Smrt letećeg čovjeka

Na današnji dan prisjećamo se hrvatskog izumitelja, jezikoslovca, inženjera, diplomata, svećenika, a onda i biskupa Fausta Vrančića. Iako ni sami izvori nisu sigurni oko datuma njegove smrti, 17. ili 20. siječnja, na kraju krajeva to nije ni toliko bitno dok god gajimo sjećanje na ovog univerzalnog čovjeka.

Faust Vrančić rođen je 1. siječnja 1551. godine u Šibeniku, a obrazovanje je stekao u Požunu (današnjoj Bratislavi) gdje je boravio kod strica Antuna Vrančića, a onda i u Padovi gdje je studirao filozofiju i pravo. Kada je postao tajnikom kralja Rudolfa II. 1579. godine, počinje proučavati prirodne znanosti i tehniku, a nakon ženine se smrti zaređuje. Godinama kasnije počinje se baviti i lingvistikom.

Faust Vrančić; IZVOR: Facebook

Viseći most Fausta Vrančića; IZVOR: Wikimedia

Izuzev svakakvih crteža i izuma, Faust Vrančić također je zadužio svijet svojim lingvističkim istraživanjima, odnosno rječnikom imena Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae) u kojem se mogu pronaći riječi na latinskom, talijanskom, njemačkom, dalmatinskom i mađarskom jeziku, a nakon nekoliko godina rječniku su dodani i češki i poljski jezik te se izdaje pod imenom Rječnik sedam različitih jezika (Dictionarium septem diversarum linguarum). Nakon toga uslijedila je knjiga Život nikoliko izbranih divic koja je napisana na dalmatinskom, odnosno slavenskom jeziku, a i sama se knjiga bavi slavenskim jezicima.

Umro je, kako smo na samome početku spomenuli, ili 17. ili 20. siječnja 1617. godine, a prema želji pokopan je na Prviću, otoku u šibenskome arhipelagu, u crkvi sv. Marije. Iako je dugo vremena bio, na našu sramotu, zaboravljen, u posljednje vrijeme pridaje mu se sve veći značaj, pa je tako 1992. godine ustanovljena Državna nagrada Faust Vrančić koja se dodjeljuje na polju tehničke kulture.