Doriana Tomac

Neznanje nije isprika

https://pixabay.com/photos/technology-laptop-keyboard-computer-791029/

Apsolutno sve što nam je potrebno za svakodnevno funkcioniranje i informacije koje bi nam mogle biti potrebne udaljene su samo jednim klikom svakog trenutka od nas samih. Ali tužna je istina da što su mobiteli pametniji, to su ljudi gluplji.

Prije par dana jedan naš veliki mobilni operater lansirao je novu kampanju koja se usredotočila na negativan sadržaj na internetu i na to kako je isti prelagano dostupan djeci i mlađoj populaciji. Zvijezde s malom djecom su odmah reagirale podržavajući ovu akciju jer su se poistovjetile s navedenom situacijom. Briga za sadržaj koji konzumiraju djeca i mladi je vrlo važna, ali osobno smatram da je jednako važno naučiti istu tu djecu kritički se odnositi prema sadržajima kojima su izloženi. No, tu nailazimo na problem jer kritički odmak prema informacijama koje ulaze u naše znanje i koje uzimamo kao istinite ne zauzimaju ni odrasli, a kamoli tek djeca.

Koliko puta tijekom faksa te Wikipedija spasila? Samo si ukucao temu seminara i pronašao si članak koji ti je dao točno one informacije koje si trebao, ali s kojom cijenom? Ako uzimaš izvore s interneta kao uklesane istine, kad-tad ćeš se naći u nezahvalnoj situaciji kada će te profesor u čudu gledati i pitati Pa otkud vam ta informacija, kolegice? Ali zadnji tren i panika ne pitaju, tipkamo sve što nam padne na pamet samo da stignemo predati seminar prije isteka roka u 00:00, dodajući sve potrebne i nepotrebne veznike da bismo ispunili kvotu broja riječi.

Unutar epistemologije, filozofske discipline koja se bavi promišljanjem o znanju, pozicija fundacionalizam se bavi pitanjem na koji je način strukturirano naše znanje. Navedena teorija zastupa poziciju prema kojoj naše znanje mora imati nekakve temelje, fundamente na kojima počiva. Naše znanje sastoji se od dvije vrste opravdanja, a to su ona temeljna vjerovanja i nadgradnja na njih. Temeljna vjerovanja su ona znanja koja formiramo i dobivamo tijekom cijeloga života, dok su vjerovanja nadgradnje ona kojima dodatno pojašnjavamo temeljna vjerovanja. Kada želimo u naše znanje, tj. u temeljno vjerovanje donijeti novo znanje, odnosno nadgradnju, potrebno je to opravdati. I upravo to je kritički odmak koji nam je potreban kada dobivamo informacije s interneta. Naše znanje možemo zamisliti poput piramide s temeljnim vjerovanjima na samom dnu, a piramida se stvara dodavanjem nadgradnje.

U pomoć spomenutom dodavanju nadgradnje i opravdanja naših vjerovanja priskače kritički odnos prema informacijama s interneta. Prvi april je i ove godine iza nas, a svake godine domaći i strani portali odluče objaviti vijest koja je prvoaprilska šala. Upravo zato što znamo da je prvi april, očekujemo neslanu šalu i prema informacijama koje čitamo i koje prihvaćamo kao istine odnosimo se s kritičkim odmakom. I to činimo točno jedan dan u godini. Samo taj dan kada očekujemo neku šalu i pošalicu na naš račun, ali ne shvaćamo kako bismo se upravo tako trebali odnositi svakoga dana prema svakoj informaciji koju prihvatimo, neovisno o njezinu izvoru.

Otkako su informacije i znanje masovno dostupni samo jednim klikom, pojedinci nikada nisu bili nesposobniji za pronalazak potrebnih informacija. Apsolutno sve što nam je potrebno za svakodnevno funkcioniranje i informacije koje bi nam mogle biti potrebne udaljene su samo jednim klikom svakog trenutka od nas samih. Ali tužna je istina da što su mobiteli pametniji, to su ljudi gluplji.

U pogledu pronalaska informacija na internetu ljudi se dijele u tri kategorije, od kojih su dvije iznimno loše, no jedna kategorija je dobra a predstavnika upravo te kategorije je najmanje.

Započet ću s ljudima koji niti ne ulože nikakav trud u pronalazak informacija koje su im nadohvat ruke. To su oni pojedinci koji će u grupnom chatu ili grupi na fejsu pitati kada je određeni kolokvij jer ne znaju sami provjeriti datum u izvedbenim tablicama na webu faksa i pronaći traženu informaciju. To su pojedinci koji će zvati infopult trgovačkog centra da pitaju za radno vrijeme tijekom blagdana, a sve je objavljeno na web-stranici. To su oni pojedinci koji će nazvati trgovinu rasvjete i opisivati lampu kakvu žele prodavačici na telefon umjesto da scrollaju po njihovom web-shopu i sami pronađu ono što ih zanima.

