Europska unija i aktivno građanstvo

 Iza nas je godina u kojoj je Hrvatska uspjela ispuniti sve uvjete pristupanja Europskoj uniji što je posljedično dovelo do dugoočekivanog statusa punopravne članice povijesno jedinstvenog političkog i društvenog udruženja. Naime, nikada se ranije države nisu svojevoljno odlučile udružiti i osnovati niz zajedničkih institucija s ciljem donošenja odluka od zajedničkog interesa na višoj i demokratskijoj razini pa tako Europsku uniju ne možemo uspoređivati ni s jednim trenutno postojećim udruženjem poput primjerice SAD-a ili UN-a.

  EU je nastala kao zajednička želja za jednakim i održivim socijalnim i ekonomskim razvojem, a utemeljena je na načelima slobode, mira, solidarnosti, sigurnosti i bezuvjetne demokracije u čije su procese odlučivanja načelno pozvani svi građani država članica. Pa tko onda zapravo donosi odluke na razini EU? Odgovor leži u krovnim institucijama demokratski sastavljenim od svih država članica – Europskom Vijeću, Vijeću ministara, Europskom Parlamentu i Europskoj Komisiji. Europsko Vijeće tako predstavlja glavnu političku instituciju Europske unije, a sastoji se od šefova država ili vlada svih država članica.

Predstavnici se sastaju četiri puta godišnje, a na sjednicama utvrđuju ciljeve kojima težimo kao Unija kao i tijek i način njihova ostvarivanja. S druge strane nalazimo Vijeće ministara kao tijelo odgovorno za donošenje zakona, poreza ili odluke o pristupanju novih članica Uniji. Kao što mu i sam naziv govori, Vijeće je sastavljeno od ministara svih država članica, a prisutnost pojedinog ministra na sjednici ovisi o sektoru koji isti pokriva te samoj temi tj. razlogu zasjedanja (npr. Ministar poljoprivrede za poljoprivredna pitanja itd.). Tijelo čije članove direktno biraju europski građani nazivamo Europskim parlamentom, a kandidirati se za isti mogu sve političke stranke pojedinih država članica. Parlament ima niz zadaća pa tako sudjeluje u zakonodavnim procesima, ima odgovornost pri donošenju proračuna, ali i provodi nadzor nad Unijom, a posebice Europskom komisijom. Tako Europska komisija posjeduje jednu od ključnih uloga u Europskoj uniji premda su njen sastav i rad strogo kontrolirani od strane Europskog parlamenta.

Svaka država članica ima svog povjerenika u Komisiji čije pristupanje, naravno, odobrava sam Parlament. Rad Komisije temelji se na predlaganju novih zakona, kontroli provedbe politika u državama članicama te provedbi odluka usvojenih od strane Vijeća. Također, zadaća Komisije je kažnjavanje država članica kod kojih uoči odstupanja od zadanih joj političkih smjernica (prijetilo se i Hrvatskoj u nekoliko navrata).

  Kao što vidimo, premda temelj EU leži u demokraciji i sudjelovanju svih europskih građana u procesima odlučivanja ono se u praksi svodi na reprezentativan uzorak političkih predstavnika koji sjede u krovnim institucijama te čiji se izbori nastoje održati na transparentan i demokratski način. U skladu s tim, građanima se često čini kako je jedini oblik njihova sudjelovanja u procesu donošenja odluka ono u ulozi birača na parlamentarnim i inim izborima.

No je li zaista tako? Peticije, javne rasprave i skupovi, razni oblici građanskih udruženja i odbora, on-line forumi i sl. samo su neki od instrumenata kojima građani mogu sudjelovati u političkom odlučivanju i na taj način prerasti iz pasivnog u aktivno građanstvo. Premda mnogi često kritiziraju navedene instrumente kao nedovoljne, moramo priznati kako ipak uživamo privilegiju života u sistemu u kojem se za promjene ne moramo boriti  oružjem već inteligentno osmišljenim „bottom up“ pristupom. Pa tako primjerice jedan od posljednih ključnih instrumenata građanskog sudjelovanja u procesima odlučivanja Europske unije nalazimo pod pojmom  „građanske inicijative“ koja predstavlja instrument direktne demokracije kojim se građane poziva da o zakonima odlučuju izravno bez parlamenta. Ovom je inovacijom omogućeno građanima da izravno pozovu Europsku komisiju da predloži zakon od njihova interesa, za što im je potrebno ukupno milijun potpisa prikupljenih u razdoblju od godinu dana.

Pod ovim linkom možemo pronaći sve informacije o trenutno važećim inicijativama (posjetite stranicu i dajte svoj glas!) kao i upute kako pokrenuti vlastitu. No, osim gore navedenih instrumenata koji omogućuju sudjelovanje nas građana, nama je mladima ponuđen još jedan potencijalno direktniji pristup EU, a to su brojna pripravništva koje same institucije nude i često ažuriraju. Iste možemo pronaći pod ovim linkom, a sam proces prijave nije suviše kompliciran. Također, uvjeti za prijavu nisu strogi, a često je dovoljan studentski status ili pak prvostupnička diploma te znanje jednog službenog jezika Unije. Pa krenimo! Sad kada znamo kako stvari funkcioniraju na nama je da preuzmemo inicijativu i postanemo aktivni građani, a putem lokalnih pristupa ili pak onih direktnijih poput građanskih inicijativa ili pripravništva krenemo formirati vlastitu budućnost. Sretno!