Više od 400 predmeta svjedoči o bogatoj kulturi drevnih Japoda
Nova izložba u Arheološkom muzeju u Zagrebu na temelju predmeta od keramike, bronce, jantara, stakla i drugih materijala donosi priču o drevnim Japodima, narodu koji je nastanjivao sjeverozapadni dio doline rijeke Une i današnju Gorsku Hrvatsku u posljednjem tisućljeću stare ere.
Nova izložba u Arheološkom muzeju u Zagrebu na temelju predmeta od keramike, bronce, jantara, stakla i drugih materijala donosi priču o drevnim Japodima, narodu koji je nastanjivao sjeverozapadni dio doline rijeke Une i današnju Gorsku Hrvatsku u posljednjem tisućljeću stare ere.
Izložba Japodi, zaboravljeni gorštaci, posvećena drevnom narodu Like, otvara se u četvrtak, 29. lipnja 2017. u 19 sati u zagrebačkom Arheološkom muzeju.
Ostvarena u suradnji sa Zemaljskim muzejom BIH u Sarajevu izložba predstavlja prvu samostalnu izložbu vrijedne japodske zbirke u 170 godina postojanja Arheološkog muzeja. Kroz više od 400 predmeta izrađenih od keramike, bronce, jantara, stakla i drugih materijala izložba donosi priču o drevnim Japodima, narodu koji je nastanjivao sjeverozapadni dio doline rijeke Une i današnju Gorsku Hrvatsku u posljednjem tisućljeću stare ere.
Japodi su, sudeći po arheološkim nalazima, nedvojbeno živjeli već od kraja 10. st. pr. Kr., a po vijestima grčkih pomoraca na Jadranu iz 6. st., prvi ih spominje Hekatej (Hekataios). Nakon pada pod rimsku vlast su dijelom romanizirani Japodi većinom ondje nastavili živjeti barem do propasti Rimskog Carstva, odnosno ukupno tisućljeće i pol.
U njihovu šarolikom društvenom ustroju najvažniji su bili rudari, kovači, seljaci, pastiri, i ratnici. Japodski seljaci uzgajali su raznoliku stoku, žitarice i mahunarke. Njihova umjetnost ima razmjerno malo osobitosti i uglavnom je mješavina raznih ilirskih, panonskih, rimskih i grčkih utjecaja. Njihovi su ukrasi od metala i od jantara kao ogrlice te spiralni i trokutasti privjesci. Prije dolaska Rimljana Japodi su uglavnom bili nepismeni i tek se nakon rimskih osvajanja kod njih nalaze vlastiti nadgrobni natpisi na latinici. Iz tog razloga njihov je jezik ostao većinom nepoznat i jedini zapisi o njemu su njihova nadgrobna imena (tafonimi) i od Rimljana popisan mjestopis japodskih naselja i rijeka (toponimi).
Japodi su bili mnogobošci, a glavni bog bio je Vodenbog Bindus, ruševine čijeg su hrama nađene kod Bihaća. Japodski etnički totem bio je lik konja, a štovali su i svete zmije kao duhove svojih predaka. Prema rimskim izvorima, japodski gradovi imali su organiziranu lokalnu samoupravu s glavnim gradom Metulom kod današnjeg Josipdola.
Pored izloženog materijala na izložbi će biti predstavljen i bogat izložbeni katalog na hrvatskom i engleskom jeziku. Stručna vodstva, kreativne radionice i popularna predavanja bit će dostupna tijekom cijelog trajanja izložbe koja se zatvara 17. rujna.
