LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Desetogodišnji projekt

43 znanstvenika i istraživača dobilo Nagradu Grada Zagreba za rad o povijesti hrvatskog jezika

– Ovaj izniman projekt je, mogao bih reći, projekt desetljeća. Te knjige moraju biti korištene, njih svakodnevno treba čitati i učiti iz njih. – zaključio je o.d. dekana FFZG-a Miljenko Jurković.

– Ovaj izniman projekt je, mogao bih reći, projekt desetljeća. Te knjige moraju biti korištene, njih svakodnevno treba čitati i učiti iz njih. – zaključio je o.d. dekana FFZG-a Miljenko Jurković.

43 znanstvenika dobilo je Nagradu Grada Zagreba za 2021. godinu za desetogodišnji rad na znanstveno-istraživačkom projektu Povijest hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do XXI. stoljeća, a među njima je i 22 profesora s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Riječ je o djelu od čak 4000 stranica u 6 knjiga u kojemu je opisano kako se razvijao hrvatski jezik s obzirom na vanjske i unutarnje promjene. To je ujedno rezultat desetogodišnjeg projekta i prikazuje povijest našeg jezika od hrvatskoga srednjovjekovlja (1. knjiga), 16. stoljeća (2. knjiga), 17. i 18. stoljeća (3. knjiga), 19. stoljeća (4. knjiga) pa do 20. stoljeća (5. i 6. knjiga). U njima je prikazan razvoj hrvatskog jezika s obzirom na vanjske utjecaje i unutarnje promjene. 

Na projektu su surađivali znanstvenici sa 6 hrvatskih sveučilišta – zagrebačkog, riječkog, osječkog, zadarskog, pulskog i splitskog sveučilišta, kao i znanstvenici sa Sveučilišta u Mostaru i dvaju znanstvenoistraživačkih instituta (Staroslavenski institut i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje).
– Ovaj izniman projekt je, mogao bih reći, projekt desetljeća. Te knjige moraju biti korištene, njih svakodnevno treba čitati i učiti iz njih. – čestitavši nagrađenima zaključio je o. d. dekana Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Miljenko Jurković.
Uz Antu Bičanića kao glavnoga urednika i urednike pojedinih knjiga (akademik Radoslav Katičić, akademik Stjepan Damjanović, akademik Marko Samardžija, prof. dr. sc. Josip Lisac, prof. dr. sc. Ivo Pranjković) sudjelovalo je još 37 znanstvenika sa šest hrvatskih sveučilišta i jednoga sveučilišta izvan Republike Hrvatske (Sveučilište u Mostaru) te iz dvaju znanstvenoistraživačkih instituta (Staroslavenski institut i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje): akademik Josip Bratulić, akademik Ranko Matasović, akademik Milan Mihaljević, prof. dr. sc. Mateo Žagar, prof. dr. sc. Anđela Frančić, prof. dr. sc. Bernardina Petrović, prof. dr. sc. Krešimir Mićanović, prof. dr. sc. Dubravka Sesar, prof. dr. sc. Boris Kuzmić, dr. sc. Dinka Pasini, prof. dr. sc. Sanja Vulić, doc. dr. sc. Vladimira Rezo, doc. dr. sc. Ljubica Josić, dr. sc. Marijana Horvat, dr. sc. Lana Hudeček, dr. sc. Milica Mihaljević, dr. sc. Barbara Štebih Golub, dr. sc. Amir Kapetanović, dr. sc. Željka Brlobaš, dr. sc. Marija Znika, dr. sc. Kristian Lewis, prof. dr. sc. Vlasta Rišner, prof. dr. sc. Loretana Farkaš, prof. dr. sc. Sanda Ham, izv. prof. dr. sc. Jadranka Mlikota, doc. dr. sc. Borko Baraban, prof. dr. sc. Diana Stolac, prof. dr. sc. Silvana Vranić, prof. dr. sc. Lada Badurina, prof. dr. sc. Sanja Zubčić, doc. dr. sc. Sanja Holjevac, doc. dr. sc. Nikolina Palašić, prof. dr. sc. Lina Pliško, prof. dr. sc. Josip Lisac, izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato, izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić, doc. dr. sc. Gordana Laco, izv. prof. dr. sc. Katica Krešić.

Projekt, o kojemu više možete pronaći na poveznici, rezultat je opsežnoga i temeljitoga rada tima jezikoslovaca i urednikā. U njima je sustavno opisan razvitak hrvatskih narječja i dijalekata hrvatskoga jezika, potvrđen je kontinuitet hrvatskoga književnog jezika od hrvatskih tekstova iz srednjega vijeka do tekstova iz 21. stoljeća.

Potvrđena je još standardnost hrvatskoga jezika u svim društvenim područjima, strukama i stilovima, a autorska poglavlja prate izvorni dokumenti, djela hrvatske pisane baštine i raskošni likovni prilozi.
FOTO: FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU