Osnovan Međunarodni olimpijski odbor

Francuskog plemića i sportskog entuzijasta Pierrea de Coubertina s pravom se smatra osnivačem modernog olimpizma. On je potkraj osamdesetih godina 19. stoljeća od francuske vlade dobio ovlasti za poticanje stvaranja univerzalne sportske organizacije, imajući viziju da će međunarodna natjecanja sportaša amatera, prenoseći suparništvo s ratišta na sportska borilišta, smanjiti međunarodnu netrpeljivost. Njegov plan o smanjivanju netrpeljivosti nažalost nije upalio, međutim, olimpijski je pokret zaživo i do danas označava najveću sportsku manifestaciju.

Svoj plan o obnavljanju antičkih Olimpijskih igara Coubertin je javno obznanio 1892. Ubrzo nakon toga pridobio je predstavnike brojnih svjetskih zemalja i 23. lipnja 1894. u Parizu je osnovao Međunarodni olimpijski odbor. Od 1914. sjedište odbora je u švicarskoj Lausannei.

Nakon toga, najvažnije je bilo organizirati prve Igre, a logikom povijesnog prava, prva  se Olimpijada modernog doba održala u grčkoj prijestolnici - Ateni. Tada je u programu bilo samo devet sportova, a natjecali su se jedino muškarci.

S vremenom su se počele natjecati i žene, broj sportova neprestano je rastao, a od 1924. redovito se održavaju i Zimske olimpijske ige. Tijekom 20. stoljeća Međunarodni se olimpijski odbor razvio u najugledniju svjetsku sportsku organizaciju, s osnovnim ciljem promoviranja zajedništva svih zemalja svijeta. Također, osvojiti olimpijsku medalju nesumnjivo je postalo najvećim dosegom svakog sportaša.