Lucija Vujnović

Erasmus natječaj nije „samo se prijaviš“

Learning Agreement

Erasmus uključuje studiranje u inozemstvu, ali prije toga postoji – natječaj. „Samo se prijaviš,“ govorili su oni koji ne znaju baš puno o tome. E pa, dragi moji čitatelji, dopustite da vam otvorim oči.

Erasmus je najbolje životno iskustvo, kažu svi. U tih par mjeseci obogatit ćete se na svim duhovnim razinama i eventualno nabiti koji kilogram viška jer je Erasmus život toliko osebujan i pun aktivnosti da je šteta trošiti vrijeme na kuhanje kad postoji zamrznuta pizza gotova za 3 minute.

Internet je preplavljen člancima u kojima studenti opisuju svoja iskustva života i studiranja u inozemstvu. Opisuju kako su upoznali ljude iz cijeloga svijeta i mentalno ojačali u suživotu s ljudima čija kultura smatra da je čišćenje gubitak vremena i da je kvalitetnije to vrijeme provesti moleći se pred kipom Buddhe. Dijele savjete kako izdržati nedostajanje Lijepe Naše i kako preživjeti kad zamirišu uspomene svake stope rodnog kraja i narodnih običaja.U svojim tekstovima upozoravaju na to da cijenimo ono što imamo – primjerice,  Cedevitu i Vegetu, autohtone hrvatske proizvode kojih nema u inozemstvu. Spominju razne divne stvari koje su naučili o sebi, o drugim ljudima i o drugim običajima. Kroz smijeh opisuju kako su morali 6 puta kupovati novu memorijsku karticu od 352 GB da zabilježe sva predivna mjesta koja su obišli.

Ideja cijelog programa razmjene studenata jest da mladim ljudima pokaže kako postoji život izvan fakulteta; samostalnost i put u nepoznato. Diploma u rukama bez ovoga iskustva, po mom mišljenju, je slovo i bez točke na njemu. Krnja rečenica Diplomirala. U svakom slučaju, nasjela sam na sve te članke i na petoj godini se usudila prijaviti na Erasmus program. Krajnje je vrijeme da iskoristim europske fondove kao odštetu za stres koji mi je priuštilo studiranje u Hrvatskoj.

Baš sam neki dan ovoga mjeseca, u srcu sezone toplinskoga vala, u ruci nosila 4 papira koja sam prethodno nabavljala 6 mjeseci. Četiri papira koja će mi u budućnosti, nadam se, donijeti predivno životno iskustvo. Četiri papira koja sam isprintala u 15 sekundi, a za koje sam prošla toliko državnih ureda, razgovarala s toliko djelatnika, toliko vremena utrošila na vožnju i čekanje ispred ureda tih djelatnika.

Krenimo redom...

Nemojte biti naivni kao ja. Ovaj tekst je i napisan prvenstveno sa svrhom da učite iz mojih grešaka (nema na čemu).  

FOTO: Lucija Vujnović
  • Biranje lokacije i istraživanje

Nakon što sam donijela odluku da ću ići, postavilo se pitanje: kamo? Naivno razmišljanje (moje) bilo je: Gdje u Europi mogu zamisliti svoj život?

Složila sam popis kriterija koje bih voljela da moj budući grad ispunjava.

  • Tople zime
  • U blizini mora
  • Jeftinija zemlja

I to je to. Jednostavna sam osoba, hvala što ste primijetili.

Idući korak je otvoriti tablicu u kojoj piše popis država, gradova i fakulteta s kojima moj fakultet surađuje. Dakle, prema mojim kriterijima počela sam križati gradove u kontinentu. I ostala na svega 2 grada. Moja želja je bila Barcelona, ali s njom nemamo ugovor. Idući je bio Lisabon, također ga nema u tablici. Zatim sam se odlučila za Sevillu, nije baš skroz na moru, ali barem je zima topla. I dolazimo do idućeg savjeta koji vam besplatno nudim, nema na čemu.

Lekcija naučena: možda želite otići studirati na Maldive zavaravajući sebe da ćete učiti u sjeni palme na pješčanoj plaži, ali budite objektivni prilikom odabira lokacije. Imajte svoje kriterije i držite ih se, ali budite fleksibilni prilikom odabira.