Iako se tako ne čini, skupina koja je gora od navedene je upravo ona koja samostalno traži informacije, ali bez kritičkog odmaka prihvaća ono što pronađe kao istine. Ljudi koji odlaze iz krajnosti u krajnost te su spremni braniti svoj stav i informaciju koju nisu provjerili očekujući da svi ostali griješe. To su oni pojedinci koji se pojave s mobitelima na infopultu trgovačkog centra pitajući gdje je određeni dućan. Isti se zatvorio prije nekoliko godina, a oni se pozivaju na istinu čitajući i gledajući stari post na nekom forumu od prije nekoliko godina. Informacija je u njihovim očima automatski istinita upravo zato što su je oni pronašli na internetu. A internet je, kao što znamo, meka istinitih informacija.

Posljednja skupina je nažalost ona koja ima najmanji broj predstavnika, a to su oni koji u samostalnoj potrazi za informacijama oprezno biraju one koje će prihvatiti kao istine. Na prste jedne ruke mogla bih nabrojati s koliko sam se takvih tipova osoba do sada susrela u životu, što je vrlo tužna istina.

I kako onda možemo paziti na sadržaj kojem su izloženi mladi i pojedinci ako ne znamo niti sami kojem sadržaju možemo vjerovati na internetu? Wikipedija je ipak mjesto na kojem bilo koji pojedinac može napisati apsolutno što god želi o bilo kojoj temi, ali isto tako funkcionira i ostatak stranica. Internet je bespuće argumenata da je Zemlja ravna ploča, da se slijetanje na Mjesec nikada nije dogodilo, da biljke ne proizvode kisik nego ga samo troše, da djecu uopće ne bi trebalo cijepiti i ako to učinimo, zapravo ih dovodimo u opasnost i tako unedogled.

Vrlo jednostavno, neznanje nije isprika.

Nesposobnost pronalaska informacija nije isprika.

Olako vjerovanje u očite neistine i neprovjerene informacije nije isprika.

Zašto to dopuštaš samome sebi? Zašto se dovodiš u neugodne situacije uzimajući neprovjerene informacije kao istine? Razmisli što takav postupak govori o tebi samome i je li to poruka koju želiš slati svojim sugovornicima.

Imaš toliko mnogo toga dostupnog samo jednim klikom zašto to i ne iskoristiš? Zašto tu mogućnost toliko pogrešno upotrebljavamo?

Cijeli svijet i gotovo pa sveukupno postojeće znanje na istome nam je dostupno samo jednim klikom – pa zašto to ne bismo i iskoristili?

Komentari na članak

Vezani članci

čitanje

Sve ono što nam nitko nije rekao

13 knjiga koje se moraju pročitati prije tridesete

Svo znanje svijeta nalazi se u knjigama. Zašto ga onda ne iskoristiti? Donosimo ono najpotrebnije što svakako morate pročitati.

https://i.pinimg.com/564x/01/14/8c/01148c903bd4c1d449e9c3cdcf6d4c27.jpg

Panel rasprava u zajednici HUB385

Naučite detektirati lažne vijesti

U trenucima u kojima svatko može napisati što želi i odaslati dezinformaciju u bilo kojem smjeru, medijska pismenost igra ključnu ulogu, a educiranje je jedini način za izbjegavanje neželjenih učinaka digitalne komunikacije.

Uništenje Palmire

Bezgraničnost ljudskog nemara

FOTO: Sedam zauvijek izgubljenih povijesnih lokaliteta

Donosimo vam listu povijesnih lokaliteta koji su zbog ljudskog nemara tijekom ratova i neznanja zauvijek uništeni.

SplitMisli - logo

Mala škola kritičkog mišljenja

MašKlin, edukativni program kritičkog mišljenja, polaznicima omogućava i staž u EU parlamentu

SplitMisli poziva sve zainteresirane srednjoškolce, studente i mlade na predstavljanje njihova programa MašKlin kojem je cilj promicanje argumentirane javne rasprave o određenim društveno relevantnim temama. Polaznici će, k tome, imati priliku stažirati u EU Parlamentu u Bruxellesu, sudjelovati na ljetnoj školi Phoenix Instituta u Beču ili otići u posjet Hrvatskom saboru.

Učenje

Mala škola kritičkog mišljenja u Splitu

SplitMisli pokreće novi program neformalne edukacije

Prijavi se, uči i osvoji super nagrade!