Muke jednog znanstvenika – nevjerojatna priča Johannesa Keplera

Zamislite ovaj scenarij: sami ste sa svojim partnerom ili partnericom u pustome parku, na vedru, zimsku, zvjezdanu noć. Povjetarac vam nježno mrsi kosu, čeznutljivo gledate u mjesečinu, prisjećate se svih stihova koje znate o ljudima, hodanju i zvijezdama. Sigurno se ne stignete zapitati tko se već prije 400 godina pozabavio tajnama svemira kako biste vi nesmetano mogli uživati u pejsažu. Jedan od tih velikana zasigurno je bio Johannes Kepler.

Keplerovo djetinjstvo i obiteljska priča traumatični su gotovo kao studentski život pred kraj mjeseca, kada nestane sredstava na iksici. Otac vojnik napustio je njega i njegovu majku travarku koju su optuživali da je vještica (baku su mu iz istog razloga spalili!). Od najranije dobi Kepler je bio fasciniran astronomijom, uvelike zbog toga što je sa šest godina vidio svoj prvi komet, a s devet pomrčinu Mjeseca. Ipak, male boginje koje je prebolio u vrlo ranoj dobi donijele su mu obogaljene ruke i oslabljen vid, što je značajno ograničilo njegove mogućnosti istraživanja.

Spomenik Kepleru u Linzu, FOTO: Wikipedia

Ipak, to ga nije spriječilo da postane jedan od najvećih znanstvenika uopće. Vjerojatno je najpoznatije Keplerovo postignuće to što je unaprijedio Kopernikovu koncepciju heliocentričnog sustava spoznajom da se planeti oko sunca ne kreću po kružnicama, nego po elipsama. Još je jedan njegov suvremenik poznat po razmatranju sličnih problema, a to je, naravno, Galileo Galilei. Kao svaki pravi intelektualac otvorena uma, Galilei se narugao Keplerovoj hipotezi da Mjesec utječe na izmjene plime i oseke. Danas je, pak, dobro poznato da plima i oseka nastaju zbog gravitacijskih sila koje djeluju između Zemlje, Sunca i Mjeseca.

Keplera se smatra i osnivačem moderne optike zbog svojeg doprinosa razvoju naočala i činjenice da je prvi točno objasnio kako konveksne i konkavne leće mogu korigirati kratkovidnost i starovidnost. Uza sve to, njegova djela poslužila su kao osnova Isaacu Newtonu za promišljanja o teoriji gravitacije. Ali, to nije sve! Kepler je povezan i s još jednim Isaacom – poznatim autorom romana znanstvene fantastike Isaacom Asimovim. Naš je Kepler, naime, na latinskom jeziku napisao maštovito djelo o putovanju na Mjesec i tome kako bi Zemlja s Mjeseca izgledala. Asimov je zato Somnium (San) proglasio prvom SF knjigom. Keplerovo ime nose brojne institucije, program NASA-e za otkrivanje egzoplaneta te svemirski teleskop pomoću kojega su pronađeni udaljeni planeti nevjerojatno slični Zemlji.

Prilično impresivno, zar ne?! Posebno kada se sjetimo da je Kepler rođen 1571. godine, a umro 1630, upravo na današnji dan, 15. studenoga. Zato sljedeći put u parku, pod svjetlom zvijezda, svojoj ljubljenoj osobi na uho prišapnite ponešto o elipsama i gravitaciji. Vidjet ćete da je znanje seksi.