LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Tribina "Velečastivi na Filozofskom: klerikalizacija visokog obrazovanja?"

Studenti ogorčeni mogućom suradnjom Filozofskog fakulteta i Katoličkog bogoslovnog fakulteta

Studenti Filozofskog fakulteta nisu podijeljeni u mišljenjima, samo što neki kao problem ističu Crkvu, dok se drugi s time ne slažu.

Studenti Filozofskog fakulteta nisu podijeljeni u mišljenjima, samo što neki kao problem ističu Crkvu, dok se drugi s time ne slažu.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 22. ožujka u dvorani D7 održana je tribina pod nazivom Velečastivi na Filozofskom: klerikalizacija visokog obrazovanja? Tribinu je organizirala inicijativa Akademska solidarnost. Dvorana je bila popunjena do posljednjeg mjesta, što svjedoči o velikom interesu studenata za problematiku uspostave formalne suradnje između Filozofskog fakulteta i Katoličkog bogoslovnog fakulteta.

Na tribini su govorili Tomislav Pletenac s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, Mate Kapović s Odsjeka za lingvistiku te Andrea Horvat iz Studentskog zbora. Tribinu je moderirao Zdravko Popović iz Akademske solidarnosti.

Akademska solidarnost već je u najavi istaknula da će se aktivno boriti protiv integracije Filozofskog fakulteta u Zagrebu s Katoličkim bogoslovnim fakultetom, kao i protiv svih drugih negativnih tendencija u visokom obrazovanju – od komercijalizacije, komodifikacije i privatizacije pa do nasilne retradicionalizacije i klerikalizacije. S tim ciljevima organizirana je tribina.

Na početku je Andrea Horvat iz Studentskog zbora iznijela kratku kronologiju događaja: 

U lipnju 2014. tadašnji dekan FFZG-a Damir Boras i dekan KBF-a Tonči Matulić sklopili su Ugovor o provedbi zajedničkih preddiplomskih i diplomskih dvopredmetnih studija koji je, kaže, netransparentno izglasan u srpnju 2014. Početkom 2015. godine skupina profesora, asistenata i studenata počinje ispitivati regularnost i opravdanost tog Ugovora, a radna skupina donosi načela koja bi trebala osigurati ravnopravnost prilikom ulaska u zajedničke programe. Ugovor je ocijenjen štetnim u svibnju 2015. te je Vijeće FFZG-a otkazalo većinu ugovora.

Ugovor je studentima KBF-a trebao omogućiti upisivanje na FFZG po principu dvopredmetnog studija. Uz studij religiozne pedagogije i katehetike, studenti KBF-a bi na FFZG-u mogli upisati neku drugu studijsku grupu, a sve bez polaganja prijemnog ispita. Time bi studenti FFZG-a bili dovedeni u nepovoljan položaj na tržištu rada. Škole bi prije zaposlile nekoga tko može predavati vjeronauk i hrvatski, nego nekoga tko je primjerice završio hrvatski i lingvistiku.

Uskoro na odsjeke fakulteta stižu novi prijedlozi ugovora koji su bili uvršteni na dnevni red Fakultetskog vijeća u veljači 2016. Nove verzije ugovora također su naišle na otpor i brojne kritike pa je točka skinuta s dnevnog reda, a dokumenti su vraćeni na raspravu na odsjeke fakulteta.

Izneseno je više primjera kršenja načela Filozofskog fakulteta. Ugovor bi omogućio zadiranje u izvedbeni plan i program. Prema članku 25. prijedloga Ugovora: "Uzajamno izvođenje izborne nastave odvija se prema odobrenim programima studija Filozofskoga fakulteta i Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta. Ugovorne strane mogu uzajamno i ravnopravno predložiti i urediti koje kolegije i u kojem opsegu nastavnici jedne sastavnice izvode na drugoj sastavnici, kao i koji kolegiji koji se izvode na jednoj sastavnici ulaze u izvedbeni plan druge sastavnice." Time bi se kršilo načelo zaštite pravnog, strukovnog, znanstvenog i nastavnog integriteta i autonomije FF-a, kao i pojedinih odsjeka i studija koji se na njima izvode.

