentskih klapa

„Ne možeš puno pivat i na vrijeme diplomirati!”

Porazgovarali smo s Ivanom Zaradićem, članom pobjedničke klape na 6. Festivalu studentskih klapa u Zagrebu. Govorio je o motivima prijave te o sve većem utjecaju klapa na hrvatskoj glazbenoj sceni.

Andreja Rambrot

Poticajne poslovne priče mladih hrvatskih poduzetnika

„Poslovi za novce naučili su me puno manje od volonterskih poslova“

Andreji Rambrot, vlasnici tvrtke Moja Tvoja priča i brenda Pisalica, za pokretanje vlastitog obrta od neprocjenjive su važnosti bila volonterska iskustva. Nakon niza nezadovoljavajućih poslova danas radi ono što najviše voli i u čemu je najbolja – pisanje.

Lolita

Otvoreno za sve zainteresirane

Ako razmišljate o karijeri scenarista, ovim natječajem dobivate priliku života!

Natječaj je otvoren za sve koji se žele okušati u ovoj formi umjetničkog izražaja, a kandidati iz Hrvatske i ostalih zemalja regije mogu sudjelovati tako da 31. kolovoza 2015. preuzmu scenaristički zadatak.