Andrea Praznik

Europska unija i aktivno građanstvo

Hrvatska i EU

EU početnici nek' se bace na čitanje i razjasne sve nedoumice!

 Iza nas je godina u kojoj je Hrvatska uspjela ispuniti sve uvjete pristupanja Europskoj uniji što je posljedično dovelo do dugoočekivanog statusa punopravne članice povijesno jedinstvenog političkog i društvenog udruženja. Naime, nikada se ranije države nisu svojevoljno odlučile udružiti i osnovati niz zajedničkih institucija s ciljem donošenja odluka od zajedničkog interesa na višoj i demokratskijoj razini pa tako Europsku uniju ne možemo uspoređivati ni s jednim trenutno postojećim udruženjem poput primjerice SAD-a ili UN-a.

  EU je nastala kao zajednička želja za jednakim i održivim socijalnim i ekonomskim razvojem, a utemeljena je na načelima slobode, mira, solidarnosti, sigurnosti i bezuvjetne demokracije u čije su procese odlučivanja načelno pozvani svi građani država članica. Pa tko onda zapravo donosi odluke na razini EU? Odgovor leži u krovnim institucijama demokratski sastavljenim od svih država članica – Europskom Vijeću, Vijeću ministara, Europskom Parlamentu i Europskoj Komisiji. Europsko Vijeće tako predstavlja glavnu političku instituciju Europske unije, a sastoji se od šefova država ili vlada svih država članica.

Predstavnici se sastaju četiri puta godišnje, a na sjednicama utvrđuju ciljeve kojima težimo kao Unija kao i tijek i način njihova ostvarivanja. S druge strane nalazimo Vijeće ministara kao tijelo odgovorno za donošenje zakona, poreza ili odluke o pristupanju novih članica Uniji. Kao što mu i sam naziv govori, Vijeće je sastavljeno od ministara svih država članica, a prisutnost pojedinog ministra na sjednici ovisi o sektoru koji isti pokriva te samoj temi tj. razlogu zasjedanja (npr. Ministar poljoprivrede za poljoprivredna pitanja itd.). Tijelo čije članove direktno biraju europski građani nazivamo Europskim parlamentom, a kandidirati se za isti mogu sve političke stranke pojedinih država članica. Parlament ima niz zadaća pa tako sudjeluje u zakonodavnim procesima, ima odgovornost pri donošenju proračuna, ali i provodi nadzor nad Unijom, a posebice Europskom komisijom. Tako Europska komisija posjeduje jednu od ključnih uloga u Europskoj uniji premda su njen sastav i rad strogo kontrolirani od strane Europskog parlamenta.

Svaka država članica ima svog povjerenika u Komisiji čije pristupanje, naravno, odobrava sam Parlament. Rad Komisije temelji se na predlaganju novih zakona, kontroli provedbe politika u državama članicama te provedbi odluka usvojenih od strane Vijeća. Također, zadaća Komisije je kažnjavanje država članica kod kojih uoči odstupanja od zadanih joj političkih smjernica (prijetilo se i Hrvatskoj u nekoliko navrata).

  Kao što vidimo, premda temelj EU leži u demokraciji i sudjelovanju svih europskih građana u procesima odlučivanja ono se u praksi svodi na reprezentativan uzorak političkih predstavnika koji sjede u krovnim institucijama te čiji se izbori nastoje održati na transparentan i demokratski način. U skladu s tim, građanima se često čini kako je jedini oblik njihova sudjelovanja u procesu donošenja odluka ono u ulozi birača na parlamentarnim i inim izborima.

