Matea Jalžečić

Mogu li think-tankovi zaživjeti u Hrvatskoj?

Klupa pod drvetom

Treba pokušati povezati udruge takvoga kalibra na državnoj razini – ne sjedi sva pamet u Zagrebu! Moramo svi već jednom shvatiti da nas ima malo i da smo kao država mali – pa samo pogledajte na kartu gdje se nalazimo!

Nedavno se na hrvatskoj sceni pojavila udruga koja se predstavila kao udruga opisana riječima think-tank.

Meni kao mladoj osobi koja vjeruje da se puno toga može napraviti i izvan okvira političkih stranaka s kapacitetom stručnih osoba, ova informacija nije mogla pobjeći. Dobro, sama informacija, ako ne znate što napraviti s njome, nema baš nikakvoga smisla, zar ne? Pa dobro, valjalo bi onda prvo objasniti taj famozni think-tank.

Poznato je da se u hrvatskoj javnosti vole koristiti engleske inačice hrvatskih riječi, opisa i ostaloga. Bez barijera pred očima nemam baš nikakvoga problema s upotrebom engleskoga jezika dok god se ono objasni običnome narodu jer se onda inače obično koristi za čisto zamagljivanje nečega. Pa počnimo. Think-tank se, naravno, ne može doslovno prevesti u hrvatski jezik jer nije ni nastalo u našemu okruženju.

Think prema Cambridgovom online rječniku označava prvenstveno glagol koji se opisuje kao "vjerovati nešto ili imati ideju ili mišljenje" dok se za riječ tank može naći da označava "spremnik ili posudu za skladištenje". Istina, većina vas studentske populacije sigurno zna što ove dvije riječi znače. Ali postavlja se pitanje hoće li ovo zaživjeti kod nas na većoj razini unutar ljudi koji su se već profesionalno usmjerili u nekome području? Hoće li oni javno, mimo mainstream (još jedna engleska riječ) medija uspjeti na sav glas jasno i glasno reći – to i to ne valja, treba napraviti to i to?

Da se vratimo na početno pitanje. Mogu li think-tankovi zaživjeti u Hrvatskoj? Prvenstveno, da bi se došlo do barem nekakvog zaključka, treba pogledati širu sliku društva – akademsku zajednicu, političku scenu, tržište rada, obrazovanost stanovništva, je li okolina poticajna ili nepoticajna i ostale jako bitne stvari. Prvo, udruga – organizacija – skup – zbor koji će u svome opisu imati think-tank trebala bi imati stvarno pojedince koji su radom u svome području pokazali da se može iako je okolina nekada stvarno nepoticajna da je svakome pun kufer svega – to su mali ljudi u sistemu koji svojim radom izvlače većinu koja nas je utopila svojim neradom.

Naravno, treba biti spreman na svaku kritiku – zato su i bitni ti think-tankovi jer ne mislimo svi isto, ali svi imamo isti cilj – kako dovesti društveno okruženje i razinu života na veću ljestvicu. Drugo, osobe koje misle zbog svojih političkih hirova uništiti te pojedinice podmećući svašta, treba maknuti – to je ta negativna energija koja ima svoj rušilački faktor.

Treće, treba pokušati povezati udruge takvoga kalibra na državnoj razini – ne sjedi sva pamet u Zagrebu! Moramo svi već jednom shvatiti da nas ima malo i da smo kao država mali pa samo pogledajte na kartu gdje se nalazimo! Toliko mali, toliko nesložni – i to bi ti think-tankovi trebali pokazati, da se kroz skup znanja, okruglih stolova, konferencija, publiciranjem, pisanjem o zadanim temama, razmišljanjem, promišljanjem i davanjem svježih ideja može pokrenuti društveno razmišljanje na bolje. Puno toga treba srediti u našoj kući!

No, smatram ipak da do izražaja dolazi društvo kao takvo u ovoj priči. Kao i start-up tvrtka ni think-tank ne može uvijek uspjeti. Smatram da je ovo tek početak života skupova koji će ponuditi nova razmišljanja jer, naime, priroda čini svoje! Mladi ljudi sve više odlaze van, školuju se, razmjenjuju nove informacije i jako je bitno što će vjerojatno i ovakve organizacije držati na pristojnoj razini jer opet ne može u svakome selu biti think-tank jer za to treba kvalitetnoga kapaciteta. Predlažem samo onima koji će početi to raditi na taj način da se prvo okrenu obrazovanju – onda će odjek svega toga u budućnosti biti puno bolji i kvalitetniji!

Komentari na članak

Vezani članci

Studenti lopovi

Tino Deželić

Kako je hrvatski student postao novi Sanader?

Gledamo kako da zajebemo nekoga ili nešto gdje god stignemo; kako da izbjegnemo platiti parking u vrijednosti od 2 kune, izvagati jeftinije voće od onog koje zaista kupujemo, prošvercati šalabahter na ispitu. Pa kad izbjegne platiti porez od 200 000 kn ili opere veliki novac preko prijateljeve firme, takvom umu nije jasno kako je oštetio svakog od nas.

U korak sa svima

Tamara Kordovan

Dobro je sve

Primijetila sam u zadnje vrijeme ljudsku potrebu uspoređivanja s drugima. Pokušavamo ići u korak sa svima, a na kraju se ostajemo vrtjeti u krug jer svi idu u različitim smjerovima.

Izvan zidina

Vodič kroz lokacije snimanja popularne serije

FOTO: Put kroz lokacije Igre prijestolja

Arhitektura Dubrovnika poslužila je za hrvatsku verziju glavnog grada Sedam Kraljevstva Westerosa - Kraljeva Grudobrana. Tvrđava Minčeta također je jedna od odličnih lokacija koja je poslužila kao Dom Besmrtnika u gradu Quarth.

Bakljada u Zadru, 29.9.2013.

Mate Vučić

Marginaliziran, marginaliziraniji - navijač

Naime, pretpostavlja se kako među nogometnim navijačima ima prosječno 2% huligana. Uzmemo li u obzir kako su utakmice Dinama i Hajduka znale privući 30 000 gledatelja dolazimo do zaključka kako se među njima nalazi oko 600 huligana što već predstavlja masu koju je teže kontrolirati.

HNK

Praizvedba Novakove uspješnice

„Ciganin, ali najljepši“ na daskama zagrebačkog HNK-a ogoljuje društvo do same njegove srži

Ivica Buljan na daske zagrebačkog HNK-a postavlja svevremensku priču iz pera Kristijana Novaka koja zadire u sve društvene slojeve te u intimu tridesetak likova koji se na sceni pojavljuju.