Budući da u ugovorima nije zagarantirana autonomija pojedinog kolegija i onog što se na njemu zahtijeva od studenata, profesor Pletenac upozorio je na mogućnost da, kao što se tražila cenzura plakata za predstavu Fine mrtve djevojke, neki od studenata zatraže i ukidanje znanja koja vrijeđaju vjerničke osjećaje:

– Kako će reagirati studenti KBF-a koji kao praktični vjernici dođu na, primjerice, kolegij Postkolonijalizam i rod koji je i u nazivu već problematičan vjerskim udrugama kod nas? –

Krši se i načelo ravnopravnosti i uzajamnosti obveza u ugovornom odnosu jer bi KBF integracijom dobio 20-ak novih studijskih programa, a FFZG samo jedan. Sporno je bilo i pitanje prijava za upis na KBF. Naime, za prijavu na prijemni ispit za sve studije KBF-a potrebno je imati potvrdu o krštenju i preporuku župnika, iako Zakon o znanstvenoj djelatnosti i Ustav RH isključuju diskriminaciju po vjerskom kriteriju.

Nije ispoštovano ni načelo da FF može sklopiti ugovor o nastavnoj suradnji s drugim fakultetom samo uz suglasnost odsjeka FF-a koji sudjeluju u suradnji. Suglasnosti nisu bile zatražene, pa nisu bile ni dobivene. Katolički bogoslovni fakultet je crkveni fakultet, u vlasništvu Vatikana i pod njihovim nadzorom i ravna se po kanonskom, a ne građanskom pravu.

Prema Prijedlogu ugovora s KBF-om studentu koji završi zajednički dvopredmetni studij diplomu zajednički i ravnopravno izdaju Filozofski fakultet i Katolički bogoslovni fakultet, svaka ugovorna strana za onaj dio studija koji se na njoj izvodi. To je protuzakonito jer prema članku 72. Zakona o znanstvenoj djelatnosti u visokom obrazovanju, ukupan broj bodova koji se stječu na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS-a. Protuzakonito je izdavati diplomu na temelju 150 ECTS bodova.

Ugovor bi se sklopio na neodređeno vrijeme što je nedopustivo. KBF bi dobio Centar za obrazovanje nastavnika i Centar za strane jezike, koji već imaju popunjene kvote. Problematično je i to što za studente KBF-a nisu predviđene posebne kvote za upis, dakle upisivali bi se prema postojećima.

Nakon izlaganja sudionika uslijedila je rasprava, u kojoj se kao jedno od pitanja nametnulo zašto na tribinu nisu pozvani predstavnici KBF-a i/ili netko iz vodstva FFZG-a. Organizatori su objasnili da su željeli iznijeti svoju stranu priče, a za druge rasprave sada je prekasno.

U središte rasprave dospjela je i tema Crkve općenito i istupi njenih pojedinih članova. Raspravljalo se i o pobačaju i sličnim svjetonazorskim pitanjima koja nisu direktno vezana uz ovu problematiku. Na kraju tribine zaključeno je da je ova tribina tek početak i da se nastavlja borba protiv ovog udara na sekularnost Sveučilišta.

