Četveronožni prijatelji mogli bi spriječiti alergije i pretilost djece

Svi koji se brinu da bebe i kućni ljubimci ne bi trebali ići zajedno, izgleda, poprilično se varaju. U časopisu Microbiome objavljeno je istraživanje koje dokazuje da djeca koja su živjela s ljubimcima poput pasa ili mačaka imaju višu razinu bakterija koje sprečavaju alergije, piše Mentalfloss.

Veza između našeg okoliša, imunološkog sustava i crijevnih bakterija, naravno, složena je pa su tako, za mnoge neočekivano, studije pokazale da nehigijenske navike poput sisanja prsta ili grizenja noktiju zapravo mogu pomoći u zaštiti djece od autoimunih bolesti. Isto vrijedi i za život na farmi. Imajući ove podatke u vidu, nije teško zamisliti da bi i kućni ljubimci imali sličan pozitivan utjecaj. Pretpostavka je da izloženost prljavštini i bakterijama u najmlađoj dobi, primjerice, u krznu psa ili na njegovim šapama, može stvoriti rani imunitet, no znanstvenici nisu sigurni je li uzrok ovom pozitivnom utjecaju u bakterijama na samim životinjama ili u njihovu prenošenju među ljudima dodirivanjem životinja.

Kako bi što bolje istražili ovu pretpostavku, kanadski znanstvenici sa Sveučilištu u Alberti ponovno su pregledali rezultate studije koja je pratila živote i zdravlje trudnica i beba u Kanadi. Istraživanja su pokazala da bebe koje su živjele s kućnim ljubimcima imaju više razine bakterija Ruminoccocus i Oscillospira koje smanjuju rizik od alergija i pretilosti u djetinjstvu. Ono što još više iznenađuje jest činjenica da je utjecaj životinja prisutan i prije rođenja djeteta. Drugim riječima, čak i ako obitelj odluči dati psa na posvajanje neposredno prije rođenja djeteta, pozitivni utjecaji počinju se osjećati dok je dijete još u majčinoj utrobi.

Upravo je zato autorica rada Anita Kozyrskyj naglasila kako se ova interakcija mora dogoditi rano kako bi bila učinkovita, s obzirom na to da postoji kritično razdoblje tijekom kojeg se istodobno razvijaju probavni imunitet i bakterije te kada ometanje tih procesa rezultira promjenama u probavnom imunitetu, primjerice, razvojem celijakije.

Ipak, ovo istraživanje promatralo je samo razine bakterija koje mogu pomoći u prevenciji alergija i pretilosti, a ne i same postotke alergija i pretilosti. Te statističke podatke tek valja istražiti, no autorica ne isključuje mogućnost da će jednog dana postojati „pas u piluli“ jer nije nevjerojatno da će farmaceuti pokušati stvoriti nadomjeske za ove stanovnike naših crijeva, kao što su učinili i u slučaju probiotika.