  • Izbor predmeta

Izašli su rezultati natječaja i moje je ime bilo 2. na popisu svih prijavljenih s moga fakulteta. Sevilla, zimski semestar, I'm coming! Uslijedila je sreća, veselje i čestitke bližnjih (i oni se jedva čekaju odmoriti od mene).

Međutim, iduća stavka koju sam previdjela je biranje predmeta. Logičkim slijedom razmišljanja mislila sam da je prethodno spomenuta tablica zapravo Sveto pismo. Kad sam krenula ispunjavati Learning Agreement (popis predmeta koje mislite slušati u inozemstvu i koji se mora poklapati s vašim predmetima u semestru u kojem idete),  na moje razočarenje shvatila sam da NEMA NITI JEDNOG predmeta na engleskom jeziku. Otvorila sam popis njihovih predmeta (koji sam tražila 10 sati i tijekom toga imala otvorenih 156 tabova) i vidjela hrpu nepoznatih riječi od kojih sam tek neke prepoznala iz španjolskih sapunica.

Hitno sam se uputila svojoj koordinatorici s laptopom ispod ruke ne gaseći ga da ne bih slučajno izgubila taj popis. Dočekala me nimalo ljubazno objašnjavajući mi kako očigledno nemaju predmete na engleskom jeziku. Pitala sam je kako je moguće da nemaju engleske predmete kad mi imamo s njima sklopljen ugovor što znači da bi trebalo biti predmeta za nas.

Suptilno je rekla da Španjolci vole jedino svoj španjolski jezik, kojeg smatraju svjetskim jezikom i bez znanja kojeg misle da je pomalo sramotno živjeti na kugli zemaljskoj. Tako da oni misle da, prisiljavajući studente da uče španjolski, zapravo njima rade životnu uslugu. Ne znam španjolski i ne mogu slušati predavanja na španjolskom. Morala sam promijeniti lokaciju i odlučila sam se na kraju za Kataniju (Sicilija).

Lekcija naučena: Većina informacija objavljena na web-stranicama fakulteta podložna je promjenama, potrebno je dovesti u pitanje i provjeriti te informacije. Ništa nije konačno kad je u pitanju Erasmus.

  • Administracija

Ovaj korak prožima apsolutno svaki dio ovoga procesa prije odlaska na Erasmus.

Administracija. Nije problem administracija kao takva već ljudi koji su ključni za provesti te administrativne poslove. Ponekad za dobiti običan pečat morala sam čekati satima ispred ureda da bi moj profesor došao i da bih mu za 2,5 sekunde rekla Hvala, doviđenja.

Ljudi koji rade u državnim firmama trebali bi imati osjećaj da ako ne odrade dobro svoj posao (ne mislim na igranje Solitairea), mogli bi ostati bez njega. Moja prethodno spomenuta koordinatorica, koja je plaćena isključivo za Erasmus, stisnula je pauzu na Solitaire i riješila moja detaljna pitanja i potpitanja za 3 min s 4 odgovora NE! Boli nju briga za sve jer ona ima sigurnu plaću bez obzira na to kad će doći s pauze i bez obzira na to hoće li se javljati na telefon!

Najzanimljivije je to što, barem u mom slučaju, nitko ništa ne zna. Imala sam jedno konkretno pitanje. Postavila sam pitanje ženi plaćenoj da zna odgovor na to pitanje ili barem da se potrudi saznati taj odgovor ako već ne zna (nitko je ne krivi za neznanje, ali trud da se pokušaju saznati stvari koje se ne znaju nešto je što se cijeni, tim više što smo za to plaćeni).

Rekla je samo da ne zna i usmjerila me dalje. Onda je i tajnica rekla da ni ona ne zna. Onda sam otišla samoinicijativno u profesora za kojeg sam mislila da će to znati, ni on nije znao. Na kraju sam zaključila da, s obzirom da na to da nitko ništa ne zna, očito je to izvedivo.

