Josip Maslov

Djed Mraz je peder i Srbin

Dječji vrtić

„Molim vas da me pokušate shvatiti“, rekao je Pavel Antić predsjedavajući Stožerom za obranu hrvatskog djeteta, „djed Mraz bio je i bit će rak rana hrvatskog društva i zaslužuje prezir. Djed Mraz je litica s koje maloljetan Hrvat i Katolik skače u neizbježnu duhovnu smrt.“

„Molim vas da me pokušate shvatiti“, rekao je Pavel Antić predsjedavajući Stožerom za obranu hrvatskog djeteta, „djed Mraz bio je i bit će rak rana hrvatskog društva i zaslužuje prezir. Djed Mraz je litica s koje maloljetan Hrvat i Katolik skače u neizbježnu duhovnu smrt.“

Sumnja i nerazumijevanje su ušli u prostoriju, poput jeseni u osnovnoškolskim zadaćnicama - tiho i na prstima. Znoj se pojačano nakupljao pod pazusima okupljenih i gotovo istog trenutka opori, kiseli miris ispunio je zrak. Toliko je čuđenje vladalo među članovima Stožera da su se neki kasnije zaklinjali da im se na sredini prostorije ukazao ogromni fluorescentni upitnik.

„Vidim da me ne razumijete pa ću pokušati biti malo jasniji.“ ozbiljnim i nešto glasnijim tonom ponovno se obratio Pavel Antić članovima Stožera.

„Pojam „djed Mraz“ je komunistička umotvorina. Ispravno bi ga bilo nazivati djed Božićnjak. S obzirom na to da crvena opasnost nikad ne spava, nedopustivo je da na zagrebačkim billboardima netko reklamira „Grad djeda Mraza“. Veća uvreda bi bila jedino da „Grad djeda Mraza“ piše na ćirilici i da ne piše „djeda“ nego „deda“.

„Oprostite predsjedniče“, javio se ubogi vodoinstalater Franić iz Đakova, „za ćirilicu se slažem, ne znaš brate kud koja crta goni, ali što je uopće taj Grad djeda Mraza?“

„Hm, da… pa gledajte… cjelokupan koncept je da kroz taj grad djeteta povampireni organizatori djeci u stvarnosti prikažu dio bajke o djedu Božićnjaku. Pročitat ću vam sad dio reklamnog sadržaja sa njihove internet stranice.“

„Pa kaže, hmhm… „Moj zimski junak koji me je učio da redovito perem zubiće, spremam šlapice, slušam mamu i tatu, poštujem obitelj, učio me da čuvam svoje prijatelje, naučio me toliko malih prekrasnih stvari, potaknuo me na puno malih, ali hrabrih djela i na kraju sad kada sam odrastao nije nestao… Opet je tu sa mnom i redovito dovodi u moj dom razumijevanje, ljubav, zagrljaj, osmijeh. Djed Mraz mi danas pomaže da moja djeca žive sve te prekrasne trenutke na koje svako dijete ima pravo.“

„Na sve ovo kažem – kurac“  jezivom smirenošću izgovorio je te riječi Pavel Antić

„Što kažete? Kurac?“ šokirano je priupitao vodoinstalater Franić

„Tako je gospodo. Kurac. Već sam rekao, grad djeda Mraza bi se u stvarnosti trebao zvati Grad djeda Božićnjaka iako ni kao takav ne bi trebao postojati s obzirom da je „deda Mraz“ kapitalističko – konzumeristička, četnička i komunistička izmišljotina. Ideju o djedu Božićnjaku moramo izmijeniti.“

„Izmijeniti?“ prošaptao je neko iz mase.

„Da. Izmijeniti. Moramo reći što mislimo o korištenju nazivlja „djed Mraz“, a u skladu s tim i njegovom fizičkom i estetskom pojavom te ljudskim i ideološkim stavovima. Svaka manifestacija koja bi koristila pojam djed Mraz i još usto ga prikazivala djeci i njihovim roditeljima kao debelog komunističkog Četnika bila bi smjesta zabranjena.“

„Predsjedniče Antiću, ali što ćemo s djecom? Pa rekli ste i sami da oni tamo proživljavaju bajku. Zašto im želimo zabraniti da u njihov dom simpatični starac unese kao što u tekstu piše „razumijevanje, ljubav, zagrljaj ili osmijeh“?“ drhtećim glasom rekao je već ostarjeli invalid u kolicima i legendarni branitelj Pranjić.

„Osiguranje, molim vas ispratite Pranjića - u pizdu materinu.“

„Važna politička pitanja ne smiju patiti zbog patetičnih sranja kao što su ljubav, razumijevanje ili dječja sreća. Djeci na kraju krajeva treba objasniti kako stvari stoje. Ne želimo da naša djeca mrze, dakako, ali želimo da budu spremna već sutra stati za nišan.“

„Tako je predsjedniče živ bio.“  urlali su okupljeni.

„Dakle, nakon referenduma o pederima, a nadamo se uskoro i referenduma o ćirilici smatram da moramo početi što je moguće prije sa skupljanjem potpisa za referendum o djedu Mrazu.“

„Opet referendum?“

„Da. Referendum je potreban. Uvjerit ću vas sada gospodo da je djed Božićnjak utjelovljenje svih problema tmurne hrvatske današnjice.“

„Točka broj jedan. Djed mraz nosi crveno odijelo. Crvena boja je opasna i podsjeća na komunizam.“

„Ni bikovi ne vole crvenu boju“ uzviknuo je legendarni Štico.

