LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Suočavanje sa stresom

Lakše ćeš položiti ispite ako usred rokova – skočiš padobranom!

Izloženost stresu dovodi do nepovoljnog utjecaja na produktivnost i do onemogućavanja normalnog funkcioniranja. Otkrivamo kako i zašto odmoriti glavu i barem se nakratko izolirati od stresora.

Izloženost stresu dovodi do nepovoljnog utjecaja na produktivnost i do onemogućavanja normalnog funkcioniranja. Otkrivamo kako i zašto odmoriti glavu i barem se nakratko izolirati od stresora.

Posljednjih se godina pojavljuje značajan porast interesa za ispitivanje koncepta suočavanja sa stresom kod mladih. Uzevši u obzir njegovu definiciju – povezivanje s teškim zadacima, kratkim ili striktnim rokovima, nagomilanim obvezama – njegova doživljaja i mogućih opasnosti nije lišen nijedan student.

Što znanost kaže o suočavanju sa stresom, a što studenti?

Stres, tvrdi znanost, uzrokuje niz problema i poremećaja u zdravstvenom stanju, psihološkom i socijalnom funkcioniranju pojedinca. Čini se normalnim očekivati izvjesnu izloženost stresu jer je on zapravo prirodna reakcija ukupnog čovjekovog sustava na okolnosti koje za njega predstavljaju povećane napore. Međutim, prekomjerno stresiranje dovodi do nepovoljnog utjecaja na produktivnost i do onemogućavanja normalnog funkcioniranja i obavljanja postavljenih zadataka. U ovom je kontekstu važno razlikovati akutni od kroničnog stresa koji nastaje kao posljedica trajne izloženosti uznemirujućim situacijama. Istovremeno je važno razlikovati i male svakodnevne stresove od onih velikih poput bolesti i smrti bliskih osoba i traumatskih. Dok se sa spomenutim ozbiljnijim varijantama treba sustavno baviti, na male svakodnevne, u koje bismo mogli svrstati mnoge studentske situacije, moguće je samostalno utjecati.

Kako se studenti nose sa stresnim periodom ispitnih rokova, otkrilo nam je njih nekoliko:

– Noć prije ispita uhvati me panika, ali se onda nekako pokušam primiriti šetnjom i pokušajima pozitivnog razmišljanja. Sjetim se da nije kraj svijeta ako padnem i da sada više ništa ne mogu promijeniti – što sam naučila, naučila sam. Onda idem spavati. – rekla nam je Ana.

– Moje je suočavanje sa stresom na vrlo lošoj razini, posebice kada su ispitni rokovi. Samo se živciram i znojim. Pokušavam naučiti što više, ali kad mi preostane malo vremena – ništa mi više ne ulazi u glavu. – kaže Ivan.

– Kad shvatim da zbog briga više nisam produktivna, prestanem učiti i napravim nešto zabavno. Prošlu sam srijedu, recimo, otišla na paintball s ekipom – usred radnog tjedna, usred rokova. Vratila sam se s bistrom glavom i spremna za daljnje grijanje stolice. – istaknula je Natalija.

Kako i zašto odmoriti glavu i barem se nakratko izolirati od stresora?

Iako je često nemoguće utjecati na uzroke stresa, moguće je utjecati na to kako se nositi s njime. Psihologija definira nekoliko smjerova djelovanja prilikom suočavanja, pri čemu je, naravno, nužno uzeti u ozbir individualne okolnosti i potrebe pojedinca. Neki se ljudi naprosto bolje nose s time od drugih. No, valja istaknuti da i stručnjaci prihvaćaju tip suočavanja kojima se nastoji promijeniti okolina ili stvoriti osobni prostor – prostor u kojem će se pojedinac osjećati slobodno i neopterećeno, u čemu pomaže prekidanje s aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale opterećenje, kao i unošenje promjena u strukturi rasporeda obveza. Sukladno tome, ideja studentice Natalije o odlasku na paintball – jako je dobra ideja i suzbija stres koji je ionako nepovoljno djelovao na njenu proaktivnost! Ovisno o svojim preferencijama, možeš i ti probati s nečim takvim – odmori se od knjige i napravi nešto što će te podsjetiti da si mlad, bilo da se radi o paintballu, skoku s padobranom, kartingu, bungee jumpingu, bicikliranju, rolanju, kuglanju, šetnji, ispijanju piva...

Daj svoj prijedlog za razonodu i osvoji nagradu!

Nemoj zaboraviti da je s dvadeset i kojom godinom tvoj život svakako zanimljiviji od reklama – ako se usudiš! Moguće je sve – i položiti ispite i živjeti. Ako i ne položiš, bez brige, najesen ćeš. Jednog ćeš se dana više kajati zbog onih ludih stvari koje nisi napravio, nego zbog onih koje jesi – pitaj starije. Obvezno na društvenim mrežama zabilježi avanturu u koju ćeš se upravo upustiti s hashtagom #MojOblikZivota kako bi tvoje kolege vidjele da se treba zabavljati jer je to ono što se pamti, a usput možda zaradiš nešto keša za sebe.

FOTO: PIXABAY