Hrvatska poštanska banka i Studentski.hr proveli istraživanje

Financijska slika hrvatskog studenta: Polovica studenata nije sigurna u zaposlenje u struci, no planiraju izraditi financijski plan

Okrugli stol - naslovna

Na okruglom stolu „Financijska slika hrvatskog studenta“ objavljeni su rezultati zajedničkog istraživanja portala studentski.hr i Hrvatske poštanske banke. Čak 48,4 % studenata ne očekuje zaposlenje u struci odmah nakon završetka školovanja, dok ih 48,6 % namjerava izraditi financijski plan kako bi pravilno raspodijelili buduće prihode.

Tijekom veljače 2015. portal studentski hr i Hrvatska poštanska banka proveli su istraživanje o financijskoj slici hrvatskog studenta kako bi saznali kako se mladi studenti snalaze s financijskim izazovima. Neka od pitanja bila su o izvorima financiranja, o mogućnostima zarade, o očekivanim poslovima te o financijskim predviđanjima i planovima nakon završetka studija.

Na okruglom stolu održanom danas, 10. ožujka, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu sudjelovali su dr. sc. Marijana Ivanov (Ekonomski fakultet u Zagrebu), Leona Slatković Harčević (studentski.hr), Antea Britvić (psihologinja, HPB) i Iskra Zidanić (HPB). Predmet okruglog stola bila je analiza rezultata provedenog istraživanja. Raspravljalo se o studentskom standardu, o načinu na koji studenti upravljaju financijama, o financijskoj pismenosti te o financijskom obrazovanju.

Okrugli stol otvorio je prodekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Mislav Ante Omazić, a zatim se prisutnima obratila Lidija Martinović, viši specijalist za korporativne komunikacije u HPB-u, koja se zahvalila portalu studentski hr i drugim udrugama koje su sudjelovale u istraživanju. Pozvala je studente da i dalje predlažu kako poboljšati financijsku sliku studenata. 

U istraživanju je sudjelovalo 1330 studenata iz cijele Hrvatske. Studentice čine 65,3 % ispitanika, a ostatak (34,7 %) studenti. 60 % ispitanika studira u Zagrebu, a najveći broj ispitanika (26 %) bili su studenti 2. godine studija. Više od polovice (57 %) studenata procjenjuje prihode svojih obitelji prosječnima. Izjasnili su se kako ih uglavnom financiraju roditelji te povremeni poslovi. 

Gdje živiš?
 
FOTO: HPB
 

Rezultati koji su danas predstavljeni na okruglom stolu u organizaciji udruge Financijski klub i Hrvatske poštanske banke pokazali su kako čak 48,4 % studenata ne očekuje posao u struci odmah nakon završetka studiranja. Kažu da su spremni raditi što god bude trebalo. S druge strane, 3,3 % sudionika istraživanja uopće se ne nada poslu.

Unatoč modelima ministra Mrsića koji su u posljednje tri godine pokušavali smanjiti nezaposlenost visokoobrazovanih, Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je podatak da je čak 39 480 visokoobrazovanih osoba, (81 566 mladih u dobi od 20 do 29 godina) trenutno nezaposleno (zaključno s 19. veljače).

Upravo taj podatak objašnjava zašto 11,8 % ispitanih želi nastaviti s edukacijom nakon završetka fakulteta. Njih 33 % i dalje se nada u bolje sutra, odnosno nadaju se da će pronaći posao u struci.

Kako bi svoje praktične vještine razvili izvan fakulteta, stekli iskustvo te dobili nove reference u životopisu, čak 77,4 % sudionika volontira.

Posao u struci
 
FOTO: HPB
 

Profesorica Marijana Ivanov komentirala je da se ekonomisti nadaju poslu nakon fakulteta. Nada se izlasku iz krize u roku od tri godine. Kaže:

– Hrvatska je deindustrijalizirana zemlja, pa ne čudi da se tehnička zanimanja ne nadaju poslu, dok je javna uprava raširena, pa se ekonomisti i društvenjaci nadaju poslu.

Psihologinja iz HPB-a Antea Britvić smatra da su žene snalažljivije i da žele raditi što god treba. Smatra kako su studenti svjesni da volontiranjem stječu iskustvo. Iskra Zidanić, zaposlenica HPB-a, naglasila je kako volontiranje može pomoći da se studenti istaknu u masi. 

