Na današnji dan

Rođendan češkog književnika koji je stvorio robota, znanstvenu fantastiku i modernu bajku

Čapek - naslovna
Pogledaj fotogaleriju
Citat
Citat
Citat
Citat
Citat

+9

Karel Čapek, najpoznatiji češki pisac, rođen je na današnji dan. No bio je on i više od pisca. Filozof, novinar, kreativac i mislilac koji je cijeloga života tragao za pravdom.

Na današnji dan slavimo rođendan književnika koji nam je bajkama uljepšao djetinjstvo, a ostalim nas djelima danas potiče na razmišljanje o osnovnim životnim pitanjima, kao i fantastičnoj stvarnosti te posljedicama razvoja znanosti i tehnologije. Riječ je o Karelu Čapeku, rođenom 9. siječnja 1890. u mjestu Malé Svatoňovice. Najpoznatiji je češki pisac u svijetu, najistaknutiji pisac međuratnoga razdoblja u Češkoj te jedan od začetnika moderne bajke, kao i znanstvene fantastike. Iza njegovih se djela kriju razne zanimljivosti manje poznate široj javnosti koje vam donosimo u nastavku.

Iako ga ponajprije poznajemo i ističemo kao književnika, Čapek je bio veliki ljubitelj filozofije. Štoviše, studirao je filozofiju u Pragu, Berlinu i Parizu, a gotovo sva literarna djela prožeta su filozofskim mislima. U svijet je književnosti krenuo zajedno s bratom Josefom, inače slikarom, koji mu je i oslikao nekoliko knjiga.

Terminator; FOTO: Flickr

Već prvo samostalno djelo donijelo mu je svjetsku popularnost. Riječ je o (crno)utopijskoj drami R. U. R. (Rossum’s Universal Robots, 1920). Prvo je to djelo, a i prvi put uopće, u kojemu se spominje riječ robot te sama predodžba o takvome mehanizmu. Samu je riječ osmislio Čapek. Izveo ju je iz češke riječi za ropstvo, prisilni rad [češ. roboti = rob, radnik za teške poslove]. Moglo bi se reći kako je on stvorio robota. Štoviše, njegov bi se robot danas smatrao kiborgom. Naime, priča je to o znanstveniku koji otkriva kako stvoriti čovjekoliki stroj, puno precizniji i pouzdaniji od čovjeka. Roboti se počinju masovno proizvoditi u tvornicama kako bi izvršavali teške poslove za svoje gospodare, no, slično kao što se dogodilo 60 godina kasnije u Terminatoru, okrenuli su se protiv svojih vlasnika i odlučili uništiti ljudsku rasu. Djelo je Čapeku poslužilo kao svojevrsni kritički prikaz djelovanja znanstvenih otkrića i tehnološkog napretka na čovjeka.

U duhu je skepticizma razmatrao pitanja istine, slobode te smisla ljudskoga djelovanja u pripovijetkama Raspeti na raskrižju (1921) i Mučne priče (1921). Antologijom je prepjeva Francusko pjesništvo novoga doba (1920) utjecao na krug mladih pjesnika avangardista Devětsila. Dvadesetih je godina pisao dramske i romaneskne utopije: Tvornica apsolutnoga (1922), Slučaj Makropulos (1922), Krakatit (1924) i Adam Stvoritelj (1927). Veliki je uspjeh postigao putopisnom prozom, posebno Pisma iz Engleske (1924), kao i zbirkama feljtona, kolumna i kozerija. Bavio se i novinarstvom. Okušao se i u pisanju detektivske priče Pripovijetkama iz jednog i drugog džepa (1929). Najzrelijim se ostvarenjem smatra njegova romaneskna trilogija Hordubal (1933), Meteor (1934) i Običan život (1934), prikaz triju aspekata znanja u kojima razrađuje problem identiteta i misterij osnovnih ljudskih pobuda, propitkuje ljudsku psihu i istinu.

Masaryk i Čapek; FOTO: Wikimedia

Čapek je vjerovao u demokraciju te čitavog života tragao za pravdom. Vjera u demokraciju bila je jedan od izvora prijateljstva između njega i Tomáša Masaryka. Iz prijateljstva nastalo je i biografsko djelo Razgovori s T. G. Masarykom (1928 – 1935), vrijedan izvor podataka iz života ovih dviju istaknutih čeških ličnosti. Kad je nacistička Njemačka sredinom 1930-ih počela ugrožavati Čehoslovačku, napisao je nekoliko radova kako bi upozorio i potaknuo na mobilizaciju svoje sunarodnjake, a kao reakciju na fašizam napisao je utopijsko-alegorijski roman Rat sa salamanderima (1936) te drame Bijela bolest (1937) i Majka (1938).

Bajke je počeo pisati tijekom I. svjetskog rata, a najpoznatija je Poštarska bajka. Netipična je to priča o ljubavi i jednome poštaru koji jako dobro i predano radi svoj posao. Uz zanimljive likove poštanskih patuljaka, Čapek je bajku ispunio krajobrazima svoje domovine. Njegova bajka nema tipičnih likova, nema stereotipa, nema nasilja. Cijela je bajka okrenuta svojoj osnovnoj ideji – važnosti i snazi ljubavi.

U našoj fotogaleriji pročitajte neke od Čapekovih mudrih misli i upijte dio njegove mudrosti.

Komentari na članak

Vezani članci

dječak čita

Svjetske priče za djecu

10 bajki za koje možda još niste čuli

Bajke se pričaju po cijelom svijetu, no odrastajući, svako dijete od svojih roditelja čuje samo one poznate u folkloru njegova naroda. Mi pak donosimo popis svjetskih bajki za koje do danas zasigurno niste ni čuli da postoje.

Ohrid

Filozofijada u Makedoniji

Studenti filozofskih i filoloških fakulteta okupit će se u Ohridu

Filozofijada 2018. okupit će mlade iz jugoistočne Europe, ali ovaj put u Ohridu. Događaj će se odvijati od 28. travnja do 3. svibnja natjecanjima u sportu, debati i kvizovima. Prijave traju do 20. veljače 2018.

Judith Butler

Na današnji dan

Rođena ikona aktivizma i rodnih studija Judith Butler

Početkom 1990-ih njezino tumačenje roda i spola kao konstrukta donijelo je revoluciju u području feminističkih i rodnih studija, a Judith Butler postala je omiljena figura i među akademicima i među aktivistima.

Pavao Pahljina

Učenje stvaranjem

Hrvatski „start-up” STEMI inovativnim paukom robotom postigao uspjeh svjetskih razmjera

STEMI je uspješni hrvatski „start-up” čiji je prvi proizvod prepoznat diljem svijeta. Nudeći nesvakidašnje iskustvo učenja, on potiče inovatora u svakome, a o njegovoj viziji slušat ćemo na konferenciji „Should I Stay or Shoud I Go”.

FFDI

Nova odluka Senata

Filozofski fakultet Družbe Isusove postao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu

Suradnja između spomenutog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu postoji još od 1997. godine otkada se njegovi studijski programi izvode u sklopu Hrvatskih studija. Ipak, inicijativa za potpuno priključenje došla je s više strana.