Neravnomjerna raspodjela stipendija u Hrvatskoj
U izvješću Eurostudent V preporuča se nositeljima obrazovne politike preispitivanje kriterija za dodjeljivanje stipendija iz javnih izvora kako bi se osiguralo da stipendije dobivaju oni koji imaju dokazivo najveću potrebu.
U izvješću Eurostudent V preporuča se nositeljima obrazovne politike preispitivanje kriterija za dodjeljivanje stipendija iz javnih izvora kako bi se osiguralo da stipendije dobivaju oni koji imaju dokazivo najveću potrebu.
Prema podacima najnovijeg istraživanja Eurostudent V stipendije je kao izvor prihoda za pokrivanje troškova studija navelo nešto manje od četvrtine hrvatskih studenata (23%). Prosječan iznos stipendija za studij u Hrvatskoj iznosi 949 kn mjesečno. Jedinice lokalne samouprave dodjeljuju stipendije u najnižim iznosima (u prosjeku 765 kn mjesečno). Nešto više iznose stipendija dodjeljuju hrvatska ministarstva (u prosjeku 908 kn mjesečno), dok visoka učilišta dodjeljuju najviše iznose stipendija (u prosjeku 1375 kn mjesečno).
Eurostudent je međunarodno istraživanje o kvaliteti studentskog života koje se provodi u 30 zemalja Europskog prostora visokog obrazovanja te prikuplja između ostalog i podatke o financijskim aspektima studiranja. Nositelj nacionalnog istraživanja Eurostudent za Hrvatsku je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH (MZOS), a Institut za razvoj obrazovanja (IRO) izradio je nacionalno izvješće.
– Budući da prema nalazima istraživanja Eurostudent V ukupni semestralni troškovi studiranja (troškovi života i studija) po studentu u Hrvatskoj iznose u prosjeku 15 417 kn, primjetno je kako prosječni mjesečni iznosi hrvatskih stipendija pokrivaju manji dio potrebnih prihoda za studij. Pored toga, relativno mali udio studenata (njih 23%) prima stipendije. „To ukazuje kako su studenti prisiljeni ostatak potrebnih prihoda osigurati iz drugih izvora, kao što su obitelj, posao, i dr. – ističe Ninoslav Šćukanec, jedan od autora i urednik izvješća Eurostudent V.
Istraživanje je također pokazalo kako su stipendije izrazito neravnomjerno raspoređene među onima koji ih dobivaju pa tako studenti sveučilišnih studija znatno češće primaju stipendiju u odnosu na studente stručnih studija. Visoki udio redovitih studenata koji ne plaćaju školarinu prima stipendiju (36%), dok izvanredni studenti (koji plaćaju školarine) ne primaju gotovo nikakav oblik stipendije. Izrazito visok udio studenata koji živi u studentskom domu prima stipendiju (53%). Nadalje, studenti koji su završili gimnaziju češće primaju stipendije u odnosu na studente koji su završili strukovne srednje škole. Izrazito visoki udio studenata koji su prvi put upisali studij s 21 godinom i više ne primaju stipendije (93%). Slično vrijedi i za studente koji imaju djecu jer njih 91% ne prima stipendije. Time je ovo istraživanje identificiralo ranjive skupine studenata koje imaju izazove u pronalaženju dostatnih prihoda za pokrivanje troškova studija.
U izvješću Eurostudent V preporuča se nositeljima obrazovne politike preispitivanje kriterija za dodjeljivanje stipendija iz javnih izvora kako bi se osiguralo da stipendije dobivaju oni koji imaju dokazivo najveću potrebu. Dodatno, potrebno je razmotriti mogućnost povećanja ukupno dostupnih stipendija iz javnih izvora kao mehanizma izravne pomoći studentima jer stipendije obuhvaćaju relativno mali udio studenata – jedan od mogućih mehanizama je preusmjeravanje jednog dijela indirektnih oblika pomoći u obliku subvencija (koje su dostupne svima) u direktne oblike pomoći u obliku stipendija (koje bi bile usmjerene najpotrebitijima). Kako bi se stipendijama obuhvatio veći udio studenata, potrebno je razraditi mehanizme koji bi potaknuli i tvrtke, zaklade i udruge na aktivnije uključivanje u stipendiranje studenata. Prema nalazima ovog istraživanja, stipendije koje dodjeljuju tvrtke, zaklade ili udruge obuhvaćaju najmanji udio od 8% među promatranim izvorima stipendija.
Predstavljanje izvješća istraživanja Eurostudent V će se održati 14. travnja 2016. u 10 sati u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH (Donje Svetice 38, Dvorana I u prizemlju). Više detalja o predstavljanju dostupno je na mrežnim i Facebook stranicama Instituta za razvoj obrazovanja i na Facebook događaju.