No je li zaista tako? Peticije, javne rasprave i skupovi, razni oblici građanskih udruženja i odbora, on-line forumi i sl. samo su neki od instrumenata kojima građani mogu sudjelovati u političkom odlučivanju i na taj način prerasti iz pasivnog u aktivno građanstvo. Premda mnogi često kritiziraju navedene instrumente kao nedovoljne, moramo priznati kako ipak uživamo privilegiju života u sistemu u kojem se za promjene ne moramo boriti  oružjem već inteligentno osmišljenim „bottom up“ pristupom. Pa tako primjerice jedan od posljednih ključnih instrumenata građanskog sudjelovanja u procesima odlučivanja Europske unije nalazimo pod pojmom  „građanske inicijative“ koja predstavlja instrument direktne demokracije kojim se građane poziva da o zakonima odlučuju izravno bez parlamenta. Ovom je inovacijom omogućeno građanima da izravno pozovu Europsku komisiju da predloži zakon od njihova interesa, za što im je potrebno ukupno milijun potpisa prikupljenih u razdoblju od godinu dana.

Pod ovim linkom možemo pronaći sve informacije o trenutno važećim inicijativama (posjetite stranicu i dajte svoj glas!) kao i upute kako pokrenuti vlastitu. No, osim gore navedenih instrumenata koji omogućuju sudjelovanje nas građana, nama je mladima ponuđen još jedan potencijalno direktniji pristup EU, a to su brojna pripravništva koje same institucije nude i često ažuriraju. Iste možemo pronaći pod ovim linkom, a sam proces prijave nije suviše kompliciran. Također, uvjeti za prijavu nisu strogi, a često je dovoljan studentski status ili pak prvostupnička diploma te znanje jednog službenog jezika Unije. Pa krenimo! Sad kada znamo kako stvari funkcioniraju na nama je da preuzmemo inicijativu i postanemo aktivni građani, a putem lokalnih pristupa ili pak onih direktnijih poput građanskih inicijativa ili pripravništva krenemo formirati vlastitu budućnost. Sretno!

Komentari na članak

Vezani članci

Spiderman

Tino Deželić

Zašto su Matiju Babića izostavili iz Avengersa ili kako je referendum izvukao komplekse na površinu

S jedne se strane nalazi ksenofobični 28-godišnji kvartovski cuger koji živi sa starcima i vrhunac tjedna mu je otići na Dinamovu tekmu protiv Hrvatskog dragovoljca sa svojom ekipom petnaestogodišnjih pubertetlija i glasno filozofirati o antihrvatstvu onih jugočetnika i komunista, a s druge ultraliberal koji u svrhu tolerancije prihvaća tuđe stereotipe i dao bi guzice samo da ga se stavi u prve redove povorke ponosa kako bi bio opće priznat kao borac za prava manjina, pacifist i moderno osviještena ličnost, a koji u isto vrijeme niti ne zna definicije navedenog

Erasmus+ programi za mlade

Andrea Praznik

Erasmus+ prilike za mlade pod povećalom

Erasmus+ novi je i pojednostavljeni program Europske Unije namijenjen posebice mladima, njihovom obrazovanju i zapošljavanju. Kao takav podijeljen je na tri glavna područja, odnosno Ključne Akcije čije ćete značajke, detaljnije objašnjene, pronaći u nastavku.

Udruga Balkanac u Beogradu

Udruga "Balkanac" protiv mržnje i netrpeljivosti među mladima u regiji

"Granica ne smije biti prepreka za sklapanje novih prijateljstava"

Udruga "Balkanac" okuplja mlade iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Zajedno žele promijeniti negativne stavove mladih i izgraditi društvo koje nije zatrovano mržnjom.

Knjižnica Hrvatskih studija

Borba protiv nelegalnosti

„Studentska buna“ udruženih grupa Hrvatskih studija

Problemi kolaju već duže vrijeme i na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, s čime brojni studenti nisu ni bili upoznati, a upravo je to bio pokretač udruženja studenata Hrvatskih studija pod imenom Studenti govore, točnije studenata filozofije, sociologije, psihologije i komunikologije.

Goran Radman i Ivo Josipović

Q.Q.

Acin božićni poklon katolicima u Hrvatskoj

Kao osoba srpskih korijena iz denacionalizirane ateističke jugoslavenske obitelji, razumljivo je da ima averziju prema Božiću te bilo kojoj drugoj vjerničkoj svetkovini.Stanković je školski primjer onoga što Željko Kerum naziva „urbani Jugoslaven“, a Nino Raspudić „Jupek“ (Jugoslaven, permisivan, kapitalist).