Leona Slatković Harčević, glavna urednica portala studentski.hr, smatra da su glavni problemi to što su se satnice za rad studenata spustile na one za srednjoškolce. Kaže da poslodavci tretiraju studente kao robu: zadržavaju ih duže i ne poštuju ih. Također, spomenula je i prodaju ugovora kao tabu temu (iako je to dio svakodnevice). Napomenula je i kako poslodavci očekuju da studenti odrađuju puno radno vrijeme iako je to nemoguće za redovne studente. Zidanić je nadodala kako su studentski poslovi rijetko povezani s fakultetom i strukom, no cijene se u životopisu jer se stječu radne navike i dodatna znanja koja mogu pomoći u svakom poslu.

Profesorica Ivanov smatra da su, unatoč bolonji, fakulteti preteoretski organizirani. Tvrdi da taj problem započinje već u srednjoj, a rješenje vidi u uvođenju više prakse u obrazovanje. Psihologinja Britvić smatra da studenti žele trošiti na edukaciju – na poslijediplomski studij ili na nastavak studiranja – samo kako bi duže radili posredstvom Studentskog centra. Glavna urednica portala studentski.hr smatra da studenti teže nastavku edukacije, upisivanju raznih tečaja ili drugih fakulteta kako ne bi završili na burzi. 

Nažalost, želja za volontiranjem ne plaća stanovanje i hranu. 29 % ispitanika odgovorilo je kako upravo na to troše i više od 1500 kuna mjesečno. Isti postotak ispitanika izdvaja između 500 i 1000 kuna mjesečno. Ovisno o mjestu studiranja, cijene stanovanja u domovima iznose između 300 i 800 kuna, a za privatne smještaje izdvaja se i više od 1500 kuna. Zbog ovakvih troškova, sve više studenata nastavlja živjeti s roditeljima, odnosno svakodnevno putuju na fakultet. Nakon podmirivanja troškova stanovanja i hrane polovici studenata (54 %) ostaje oko 500 kuna za cijeli mjesec, a oko 29 % ispitanih studenata raspolaže s od 500 do 1000 kuna. Tek 6,8 % ispitanika izjasnilo se kako raspolažu s 1500 kuna mjesečno.

S koliko novaca raspolažeš?
 
FOTO: HPB
 

Studenti su svoju želju za boljim sutra pokazali i u pitanju na što bi potrošili svojih posljednjih 100 kuna, a najviše studenata odgovorilo je da bi to bila edukacija. Nažalost, rijetki se mogu dodatno educirati osim ako te edukacije nisu ponuđene unutar fakultetskoga izvannastavnog programa ili ako ih ne nude studentske udruge.

Kako bi olakšali svojim roditeljima, studenti pribjegavaju i radu posredstvom Studentskog servisa: 38,6 % studenata svoje financije prikuplja na taj način iako se, kažu, i dalje moraju oslanjati na financijsku podršku svojih roditelja. Samo 9,5 % studenata financiraju roditelji, stipendija i posao, dok 23,6 % sudionika financiraju samo roditelji. Više od polovice sudionika (63 %) smatra da postoje prihvatljive mogućnosti zarade za studente, no treba biti uporan. Nažalost, velik broj sudionika (24,8 %) smatra kako su mogućnosti zarade loše, a čak 10,4 % sudionika smatra da se zaposliti može samo preko veze.

Za posao važna upornost
 
FOTO: HPB
 

Zadnji dio rezultata pokazao je kako se studenti suzdržavaju od zaduživanja i podizanja kredita: samo 1,5 % ispitanika razmišlja o podizanju kredita. 15,4 % ispitanika izjasnilo se kako uopće ne razmišljaju o svojoj prvoj financijskoj odluci nakon zaposlenja.

Jedan od pozitivnijih rezultata jest da malo manje od polovice studenata, odnosno 48,6 %, namjerava napraviti financijski plan i pravilno raspodijeliti buduće prihode kako bi uspjeli podmiriti troškove samostalnog života, ali i kako bi im ostalo dovoljno za ostale užitke.

