515. rođendan hrvatske autorske književnosti

Na današnji dan 1501. godine rodila se hrvatska književnost. Ili su barem tako ustvrdili hrvatski književnici početkom prošlog stoljeća kada su utemeljili strukovno društvo – Društvo hrvatskih književnika. Prije punih 515 godina Marko Marulić napisao je zadnja slova Judite, epa koji će mu donijeti epitet i titulu oca hrvatske književnosti. Djelo je dozrijevalo punih 20 godina da bi se prvi put tiskalo u Mlecima. U spomen na taj svjetionik hrvatske književnosti 22. travnja obilježavamo Dan hrvatske knjige.

Pa da ponovimo malo gradivo srednje škole. Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih, harvatski složena, kako ona ubi vojvodu Oloferna po sridu vojske njegove i oslobodi puk israelski od velike pogibili, ep je o lijepoj, pobožnoj, domoljubnoj i lukavoj izraelskoj udovici Juditi iz Betulije koja je spasila svoj narod od predstavnika svih zala, Holoferna. Ne zaboravimo, Marulić je, tada u svojim pedesetima, ovu renesansu ljepoticu napisao i opisao svjestan turske prijetnje Europi i ostatku kršćanskog svijeta. Opominjao je i podsjećao na slabosti i pobjedivost zla – kako u sebi, tako i u svojoj sredini. Iako židovska starozavjetna priča, u glavnoj junakinji prepoznao je odlike njegove udovice – Hrvatske bez kralja.

Prvi hrvatski ep otvorio je lijep i dug put književnosti na ovom lijepom jeziku. Za plementi uzor Marulića su priznavali mnogi, od imenjaka Zoranića i Hektorovića, preko oca hrvatske gramatike Kašića, sve do Juraja Habdelića, Rafaela Levakovića, Jerolima Kavanjina, Andrije Vitaljića, Ivana Dražića. Niz se nastavlja i ne prestaje niti u našim danima.

Dan prije Svjetskog dana knjige i autorskih prava, već petu godinu zaredom, održava se Noć knjige u 223 grada Lijepe naše. Svoju programsku knjižicu za večeras možete zatražiti na kioscima Tiska ili je možete preuzeti na poveznici. Veličajmo, barem večeras, zajedno kulturu čitanja.  

Noć knjige 2016., FOTO: Facebook/Noć knjige