Očito je moguće ići u svrhu pisanja diplomskoga rada (iako mi je to u ljetnom semestru, a ne u zimskom). I ponovno se dokazala točna teorija iz prethodne točke, a to je da je sve podložno promjenama kad je riječ o Erasmusu (ako ste dovoljno uporni). Odlučila sam preuzeti volan u svoje ruke i odlučila biti iznimka. I uspjelo mi je!

Lekcija naučena: Kada morate prikupljati papire za administraciju, potrebno je imati strpljenja i dok čekate, savjetujem gledanje Prijatelja, barem ćete se nasmijati i zaboraviti na vrijeme. Osim toga, vodite se mišlju da sve to sada radite kako biste mogli ići na Erasmus i dobiti stipendiju. Mislite na iznos na računu koji će osvanuti nakon silne ove muke. Isto vrijedi i za iskustva i sva ostala bogatstva o kojima ću više znati kad se vratim s Erasmusa. 

Ne želim vas obeshrabriti ako imate namjeru otići, dapače, sigurna sam ću vam pri povratku moći pričati sve najbolje o svojem Erasmus iskustvu.

Sav ovaj proces je kao porođaj. Mukotrpan i težak, ali kad ugledate svoju mini verziju, zaboravite sve što je bilo i zavolite svaki grč i dugotrajan porođaj. Kad dođete u drugu državu, upoznate mnoštvo ljudi i procvjetate u svakom pogledu, nećete požaliti sigurno niti sekunde.

Samo vas želim upozoriti da Erasmus natječaj nije samo prijaviti se: Naoružajte se čeličnim živcima i zauzmite se za sebe i svoje želje, uz pristojan ton glasa i ljubazan nastup možete sve što zamislite, pa čak i ako drugi nisu voljni surađivati ipak vas neće imati srca odbiti. Na kraju, i to je dio ovog iskustva koje počinje već tada. A kad to savladate, jači ste i izdržljiviji za daljnje borbe koje vas čekaju u svijetu.

Komentari na članak

Vezani članci

novinari

Produljena regrutacija

Još uvijek stigneš postati član redakcije Studentskog.hr i obogatiti svoj životopis

Još uvijek možeš postati novinar Studentskog.hr ako svoju prijavu pošalješ najkasnije do 24. ožujka!

Isto

Mirela Belaj

Mazohizam ili kako studenti (i ostali) preživljavaju sezonski posao

Krivi ste svi vi koji duboko u sebi znate da škodite sebi i svom zdravlju da biste radili za nekoga tko ne mari za vas i tko vas može zamijeniti brzinom munje kad to poželi. Krivi smo svi mi jer se ponekad ne znamo na odgovarajući način izboriti za sebe i za svoja prava, a to nas u konačnici košta vlastita zdravlja, najčešće da toga uopće nismo svjesni.

Melting pot po Erasmusu

Tino Deželić

Melting pot po Erasmusu

 Upoznavanje novih ljudi na površinu izvlači potvrde pojedinim stereotipima, koliko god to iliberalno zvučalo. Ljudi Dalekog Istoka uzbude se i vade fotoaparat na samo svitanje novoga dana, Albanci i u engleski jezik uvode glas „lj“, velike države središnje i zapadne Europe uglavnom se drže izolirano i zatvoreno, Grci su hedonisti, a Česi pivopije

https://pixabay.com/en/train-station-transportation-people-2593687/

Inozemna iskustva studenata

Od Makedonije do Portugala: studenti otkrili kako izgleda studiranje izvan Hrvatske

Nerijetko se studenti odlučuju na studiranje izvan Hrvatske, a koliko se studentski život razlikuje od onoga u Hrvatskoj ispričali su nam studenti koji su skupili hrabrosti i spakirali kofere kako bi započeli svoju inozemnu avanturu.

https://pixabay.com/photos/flag-europe-switzerland-eu-2786733/

Boravak u inozemstvu

Raspisan novi krug natječaja za Erasmus+ mobilnost studenata Osječkog sveučilišta

Novi krug prijave na Erasmus+ program razmjene studenata otvorilo je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a natječaj je aktivan do 11. listopada. Donosimo vam popis potrebne dokumentacije za prijavu.