Veliko otkriće zahvaljujući kojemu smo upoznali Stari Egipat

Na današnji dan, 15. srpnja 1799., otkrivena je Ploča iz Rosette. Na prvu se možda ne čini nimalo neobičnom ni zanimljivom, posebno kad se uzmu u obzir njezin izgled i sadržaj, no zahvaljujući ovom naizgled običnom kamenu, francuski znanstvenik Jean-François Champollion dešifrirao je hijeroglife. Preveo je dijelove ploče, otkrivši sličnost egipatskoga jezika s koptskim te shvativši sustav egipatskoga pisma.

Ploču ili Kamen iz Rosette otkrio je francuski časnik Pierre-François Bouchard za vrijeme Napoleonske ekspedicije u Egiptu. Nadgledao je radove na rekonstrukciji stare tvrđave u blizini grada Rosette (današnji Rashid, na delti Nila) kad je pronašao crnu bazaltnu ploču, visoku 114 cm i široku 72 cm, ispisanu trima različitim pismima. Odmah je prepoznao njezinu važnost pa ju je poslao u Kairo znanstvenicima koji su došli u Egipat zajedno s Napoleonom. Oni su napravili prijepise teksta s ploče, što je olakšalo kasnije dekodiranje. Nakon francuskog poraza u Egiptu 1801., ploča je došla u ruke Britanaca pa se i danas čuva u Londonu, u muzeju British Museum. 

Danas se ovaj nalazak smatra jednim od najvažnijih arheoloških nalaza ikad. Njegova je vrijednost u tome što nam otkriva povijesne detalje iz Staroga Egipta. Čak se smatra kako bez Kamena iz Rosette ne bismo znali ništa o tom dugom povijesnom razdoblju. Naime, u vrijeme klesanja ovoga kamena Egipat je bio grčka kolonija. Još od vremena Aleksandra Velikog grčki je bio jezik vladajuće elite u Egiptu, tako da egipatski vladari nisu poznavali jezik i pismo naroda nad kojim su vladali. Ta nezainteresiranost za narod rezultirala je ogorčenošću Egipćana, koja je do vrhunca došla 205. g. pr. Kr., kad su se otvoreno pobunili protiv vlasti Ptolomeja V. Njegov je odgovor na pobunu bila upravo ova ploča, nastala 196. g. pr. Kr., a trebala je poslužiti kao sredstvo političke propagande. Njome je Ptolomej V. htio Egipćanima dati do znanja činjenicu da je on njihov faraon.

Ipak, vrijednost ove ploče nije toliko u njezinom sadržaju, već u činjenici da je sadržaj ploče napisan na dvama jezicima – egipatskom i grčkom – te trima pismima – hijeroglifima, demotskim i grčkim pismom – kako bi ga svi mogli razumjeti. Tako su znanstvenici koji su radili na otkrivanju njezinog sadržaja shvatili da se radi o istom sadržaju napisanom različitim jezicima i pismima, posebno zahvaljujući posljednjoj rečenici grčkoga dijela, koja kaže da je tekst napisan grčkim te domorodačkim i svetim pismom (engl. sacred and native). Sveto su protumačili kao hijeroglifsko, a domorodačko kao demotsko pismo.

Najveći dio njezinog dešifriranja odradila su dvojica znanstvenika, već spomenuti Jean-François Champollion i engleski znanstvenik Thomas Young. Young je bio liječnik, fizičar i svojevrsni genijalac koji se egiptologijom bavio kao hobijem. godine 1914. počeo je raditi na dešifriranju Ploče iz Rosette, a značenje nekih dijelova ploče, poput imena kralja Ptolomeja, otkrio je zahvaljujući poznavanju grčkoga jezika. Tako je pronašao znakove u hijeroglifskom pismu koji označuju slova p, t, m, y i s. Osim toga, shvatio je u kojem bi se smjeru hijeroglifi trebali čitati.

Ono što je Young započeo, 1821. je nastavio Champollion, povjesničar i briljantni lingvist, koji je već do 16. godine savršeno poznavao latinski, grčki i šest drevnih orijentalnih jezika, uključujući koptski – noviju varijantu starog egipatskog koji se pisao prilagođenim grčkim alfabetom. Champollion je sastavio cijelu listu egipatskih simbola zajedno s njihovim grčkim ekvivalentima. Bio je prvi egiptolog koji je shvatio da ti simboli nisu samo slovni, već i slogovni te da u nekim slučajevima označuju čitav pojam. Također je ustanovio da je hijeroglifski tekst na Ploči iz Rosette prijevod grčkog teksta, a ne, kako se do tada smatralo, da je grčki tekst prijevod egipatskog. Pritom mu je najviše pomoglo poznavanje koptskog, zahvaljujući kojem je mogao shvatiti značenje starih egipatskih riječi.

Champollionovo otkriće pomoglo je prevođenju svih ostalih hijeroglifskih tekstova i u tome je najveća vrijednost otkrića Ploče iz Rosette. Zbog njegovog uspješnog dekodiranja hijeroglifskoga pisma, danas znamo podatke iz života egipatskih faraona, ali i običnih Egipćana, čiji su zapisi na papirusu sačuvani tisućama godina.