Politička (ne)pismenost: mladi ne znaju tko je premijer, trećina homoseksualnost smatra bolešću

Prema istraživanju koje su proveli istraživači s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Centra za studije jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu i GONG-a, učenici završnih razreda hrvatskih srednjih škola nisu naročito upoznati s hrvatskom politikom.

Naime, od njih 1122, njih manje od 60% zna što je Ustav, a tek svaki peti zna tko ga može mijenjati, prenosi Jutarnji list. Njih oko 40% zna kako se biraju ministri, dok ih 57% zna tko je vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Njih samo 42% zna da je trenutni premijer Andrej Plenković, dok njih 38% zna godinu održavanja prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj.

Tek četvrtina njih smatra da je pozdrav Za dom spremni na spomenicima i znakovlju iz Domovinskog rata neopravdan. Među onima koji to ne opravdavaju češće su djevojčice i oni koji dolaze iz Zagreba.

Rat(ovi)

Trećina mladih smatra da se previše govori o Domovinskom ratu, dok se njih isto toliko ne slaže s tim. 40% mladih smatra da se braniteljima trebaju ispuniti svi zahtjevi, a svaki drugi ispitanik Hrvate vidi kao najveće žrtve domovinskog rata. 

Nadalje, više od 60% ispitanika smatra da je pobjeda ostvarena u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu te je njih 37% mišljenja da Hrvatska nije izvršila agresiju na BiH. Ako se govori o Drugom svjetskom ratu, trećina učenika pobjedu u antifašističkoj borbi smatra temeljem državne suverenosti Republike Hrvatske.

Prema mišljenju trećine ispitanika, NDH je fašistička tvorenina, dok se polovica njih ne želi opredijeliti ili su neodlučni. SFRJ uglavnom smatraju komunističkom diktaturom, no svaki drugi učenik smatra da je ona bila politički moćnija i neovisnija o velikim silama nego Hrvatska danas.

Institucije

Autori ovog izvještaja Nikola Baketa, Kosta Bovan i Jelena Matić Bojić, kako prenosi Jutarnji list, navode da učenici načelno ne smatraju da bi trebalo preimenovati ulice i trgove koji su imenovi prema Josipu Brozu Titu, pripadnicima ili simbolima NOB-a, a 40% njih isto smatra i za ulice i simbole nazvane prema pripadnicima NDH-a.

Po pitanju iskazivanja povjerenja u insitucije, veće povjerenje imaju u znanstvenike i vojsku, a manje u policiju i vjerske ustanove, dok su najgore prošle političke stranke, pravosuđe, Sabor i Vlada.

Rodna ravnopravnost

Prema izvještaju, oko tri četvrtine sudionika se ne slaže s tvrdnjom koja navodi da kao društvo ne trebamo više žena na visokim pozicijama budući da je primarna zadaća žena skrbiti o obitelji. Sličan postotak sudionika zagovara potpuno ravnomjernu raspodjelu kućanskih poslova između muškaraca i žena, ne smatra da je problematično da u obitelji žena zarađuje više od muškarca niti to da se žene trebaju primarno posvetiti kućanstvu i brizi o djeci, a ne karijeri.

Homoseksualnost

Učenici iz Zagreba također prednjače u odnosu na one iz Dalmacije i Sjeverne Hrvatske po pitanju onih koji ne smatraju homoseksualnost bolešću. Naime, otprilike trećina svih ispitanika homoseksualnost smatra poremećajem ili bolešću te smatraju da homoseksualne osobe ne bi trebale istupati javno zbog potencijalnog lošeg utjecaja na mlade.

20% učenika radije bira opcije prema kojima bi se homoseksualcima zabranio rad s djecom, a 40% njih smatra bi im se trebalo zabraniti posvajanje djece (isto toliko smatra da bi im to trebalo dozvoliti).

Ipak, iako brojke i dalje nisu obećavajuće, prema mišljenju istraživača došlo je do značajnog pomaka u toleranciji prema osobama homoseksualne orijentacije u odnosu na istraživanje iz 2015. godine.