Matea Jalžečić

Mentalna ekonomija – moć zemlje

Putovanje vlakom

Što patka Matilda misli u kakvome svijetu živimo, kako taj sustav nazivamo? Je li on lijevi ili desni, gornji ili donji? Bože, patka bi već pet puta preplivala Jarun dok smisli što bi moglo biti, a vjerojatno ni tada ne bi znala odgovor.

Čujem, kažu da je najgore i najnezahvalnije davati imena vremenu u kojemu živimo. Jesu li ljudi u srednjemu vijeku znali da žive u razdoblju srednjega vijeka? Jesu li ljudi u renesansi točno znali da žive u vremenu renesanse, vremenu koje je donijelo odlične svjetske majstore? Naravno da nisu.

Jedna obitelj koja je živjela na svome gospodarstvu i bavila se uzgojem na primjer ovaca, sigurno nije znala kako se zove to razdoblje ili je uopće razmišljala o istome. Zašto ovaj uvod?

Naime, često znam naići na portalima na članke koje pišu tzv. stručnjaci, tj. oni sebe smatraju stručnjacima i neki drugi smatraju ih stručnjacima (što danas znači stručnjak, dalo bi se raspravljati), a raspravljaju o tome kako se naziva ekonomski sustav u kojemu živimo ili kako bi trebao izgledati ekonomski sustav u društvu i vremenu u kojemu živimo.

Tako dolazimo do toga da je ovo neoliberalini kapitalizam; da se s jedne strane nalaze oni koji žele sve pod državnom šapom, drugi žele veću slobodu kapitala, treći se žale da masoni i različite grupacije – političke, društvene, lopovske, stranačke i ine – imaju svoj sustav unutar sustava; oni kradu, narod bos i ostale priče uz kavu. Uvijek me mučilo što je od toga istina, a što laž?

Nekako me na to potaknulo što sam umjesto Dnevnika HRT prebacila na HRT2 i gledala Tajni dnevnik patke Matilde. Zgodan mi je taj Dnevnik i nekako sam više uživala od onoga kojega svi moramo plaćati. Pa kad već moram, iako ne gledam, onda ću radije gledati patku Matildu na drugom programu, ali još uvijek unutar nacionalne televizije – kamo sreće da se ta dva dnevnika podudaraju, inače bi morala gledati Dnevnik Nove TV.

Što patka Matilda misli u kakvome svijetu živimo, kako taj sustav nazivamo? Je li on lijevi ili desni, gornji ili donji? Bože, patka bi već pet puta preplivala Jarun dok smisli što bi moglo biti, a vjerojatno ni tada ne bi znala odgovor. U toj muci između Dnevnika patke Matilde i HRT-a te nakon čitanja knjige Janka Matka „Moć zemlje“, dolazim na ideju i pomisao nije li naša ekonomija jednostavno mentalna ekonomija? Pitate se što pod time mislim – teorija sve može podnijeti, a gdje ćete više teorije od ovoga podneblja – mentalnim smatram stanje duha, u ovome slučaju duh je jednak naciji.

Ako duh može imati problema, odnosno može biti bolestan, onda i mentalno u ovome slučaju ima problema s jednom bolešću – ekonomsko-mentalna bolest. Naša mentalna ekonomija ima problema. Naši problemi nisu tako jednostavni, ali možda su jednostavni ako se pogleda kako naša nacija i naši građani razmišljaju. Puno će ih reći da nije to problem, oni gore su krivi. Drugi će mi reći da su nam sve uništili oni vani, treći će mi reći puno smo platili svoju slobodu i tako dalje i tako dalje, da bi se sve svelo na to da je netko treći kriv. Kažete, okej, opet ništa novo.

Dobro, kakve onda veze ima ta moja mentalna ekonomija i sintagma moć zemlje? Vozim se neki dan vlakom doma, naravno, vlak je poluprazan, nitko se ne vozi, što mi ponekad dobro dođe da razbistrim misli. Međutim, pogled kroz prozor ne ulijeva mi neku pretjeranu nadu. Ta obrasla polja, te male parcele. Daleko se pruža pogled na tu zemlju koja u svakome društvu igra veliku ulogu jer svaki čovjek mora jesti i uvijek će biti potrebe za hranom. I tu je naša mentalna ekonomija u teškome stanju, bolesna je, duh je slomljen. Poljoprivreda je samo jedan od segmenata koji je zaražen tom bolešću koja već dugo razara njeno tkivo i tu ne mislim samo na famoznih šest godina koje ćete stalno čuti, nego i na ono prije.

Tijelo se može malo oporaviti i stat će na noge, dobit će volju za životom, ali možda će i samo sebe uvjeriti da mu je bolje, a zapravo je stanje puno gore? I liječnik može pogriješiti, ali barem uvijek možete tražiti drugo, čak i treće mišljenje!

Stanje duha unazađuje nas, svakog sata, svake minute, svake sekunde! Povući ću paralelu te spomenuti domino efekt. Cijelo društvo ima jedan problem. Kada bi samo jedan segment bio zaražen, bilo bi to u ovakvoj situaciji odlično za nas, ali nije. Ne postoji u ovome trenutku samo jedan problem i jedno rješenje, pogotovo ne postoji, kako dosta nas želi, instant rješenje. Prema domino efektu sve se urušilo – ako se prva pločica sruši, a poslije toga i zadnja pločica, onda će se srušiti sve pločice – čista logika. No, kako onda te pločice popraviti? Prvo popraviti mentalnu ekonomiju – način razmišljanja – te vratiti moć zemlje, odnosno segment koji će nas sve izvaditi van!

Komentari na članak

Vezani članci

Dan karijera

Dan karijera Sveučilišta u Dubrovniku

Mladi, obrazovani stručnjaci potrebni su tržištu rada

- Studenti, pitajte poslodavce što vam mogu ponuditi osim plaće i okrenite razgovor za posao u svoju korist. - zaključio je panel-diskusiju Krešimir Macan.

Jarni, Boban, Vlaović slave gol

Na današnji dan

„Deutschland, Deutschland, auf wiedersehen"

„Nakon utakmice vladala je ludnica. Ljudi su pili, kolone automobila išle su po gradu i trubile, skakali smo u more... Bilo je to vrijeme velike složnosti. Nismo bili podijeljeni, nitko nije stavljao politiku, orjunaše i slične stvari u rečenicu sa sportom."

JoB

Udruga Igra

Besplatna edukacija u svrhu povećanja zaposlenosti mladih

Na besplatnu edukaciju se mogu prijaviti mladi u dobi od 18 do 29 godina te studenti završnih godina studija društveno-humanističkog usmjerenja.

Vukovar

Matej Sunara

Vukovar: ljubav prema domovini, a ne politička parada

Na današnji dan svatko od nas bi se trebao zatvoriti malo u sebe i u tišini pronaći nekakav svoj način iskazivanja poštovanja prema palim žrtvama. Ako si vjernik odi na misu i prikaži je za pale žrtve, prekriži se i pomoli, a ako si ateist upali svijeću i skrušeno se pokloni iskazujući zahvalnost. Danas se sve razlike brišu i veličina vukovarske žrtve nas ujedinjuje.

Djevojka u vlaku

Emigracija visokoobrazovanog stanovništva

Hrvatsku već desetak godina pogađa "odljev mozgova"

U protekloj godini Hrvatsku je napustilo 4770 visokoobrazovanih ljudi. Podaci dokazuju prisutnost ozbiljnog problema. Mlade intelektualce ne uspijeva zadržati naljepše more na svijetu, čisti zrak i topla klima.