Intervju: Martin Marečić

Predstavljamo vam najtraženije zanimanje: programer

Tipkanje

Martin Marečić programer je koji radi u Ericsson Nikola Tesli i za Studentski.hr otkriva tko su programeri i što oni rade, zašto je to toliko traženo zanimanje te koje su odlike kvalitetnog programera. Detalje saznajte u nastavku.

Martin Marečić uspješno je završio Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te je odmah po završetku studija pronašao posao u struci u kompaniji Ericsson Nikola Tesla.

Danas se može reći da je programer s tri godine radnog iskustva, stoga za Studentski.hr otkriva detalje o tom zanimanju.

Tko je ustvari programer?

Programer ili developer, kako se mi radije nazivamo, građevinac je suvremenog društva. Što su građevinci za građevinu, to su i programeri za softver. Mi također sebe u šali nazivamo „žbukeri“, često zbog načina na koji ponekad radimo.

Što programer radi?

Ukratko, programer svakodnevno obavlja zadatke (taskove) koji vrlo često nisu samo pisanje programskog kôda.

Takvi zadaci uključuju analize problema, pripreme implementacije, pripremu testne okoline, testiranje implementacije i konačno kreiranje sljedeće verzije određenog softverskog proizvoda, uključujući i pisanje dokumentacije. Osim toga, često se radi i na kasnijem održavanju proizvoda ako se isti negdje koristi, jer, nemojmo zaboraviti, ne postoji softver bez bugova. :)

Kakvo je to zanimanje? Je li zanimljivo, dosadno, ponavljajuće ili potpuno suprotno?

To najviše ovisi o softveru na kojemu se radi, odnosno, u kojoj je fazi života taj softver. Ako je proizvod već dugo na tržištu i nema novih zahtjeva za njegovim poboljšanjem, onda to može biti veoma monotono jer se tu većinom radi o održavanju i ispravljanju bugova pa nema previše mjesta za kreativnost.

Srećom, tržište kreira konkurenciju pa su tako i sami kupci primorani biti kreativni, što je odlično za programere koji tada mogu pokazati svu svoju kreativnost i inovativnost. Tada ovaj posao postaje veoma zanimljiv. Isto tako, s obzirom na to da se tehnologije vrlo brzo mijenjaju, budite sigurni da ovo zanimanje nikako ne može biti dosadno, a programeri moraju konstanto obnavljati znanja kako bi bili u toku.

Kod
 
Kod; FOTO: Screenshot/Martin Marečić
 
 

Kako izgleda uobičajeni dan jednog programera?

Uobičajeni dan jednog programera počinje jutarnjom kavom s kolegama ili uz najdraži portal. Radno vrijeme u ovoj struci najčešće sami reguliramo, a ograničeni smo rokovima do kojih pojedine zadatke treba obaviti. To je dobro, ali je potrebno biti organiziran kako se ne bi sve radilo u posljednji trenutak. Također, potrebno je poznavati svoje mogućnosti i prema tome organizirati radno vrijeme, što dolazi s iskustvom.

Ukratko, dan programera ovisi o trenutnom zadatku/zadacima pa može dosta varirati ovisno o tome u kojoj je fazi taj zadatak. Još bih samo istaknuo da je efikasnije raditi manje vremena s višom koncentracijom nego ostajati prekovremeno ili se ne odmarati, zbog čega razina koncentracije i efikasnosti opada. Zbog toga i mnoge IT tvrtke svojim zaposlenicima preporučuju više manjih odmora dnevno.

Koje su odlike kvalitetnog programera?

Kvalitetan programer osoba je koja odlično logički zaključuje, neprestano se tehnički usavršava kroz učenje i pristupa problemu na inženjerski način. Na taj način najbolje se iskorištavaju sva znanja koja osoba posjeduje. Osim toga, postoji i nekoliko socijalnih osobina koje su progameru potrebne, kao što su preuzimanje i prihvaćanje odgovornosti i općenito dobra komunikacija koji su vrlo bitni za rad u timu što je najčešće slučaj kod ovog zanimanja.

Prema vašem mišljenju, zašto je to toliko traženo zanimanje?

Vrlo jednostavno, zbog toga što se trenutačno nalazimo u informatičkom dobu i svi žele biti dio toga. Da bi se želje ostvarile, potrebno je puno programera.

