Rođen Dragutin Gorjanović-Kramberger

Na današnji dan, 25. listopada 1856. godine, u Zagrebu je rođen hrvatski paleontolog, arheolog i geolog  Dragutin Gorjanović Kramberger, najpoznatiji po otkriću pračovjeka iz Krapine.

Kramberger je studirao paleontologiju u Zürichu i Münchenu, a doktorirao u Tübingenu. Nakon završenog studija 1880. godine zapošljava se na Mineraloško-geološkom odjelu Hrvatskoga narodnog muzeja. Od 1883. do 1924. godine radio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovao je Geološko povjerenstvo za Hrvatsku i Slavoniju i časopis Vijesti geološkog povjerenstva, čime se geološka služba Hrvatske odvojila i osamostalila od Geološkog instituta u Budimpešti.

Godine 1899. Kramberger je otkrio na Hušnjakovu brdu bogato nalazište pračovjeka, tzv. krapinskog pračovjeka. Taj nalaz bio je odlučujući dokaz o postojanju fosilnoga pleistocenskog čovjeka. Vijest o otkriću brzo se iz Zagreba proširila europskim središtima. Nalaziše u Krapini ubrzo je postalo svjetski poznato i bilo je znanstveni dokaz o postojanju tzv. Homo primigeniusa o kojem je Gorjanović pisao. Po njegovom sudu, ostaci pračovjeka iz Krapine dokazuju kako su neandertalci bili preci današnjih ljudi. Rijetki su se s njime tada složili.

Dragutin G. Kramberger napisao je oko tristo radova u hrvatskim i inozemnim časopisima od kojih je posebno značajna monografija Diluvijalni čovjek iz Krapine u Hrvatskoj (Der diluviale Mensch von Krapina in Kroatien) iz 1905. godine Taj rad nadopunjen je nakon rasprave s njemačkim patologom R. Virschowom te objavljen u izdanju JAZU kao monografija Život i kultura diluvijalnog čovjeka iz Krapine u Hrvatskoj (1913). 

Na temelju razjašnjavanja onoga što je otkrio na krapinskom nalazištu, smatra se jednim od utemeljitelja svjetske paleoantropologije. 

Dragutin Gorjanović-Kramberger, obasut priznanjima i slavljen, umro je u Zagrebu 22. prosinca 1936. godine

Za kraj pogledajte kratku reportažu o muzeju krapinskih neandertalaca koji danas možda ne bi ni postojao niti bismo znali kakvu arheološku senzaciju skriva Hušnjakovo brdo da nije bilo Dragutina Grojanovića Krambergera.