O mogućoj suradnji razgovarali smo sa studentima Filozofskog fakulteta koji nisu podijeljeni u mišljenjima te se odlučno protive suradnji:

– Suradnja je neprihvatljiva iz niza razloga koji su već elaborirani, a na samoj tribini i posebno naglašeni. Osobno bih se zadržao na jednom aspektu, a to je izrazito diskriminatorni način upisa na sam KBF. Naime, kao što je već naglašeno, za upis na taj fakultet je, između ostalog, potreban krsni list, potvrda župnika i motivacijski razgovor. Prema zadnjem popisu stanovništva 586 000 državljana ne pripada katoličkoj vjeri i samim time je onemogućeno u upisu na KBF. To su dakle svi oni koji ne zadovoljavaju prvi kriterij. Što se tiče preporuke župnika vrlo je izvjesno da nju ne mogu dobiti svi oni koji su imalo kritični prema današnjoj Crkvi ili oni koji su ne slažu s nekim projektima koje ona podupire (npr. udruga U ime obitelji). A ako zadovoljite i ta dva uvjeta KBF vas i dalje može odbiti upisati ako na motivacijskom razgovoru izjavite neke stvari koje nisu na liniji koju pripovijeda Katolička crkva. U današnje vrijeme, kada bi obrazovanje trebalo biti univerzalno i dostupno svima, ovakav je način upisa, koji u startu otpisuje preko 13% stanovništva, apsolutno neprihvatljiv. Potpisivanjem suradnje KBF i FF-a, Filozofski bi na određeni način legitimirao tu diskriminaciju, što bi za jedan sekularni i progresivni fakultet bilo u najmanju ruku sramotno. – izjavio je Marko Pustaj, student povijesti.  

Neki kao problem ističu Crkvu, dok se drugi s time ne slažu.

– Nema smisla da ista osoba predaje vjeronauk i hrvatski jezik. Što ako netko iz tog razreda ne ide na vjeronauk, nemoguće je da se pri ocjenjivanju na satovima hrvatskoga kod profesora neće vidjeti njegov drugačiji odnos prema tom učeniku. – napominje studentica filozofije ističući razliku između kanonskog i građanskog prava.

Studenti se prisjećaju da slične ugovore Filozofski fakultet ima s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom te da studenti geografije odabiru povijest kao svoju drugu studijsku grupu, ali i s Muzičkom akademijom.

– Moja sestra studira na Muzičkoj akademiji i na Filozofskom. Položila je prijamni koji je trajao nekoliko dana, i samo je kao drugu studijsku grupu odabrala strani jezik koji je željela, bez da je polagala prijemni na Filozofskom. Ima prednost s kolizijama u rasporedu i na kraju će joj na diplomi Muzičke akademije pisati taj jezik, kao da ga je tamo slušala i polagala. – govori nam studentica talijanskog jezika i književnosti.  

Ostali jednoglasno nadodaju:

– Nije fer da netko polaže naš prijemni na Filozofskom, a netko ne, a na kraju završe na istom studiju. Tako će maturanti birati lakši put – umjesto na prijamni ispit ovdje, otići će na razgovor sa svećenikom na KBF i opet upisati studij na Filozofskom koji su i htjeli te zauzeti mjesto nekome drugome. –

Studenti koji nemaju problema s Katoličkim bogoslovnim fakultetom svejedno nisu zadovoljni ugovorima.

– Ne smeta me što je to KBF, ali ne razumijem kako KBF-u ne smeta Filozofski. Ipak je naš faks poznat po tome što smo jako liberalni i što gajimo taj buntovnički duh. Išla sam u srednju školu s mnogim budućim fratrima i časnim sestrama - oni svi (profesori i svećenici) dosta glasno vrijeđaju Filozofski, nije mi jasno zašto uopće dopuštaju takvo spajanje. –

U svakom slučaju, na mnoga će se pitanja još morati odgovoriti. Je li suradnja između FFZG-a i KBF-a uopće ostvariva, zbog razlika u svjetonazorima studenata i profesora? Čiji studenti time dobivaju, a čiji gube?

Budući da se na tribini imala prilike čuti samo jedna strana priče, očekujemo izjave studenata KBF-a i ostalih koji se ne slažu s time što je bilo izrečeno.

Rektoru Damiru Borasu, ujedno i bivšem dekanu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, poslali smo upit. Do trenutka objave nije došao njegov komentar ili priopćenje.

FOTO: I. UHODA