Nadalje, čak 34 % studenata želi uštedjeti kako bi si priuštili stan i automobil. Njih 81,3 % odgovorilo je kako se ne zadužuju ni kada im nestane novaca, a ostatak se zadužuje samo kako bi podmirili svakodnevne troškove. 

Zadužuješ li se?
 
FOTO: HPB
 

Nadalje, Slatković Harčević smatra kako se studenti ne zadužuju jer nije realno očekivati da će im se odjednom stvoriti novac kojim će se riješiti njihov financijski problem. Smatra da studenti ipak promišljaju, stoga se ne zadužuju. Zidanić smatra da se studenti premalo bave bankama, računima i kamatama. Naglašava da su studenti u posljednje vrijeme bitni bankama, ali nedovoljno, zbog čega je publika uputila pitanje o tome što HPB nudi studentima. Zidanić naglašava kako HPB ima opciju Diplomac koja je namijenjena studentima, a Marko Petek, zaposlenik HPB-a, dodao je tekuće račune, žiroračune, m-bankarstvo te povoljnije kredite i prekoračenja. No, pitaju se jesu li male naknade i pogodnosti uopće potrebne studentima: računi se otvaraju samo kako bi se moglo raditi posredstvom SC-a, a studentima su računi za ostalo uglavnom nebitni.

Profesorica Ivanov smatra da je plaćanje gotovinom racionalnije te da je odlično napraviti financijski plan. Zidanić se izjasnila kako se zbog društva te financijskog stradanja Hrvatske povisila svijest o financijama. Nastavila je profesorica Ivanov smatrajući da je financijska pismenost potrebna; ističe razliku između financijske pismenosti i znanja: u pismenost ne spada samo znanje, već i stavovi o novcu, zaduživanju i trošenju od malih nogu. Smatra da se financijska pismenost izgrađuje kroz društvo, a tek se kasnije nadopunjuje konkretnim znanjem.

Također, profesorica smatra kako bi stručne prakse uozbiljile studente, ali i njihovu osviještenost o financijama. Kaže kako bi se trebala ostvariti komunikacija između gospodarstva, tržišta rada i fakulteta (kako bi se podigla svijest studenata). Također, predložena su i motivacijska pisma koja bi se slala prije upisa na fakultet. 

Istraživanje financijske slike hrvatskog studenta srušilo je tipičnu sliku studenta; prema njoj oni su iracionalni potrošači bez razvijene vještine štednje. Ipak, rezultati su pokazali kako studenti gaje pozitivnu sliku prema budućnosti.

Komentari na članak

Vezani članci

Savjet za Kolegu, Studentska udruga Pula

Koji je tvoj #SavjetZaKolegu?

Preporuči kolegama smještaj, dobru hranu, zabavu i fakultet u svom gradu

Svi studenti od sada mogu davati kolegama preporuke na jednom mjestu, u četiri najvažnije kategorije.

Uključivanje mladih u politiku

Pokrenimo promjene kreativnošću i inovacijama

Mladi, uključite se u politiku!

Mladi bi trebali sudjelovati u politici zato što se ona tiče i njih i zapravo određuje način na koji će živjeti. Kako bi postali bolji građani, potrebno je svojim političkim radom doprinijeti zajednici u kojoj žive i djeluju.

Institut za razvoj obrazovanja

Institut za razvoj obrazovanja upozorava na nedostatke

Novo javno sveučilište u Slavonskom Brodu?

Jeste li čuli da se otvara sveučilište u Slavonskom Brodu? Je li nam to potrebno ili nije? Institut za razvoj obrazovanja poslao je priopćenje u kojem objašnjava stvarnu situaciju u hrvatskom obrazovanju.

Come to the dark side

Studentski.hr otvara vrata svog marketinškog odjela

Prijavite se za rad u marketingu Studentskog.hr!

Ako si zainteresiran za poslove u marketingu: voditelj odjela marketinga i komunikacija, CM tima, voditelj suradnje sa studentskim organizacijama, glasnogovornik ili asistent u odjelu marketinga, pošalji svoju molbu i životopis na ivana.herceg@studentski.hr do 1.10.2014.

Studenti s fasciklima

Posao za mlade

Postani građanin svijeta uz Global TESOL college

Rasturaš engleski? Tražiš posao? Voliš putovati?