Koliko su Hrvati ljubazni, čemu se podsmjehuju i kako je studirati u Hrvatskoj – otkrivaju Erasmusovci

Studenti koji su došli iz drugih zemalja na Erasmus u Hrvatsku otkrili su nam koliko su Hrvati ljubazni te koje su pozitivne ili negativne strane studiranja u Hrvatskoj. Naši sugovornici bili su Maria iz Italije, Nizozemka Natali i Martin koji dolazi iz Češke. Svima je poveznica to što su došli baš kod nas kako bi prikupili lijepe uspomene i nova životna iskustva.  

Na naše iznenađenje, nitko od njih nije doživio niti jedno ozbiljno loše iskustvo tijekom boravka u Hrvatskoj. No, Maria nam je otkrila kako se ljudi često znaju podsmjehivati kada općenito Talijani govore engleskim jezikom zbog njihova naglaska te kako joj to zapravo ne smeta jer smatra da to nije nešto što se ne može ispraviti ili što bi utjecalo na budućnost bilo u kojem smislu.

Kada smo ih upitali imaju li zamjerke ili pohvale na naš sustav studiranja, to pitanje kao da su jedva dočekali. Svima smeta što postoje segmenti studiranja koji nisu baš usko povezani s budućom karijerom ili s interesima pojedinaca. Također, smatraju da je jedan od većih problema nedovoljno razmotren proces sastavljanja rasporeda. Mnogo se vremena izgubi u pauzama koje traju minimalno sat vremena te također spominju jutarnju nastavu učinkovitiju negoli popodnevnu smjenu. Sa smiješkom govore kako im ipak jedna dulja pauza dobro dođe za odlazak u menzu, no bolje bi im bilo kada bi morali biti od ranog jutra pa do 15 sati svaki dan, nego ponekad biti na fakultetu do 20 ili 21 sat zbog velikih pauza. Sljedeći propust, po njihovu skromnom mišljenju, jest evidencija dolazaka. Mnogo studenata u današnje vrijeme mora raditi kako bi mogli nastaviti svoje školovanje te smatraju kako bi profesori trebali popustiti te dopustiti studentima da sami odluče što je najbolje za njih, pa ako ne polože kolegij, to je problem samog studenta ili studentice. Također, kao manu navode kako pri sastavljanju rasporeda ispita na ljetnom ili zimskom ispitnom roku profesori ne obraćaju pozornost na to da se studentima olakša ograničenjem na pisanje ispita iz jednog kolegija po danu.

S druge strane, kao pozitivne strane studiranja navode pristupačne profesore, pa i ostalo osoblje fakulteta. Mogu se obratiti bilo komu i upitati za savjet ili molbu te se nitko ne ljuti i uvijek dobiju kvalitetne argumente za ili protiv. Ono što nam je posebno bilo upečatljivo jest to što su naveli da postoje profesori koji svojom kreativnošću podižu kvalitetu i zanimljivost kolegija. Nema ih puno, no ta je nekolicina dovoljna da ih se uvrsti u pozitivce fakulteta. Drago im je što postoje studentski klubovi, studentski zborovi te druge udruge ili aktivnosti kojima se mogu priključiti tijekom studiranja.

Za kraj govore kako negativne strane nisu u tolikoj mjeri negative da bi pokvarile opći dojam, no svakako bi olakšalo studentima da se na njima poradi. Preporučuju svima da se odluče i provedu barem jedan semestar studirajući u nekoj drugoj državi zato što ih osim velikog životnog iskustva čekaju i nova nezaboravna prijateljstva i uspomene.