Naime, nakon što je Internet postao sveprisutan i dostupan, omogućena je masovna informatizacija koja je potaknula rast tržišta softvera. Nakon pojave smartphonea, tržište softvera doživjelo je svojevrsnu eksploziju pa ne čudi velika potražnja za programerima. Međutim, tržište u Hrvatskoj nije baš na razini. Naša prednost je konkurentnost zbog cijene rada te omjera kvalitete i cijene. Zato se nemojte čuditi ako ćete u hrvatskoj tvrtki raditi za vanjskog kupca.

Što biste poručili budućim programerima/studentima posljednje godine računarstva?

Moja poruka je ova: "Budite spremni na konstantno učenje i usavršavanje, budite otvoreni za mogućnost poslovnih putovanja i, na kraju, budite strpljivi. Ne očekujte odmah peteroznamenkastu plaću i za čas, kroz godinu-dvije, doći će prilika za napredak u karijeri."

Komentari na članak

Vezani članci

foto

Studenti kreativci – predstavljamo Paulu Maleć

„Vesele narukvice su mi hobi, a ako uspijem na njima zaraditi, bit će dodatni plus“

Studentica Paula Maleć ima preciznu ruku za izradu posebnih šarenih narukvica od konca. Dezeni odmah izmame osmijeh na lice, a Paula kaže kako planira početi i s izradom ogrlica.

Radionica o ugradbenim sustavima

Radionica o ugradbenim sustavima

Budući inženjeri već sada mogu iskusiti probleme iz prakse, i to na FER-u

Treća radionica o ugradbenim sustavima u organizaciji udruge EESTEC LC Zagreb održavat će se od 21. svibnja do 1. lipnja na FER-u. Prijave za sudjelovanje otvorene su do 11. svibnja.

https://pixabay.com/en/hebei-university-of-science-and-technolo-1306651/

Doriana Tomac

Promjena faksa zbilja nije smak svijeta, a i nije tako velika stvar

Kada pričamo o ovoj temi, plivam u njoj dobro kao riba u moru. Promijenila sam faks dva puta i nijednom nisam požalila. Ova je kolumna za sve vas neodlučne koji su u zadnji tren na portalu postani student stisnuli izbor koji se nije pokazao kao baš tako dobra odluka.

Mali levijatan

Intervju s glavnim urednikom Malog Levijatana

„Motivirala nas je želja da studenti FPZG-a dobiju vlastitu platformu za objavljivanje kvalitetnih radova“

Novo uredništvo časopisa Mali Levijatan okupilo se prošloga ljeta, a nedavno je novi broj izašao iz tiska nakon sedam godina stanke. Tim smo povodom razgovarali s glavnim urednikom časopisa, Željkom Poljakom.

https://www.facebook.com/F20film/photos/p.1099850493422380/1099850493422380/?type=1&opaqueCursor=AbrzrzHYknM8gOT5m39Fmg-tCDsWc7EgQq08RShGi0LGgLhmlr8EnWh2DAkPPRtjdw9PESjTQ71c1scfjGJRQ1xY5LWrQOpsgGwNGyhFY_Ib-WQ75I_2aR0ty4jCGVEdfFBt4v6PrQQzLCPJpINr8-j-IIFY6VV-aZdvb4zKs_GGJOKJJl3SfXQZ6iazBVq9_9zuURX6PLMHYsGOKDtiCfN_3O_TucXqCxz57j0qJrw73INz04-1Ny-4MQK1NTMsid14zKXcZ2aioaq81txsHYfo8glKT8xSvQDi81ipK4NbPM_4BE9l_xLWVWuhS7y5PN5sNlnbQRDm-NbBVE7RKJ7kmYaXNqU5zEkOU_zqPCo0h0ByxkmkL5GRpU36vvbFxM0oPxrb74paYFG2Ua2tZDkF5TsBUXRvH4c135VqWentfA&theater

Kazališne adaptacije

„Sve je bilo iz ljubavi, entuzijazma, voluntarizma” – Goran Grgić o prilagodbi kazališnih predstava slijepima

Cijela priča započinje prije desetak godina jednim pozivom Grgiću i pitanjem koje će pokrenuti lavinu susreta i dogovora oko jednog – kako omogućiti da gledaju oni koji gledati ne mogu. O samom projektu progovorili su glumac Goran Grgić i Svjetlana Marijon, predsjednica Udruge Zamisli.