„Da, ok, smiri doživljaj Štico. Hmhm moj prijedlog je da bi djed Božićnjak trebao biti obučen u crno odijelo s bijelim obrubom.“

„Ali predsjedniče Antiću. To bi moglo izazvati sumnje kod javnosti!?“  još jednom je hrabro istupio vodoinstalater Franić

„Kao što znate crna boja koristila se mnogo prije Drugog svjetskog rata pa s tim ne bi trebalo biti problema. Ista argumentacija kao u slučaju Joea Šimunića. To prolazi. Tu nema problema.“

„Živio predsjednik!!!“ vikala je sada već naelektrizirana gomila.

„Hvala, hvala. Idemo dalje“ samodopadno je odgovorio na ovacije veliki hrvatski sin i predsjednik Stožera Pavel Antić. 

„Točka broj dva. Crvena boja je za žene. Djed Božićnjak je muškarac i u crvenom izgleda kao peder. Ako ćemo birati riječi možemo reći da izgleda kao latentni peder i tu spora ne smije biti. Za Božićnjaka stoga moramo naći adekvatnu ženu koju će ljudi vezivati uz njegov lik i djelo. Željka Markić je po meni idealan kandidat. Crno odijelo plus Željka Markić i možemo javnost lako uvjeriti u ispravnost Božićnjakovog seksualnog opredjeljenja.“

„Željka bi mogla biti ambasadorica djeda Božićnjaka“  javio se pomalo drsko iz pozadine tip kojeg su zvali Švajnštajger.

„Bravo. Jako dobro razmišljate – bit će ambasadorica djeda Božićnjaka. Željka je velika Katolkinja i to je dobro Zna se da katolički nauk poziva na mir, toleranciju, skrb o bližnjemu svome i u ime tih vrijednosti zatrt ćemo pedera u djedu Božićnjaku.“

„Pederu djedu Mra… Božićnjaku nije mjesto u našim redovima. Živio hetero Božićnjak“ viknuo je izvjesni Marković.

„Živio hetero Božićnjak“  ponovila je za Markovićem oznojena rulja. 

„Dobro, dobro smirite se. Treća točka je možda i najvažnija. Njihov „Mraz“ ima bradu. Između krajiškog Četnika s mačetom i rakijom u ruci i ovog pederskog djeda s rumenim obrazima i ispucalim kapilarama po nosu ne vidim razliku. Naš djed Božićnjak bit će svježe obrijan i s prekrasno očuvanim tenom. Četnički "look" djeda Božićnjaka je blasfemija.“

„Zašto je luk blasfemija? Ja volim luk.“  javio se Marković.

„Markoviću skoncentriraj se.“ dobacio mu je posprdno Švajnštajger.

„Onda, jeste li za to da naši pravnici unesu sve navedene prijedloge pa da započnemo sa skupljanjem potpisa?“  upitao je heroj Pavel Antić.

„Jesmooooo. U ime svijetle hrvatske budućnosti. U ime naše djece.“  grmio je još dugo u jednoglasju Stožer za obranu krhkog hrvatskog djeteta.

Komentari na članak

Vezani članci

Advent u Zagrebu - Naslovna

Božićna čarolija

Advent u Zagrebu kroz oči jedne studentice

Advent u Zagrebu sigurno je pojam koji ste čuli nebrojeno puta u posljednjih mjesec dana i o kojem ćete slušati još neko vrijeme. Bilo da ste sami doživjeli tu božićnu čaroliju ili tek planirate, pročitajte kako ga je doživjela jedna studentica.

Sveučilište u Zadru

Studentski zbor Sveučilišta u Zadru

Sjednica Hrvatskog studentskog zbora u Zadru

Sjednici će nazočiti predsjednici i zamjenici svih Studentskih zborova na nacionalnoj razini (Osijek, Zagreb, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik, Mostar te Veleučilišta i visoke škole Republike Hrvatske).

Anđelo mladi HDZ-ov uhljeb

Tino Deželić

Ekskluzivno: Otkrivamo pojedinosti o budućim planovima mladog studenta prava

Anđelo Perković-Lovson: Novi heroj u obrani hrvatskog integriteta: „Ja ću biti političar“, nakon intenzivnog razmišljanja u dramatičnoj pauzi od dvije sekunde i bez grča na licu, otmjeni se student prava odlučio na posve atipičan i revolucionaran potez, rijetko viđen u hrvatskoj politici: za 0 kuna, na tuđi račun, zaraditi desetke tisuća i to u svega nekoliko minuta promatranja ostalih kako rade.

zure u nekaj

Istraživanje OECD-a "How's Life?"

Hrvati ne vjeruju javnim institucijama i ljudima koji ih okružuju

Danska, Finska, Norveška, Švicarska i Švedska zemlje su u kojima je prisutno veliko povjerenje u institucije i okolinu. Nimalo šokantno, no Hrvatska se ne može pohvaliti s previsokim stupnjem povjerenja u institucije i u ljude.

Studentski prosvjedi 1968

Sorbus Aucuparia

1968. vs 2014.: pronađi razlike!

Idemo se sada igrati jedne igre. Ja ću vam ispričati jednu priču. Priči je zajedničko mjesto održavanja, ali godina nije. Tko prvi pogodi - dobit će diplomu bez posla.